Balkanska (Regionalna) Fudbalska Liga? :: Fudbal ~ Kladionica ~ Fantasy ~ Navijaci

@Dinnec svaka cast za tekst(u smislu svaka cast sto si ga nasao Smile

Obzirom da ovde imamo ozbiljniju arhivu tekstova a ovo je prvi tekst koji tretira materiju sa organizacijskog aspekta i sl. okacicu ga i ovde... Smile

Zrinjski, Sarajevo, Dinamo, Hajduk, Zvezda i Partizan u zajedničkoj novoj ligi?!

Zagrebački Globus objavio je iz pera Darka Hudelista zanimljiv tekst o planovima za formiranje južnoeuropske nogometne lige. Tekst prenosimo uz manja kraćenja:

Točno za godinu dana, u četvrtak 25. veljače 2010., s početkom u 16 sati na Ernst Happel Stadionu u Beču (nekadašnjem Prater Stadionu), na istome mjestu gdje se lani igrala finalna utakmica Europskog nogometnog prvenstva između reprezentacija Španjolske i Njemačke, odigrat će se povijesna, prva utakmica novoformirane South-European League, između bečkog Rapida i zagrebačkog Dinama. Bit će to dugo očekivani start regionalne nogometne Južnoeuropske lige (s podnaslovom: Adria-Balkan), o kojoj se ovih dana mnogo govori i piše u sportskoj, ali i široj, javnosti.

16 NAJBOLJIH Utakmica, kojoj će, najvjerojatnije, prisustvovati oko 40 tisuća gledatelja (Ernst Happel Stadion prima nešto više od 50 tisuća), izravno će se prenositi za sve zemlje južnoeuropske regije čiji će najkvalitetniji klubovi igrati u tom natjecanju. A tih će zemalja biti osam: Austrija, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Natjecanje u prvoj sezoni Južnoeuropske lige, 2010., bit će pozivnoga karaktera. To znači da će igrati samo oni klubovi koji budu ekskluzivno pozvani od organizatora. Kriterij za pozivanje bit će da su to, pod jedan, objektivno najjači klubovi iz zemalja uključenih u to natjecanje, ali, isto tako, i klubovi koji već imaju određenu tradiciju i iskustvo igranja u europskim kupovima, tj. čija su imena koliko-toliko "zvučna" i "dobro poznata". Drugim riječima, kriterij neće biti, barem ne isključivo, trenutačni poredak na ljestvicama u nacionalnim prvenstvima.
Austriju će tako predstavljati Rapid iz Beča i Red Bull iz Salzburga, Mađarsku Ujpest i Debreceni VSC-TEVA, Slovačku Žilina i Artmedia, Sloveniju Maribor i Domžale, Hrvatsku Dinamo i Hajduk, Bosnu i Hercegovinu Zrinjski i Sarajevo, Srbiju Crvena zvezda i Partizan te Crnu Goru Zeta i Budućnost.
Liga će se, svake godine, igrati na proljeće, tj. od kraja veljače do sredine svibnja, paralelno sa završnim utakmicama Lige prvaka i nove, Europske lige, koja će od iduće natjecateljske sezone zamijeniti sadašnji Kup UEFA. U prvom dijelu natjecanja igrat će se po skupinama: četiri kluba u četiri skupine, po dvostrukom bod-sistemu. Dva prvoplasirana u svakoj skupini ići će dalje, u osminu finala; najuspješniji potom u četvrtfinale, pa u polufinale i, na kraju, u finale, koje je predviđeno za 20. svibnja 2010., samo dva dana uoči finalne utakmice Lige prvaka, koja se te godine igra u Madridu.

POVIJESNO PRVO KOLO Izdvajamo još nekoliko najzanimljivijih utakmica prvoga kola Južnoeuropske lige, što su na rasporedu toga povijesnog četvrtka, 25. veljače 2010. Hajduk će biti gost mostarskome Zrinjskom, pa će to, u neku ruku, biti svojevrsni "hrvatski derbi", iako između klubova iz dvije zasebne (ali susjedne) države. Maribor će na svom terenu ugostiti beogradsku Crvenu zvezdu, dok će drugi beogradski klub, Partizan, igrati u Bratislavi protiv Artmedije (jednom su već igrali u kvalifikacijama za Ligu prvaka; Slovaci su tada bili uspješniji). Sarajevo će na Koševu igrati protiv podgoričke Budućnosti, Red Bull iz Salzburga ide u goste Domžalama itd...
Drugo kolo igrat će se idućeg četvrtka, 4. ožujka 2010. Dinamo će tada udomiti slovačku Artmediju, dok će Hajduk na svom Poljudu igrati protiv mađarskoga Debrecena: idealna prilika da mu se osveti za onih sramotnih 0:8 iz kvalifikacija za Ligu prvaka u ljeto 2005. (prisjetimo se: bilo je 0:3 u Debrecenu i 0:5 u Splitu, a potom je taj isti Debrecen bio eliminiran od Manchester Uniteda ukupnim skorom od 0:6). Upravo će se ta utakmica između Hajduka i Debrecena tom prigodom izravno prenositi na HTVu ili RTL-u, i ovaj put s početkom u 16 sati.
Naime, sve utakmice South-European lige (SEL) igrat će se danju, u popodnevnom terminu, jer će se navečer, po već utvrđenom kalendaru UEFA-e, odigravati utakmice Europske lige. No, onaj pravi derbi, za najveće sladokusce, bit će u 3. kolu skupine A: utakmica Partizan-Dinamo, na stadionu JNA u Beogradu - što će reći da će se već u idućem, 4., kolu ta dva protivnika, Dinamo i Partizan, sastati i u Zagrebu, na prepunom maksimirskom stadionu. Bit će to prvi njihov okršaj nakon one nezaboravne 1997., kad je Dinamo, pojačan Robertom Prosinečkim, na svom terenu torpedirao beogradske crno-bijele s 5:0 i time im obilato naplatio onaj minimalni poraz tjedan dana prije od 0:1, u gostima.

SKRIVENI TVORCI LIGE U pravilu, hrvatska će televizija svakog četvrtka prenositi jednu utakmicu SEL-a, za nas najinteresantniju, i to uvijek popodne, počevši od 16 sati. No, svakog četvrtka navečer prikazivat će i se i posebna TV-emisija s highlightsima sa svih preostalih utakmica Južnoeuropske lige koje se toga dana budu igrale. Ona će trajati oko jedan sat (najmanje i 45 minuta), a izvještaji sa svake utakmice oko pet-šest minuta. Zasad je neizvjesno mjesto odigravanja finalne utakmice SEL-a. O tome će se klubovi morati dogovoriti najkasnije na ljeto ove, 2009., godine, kad se bude formirao i marketinški pool koji će rukovoditi cijelim tim natjecanjem, a ujedno ga i financirati. Postoji ideja da se taj pool zove "Phoenix", pa ću to ime i ja upotrebljavati u ovome tekstu.
E sad, je li sve ovo samo fantazija (moja i redakcije Globusa), ili će tako doista i biti, pa makar ne odmah 2010., nego koju godinu poslije? Prije dvije i pol godine - u listopadu 2006. - u Globusu sam već bio objavio jedan tekst o mogućem osnivanju regionalne nogometne lige, koji je prošao kako-tako, bez nekih većih komentara i odjeka, a napisao sam ga na temelju ne toliko informacija koliko natuknica ili sugestija što sam ih dobio od potencijalnoga glavnog sponzora toga zamišljenog natjecanja. No ovo sada nešto je sasvim drugačije: ovaj sam tekst sastavio nakon niza opsežnih, analitičkih razgovora s vodećim nogometnim radnicima i dužnosnicima iz Hrvatske, što će reći da on nije improvizacija kao prethodni put, nego projekcija koja je u značajnoj mjeri "u igri" - ali koju, iz objektivnih, posve razumljivih razloga, ti isti nogometni funkcionari još nisu spremni iznositi u javnost ovako otvoreno i slobodno, posebice ne u svoje vlastito ime.

APOLITIČNO NATJECANJE Južnoeuropska liga nipošto - suprotno nekim naklapanjima što se povremeno s raznih strana mogu čuti - neće biti supstitut za nacionalna prvenstva što se igraju u pojedinim zemljama, dakle za postojeće državne lige: hrvatsku, slovensku, srpsku, austrijsku, mađarsku itd. - iz kojih se svake godine regrutiraju predstavnici, odnosno sudionici kvalifikacija, za Ligu prvaka i Kup UEFA, tj. buduću Europsku ligu. To znači da nacionalne lige zasad (a možda i zauvijek) ostaju, da će se i dalje protezati kroz cijelu natjecateljsku sezonu, dok će se regionalna liga igrati samo tijekom jednog jedinog godišnjeg doba i to proljeća. Bit će to neka vrsta produžetka sezone (jesensko-zimske, naravno), ali na posebno osmišljen, u organizacijskom smislu što konzistentniji i atraktivniji, način, koji bi trebao privući veliku pozornost nogometnih navijača, TV-gledatelja i moćnih, velikih sponzora. Bit će to, zapravo, poduži turnir što će se odvijati kroz 13 natjecateljskih dana (šest kola po skupinama, po dva natjecateljska dana u osmini finala, četvrtfinalu i polufinalu te, na kraju, jedna finalna utakmica) i koji će UEFA, nažalost, tretirati samo kao prijateljsko natjecanje, ali koji će, usprkos tome, organizacijski, medijski i marketinški biti postavljen kao prava pravcata liga, sa svim onim što taj pojam razumijeva. Koliko sam uspio doznati, postoje neke šanse da bi pobjedniku Južnoeuropske lige UEFA mogla omogućiti plasman u neko od pretkola buduće Europske lige, i to je, zasad, teorijski maksimum: nešto više od toga neće biti moguće. Time smo se ujedno približili odgovoru na jednu od ključnih dilema: koji će biti sportski motiv natjecanja u Južnoeuropskoj ligi. To, sigurno, neće biti plasman u Ligu prvaka ili Europsku ligu - ti će se plasmani i dalje osiguravati preko nacionalnih prvenstava.
Drugo je često postavljano pitanje: kakve veze to ima s nekadašnjom Jugoslavijom? Odgovor je kratak i jednostavan: nikakve. Na kraju krajeva, moguće je zamisliti Južnoeuropsku ligu i bez klubova iz Srbije i Crne Gore, ali pokušajmo zamisliti bi li u tom slučaju draž natjecanja - konkretno za hrvatske klubove - bila veća ili manja. Južnoeuropska će liga imati izrazito nepolitički karakter i bit će posve indiferentna prema činjenici da je nekoć na ovim prostorima postojala zemlja koja se zvala Jugoslavija. Jednako, otprilike, kao što je nekadašnja Prva savezna jugoslavenska liga (za postojanja SFRJ) bila posve indiferentna prema činjenici da su na tim istim prostorima svojedobno postojale Austro-Ugarska Monarhija i Kraljevina Srbija. Politika uvijek radi svoje, države se stvaraju i propadaju, katkad međusobno i ratuju, ali nogomet ostaje - idemo dalje.

SPORTSKI MOTIV Ostaje da se pozabavimo stvarnim, strateškim pitanjima koja leže u pozadini osnivanja South-European League. Jedan je aspekt tih pitanja sportski, drugi financijski, a treći sigurnosni. Pod jedan - sportski motiv. Tužna je činjenica da klubovi iz spomenutih osam zemalja južnoeuropske regije, od Austrije do Crne Gore, redovito ispadaju iz europskih natjecanja najkasnije sredinom prosinca i da ne uspijevaju - kako se to nogometnim žargonom kaže - "prezimiti u Europi". A ako bi neki to kojim slučajem i uspio, na proljeće ga čekaju strahovito teška nokaut natjecanja u kojima ne bi imao nikakve šanse za imalo bolji plasman. Evo, dakle, potrebe - i slobodnog prostora i vremena da to proljeće, za sve te klubove iz južne Europe, ne bude prazno, bez jačih međunarodnih utakmica s klubovima kakva-takva zvučnijeg pedigrea. Produžit ćemo-sezonu, produžit ćemo broj zanimljivih, dobrih utakmica...
Tu, doduše, postoji jedan objektivan problem, a to je kako utakmice SEL-a uklopiti u opći kalendar nogometnih natjecanja u koji, kao što je poznato, ulaze i utakmice domaćih, nacionalnih prvenstava, domaćih kupova, službene i prijateljske utakmice nacionalnih reprezentacija - šuma termina je posrijedi... U pravilu, mečevi SEL-a igrali bi se onih dana kada se budu igrale i utakmice europskih kupova, ali tu unaprijed treba biti spreman i na mogući manjak slobodnih termina. Problem, međutim, nije nerješiv, može mu se doskočiti, i to na više načina.

TROŠKOVI I ZARADA Dakle, što je "Phoenix"? "Phoenix" će, prije svega, biti marketinški pool sastavljen od predstavnika triju ili četiriju najjačih kompanija u regiji (recimo da su to MOL, INA, RTL i Hypo Banka) kojima će zadatak broj jedan biti financiranje Južnoeuropske lige. Procjenjuje se da će ukupni jednogodišnji (jednosezonski) budžet SEL-a biti oko 50 milijuna eura. To nije malo, ali nije ni premnogo. Prije dvije i pol godine napisao sam u Globusu da bi ukupni troškovi regionalne nogometne lige iznosili, po sezoni, 200 milijuna eura; najkompetentniji su me upozorili da je to previše. Treba imati na umu da je godišnji budžet Lige prvaka 1 milijarda i 105 milijuna eura (no Champions League ipak je posebna priča i ne treba je dovoditi u bilo kakvu vezu sa SEL-om), dok je budžet Kupa EUFA mnogo skromniji, ne veći od 350-400 milijuna eura.
Što prvo radi "Phoenix", uoči početka svake sezone Južnoeuropske lige? On osigurava - iz svojih vlastitih izvora, a to su kompanije koje ga tvore - inicijalni budžet od 10 milijuna eura, koji će se - ili čiji će se značajan dio - unaprijed podijeliti klubovima kako bi namirili svoje troškove igranja u SEL-u i kako bi se uopće, neovisno o sportskom motivu o kojem smo već govorili, zainteresirali za to natjecanje. Svaki će klub po jednoj utakmici dobiti - bez obzira na njezin rezultat - 30.000 eura. Kako će u svojoj skupini svaki klub ukupno igrati šest utakmica, taj iznos valja pomnožiti sa 6, i tako dolazimo do svote od 180.000 eura, koja je unaprijed zajamčena svakom sudioniku SEL-a, pa makar i uz pretpostavku da u skupini u kojoj će igrati neće osvojiti ni bod. Nula bodova jednako 180.000 eura i šest zajamčenih relativno jakih međunarodnih utakmica, pred pristojno popunjenim tribinama, od toga tri na svom vlastitom terenu; pa to i ne zvuči baš tako loše...
No, povrh toga posebno će se nagrađivati uspješni rezultati. Svaki osvojeni bod u skupini "Phoenix" bi nagrađivao, recimo, sa 20.000 eura, a svaku pobjedu sa 40.000 eura. Posebne bi nagrade bile predviđene za konačnog pobjednika SEL-a, zatim za drugoplasiranog (za poraženog finalista), za poražene u polufinalu... Druga je velika financijska briga "Phoenixa" da, uz spomenuti inicijalni budžet od 10 milijuna eura, osigura i ukupni godišnji budžet od 50 milijuna eura, kojim bi se podmirili apsolutno svi troškovi Južnoeuropske lige. Taj novac, naravno, neće moći dati same kompanije koje tvore "Phoenix", morat će se poći u potragu za drugim velikim sponzorima. Prvo što će "Phoenix" na tom planu učiniti bit će izrada velikog elaborata o SEL-u kojim bi se privukla jedna velika televizijska kuća - ili više njih - za izravni prijenos utakmica SEL-a, ali i za onu večernju TV-emisiju, u kojoj bi se prikazivali highlightsi sa svih odigranih mečeva Lige.
Uz pretpostavku da je RTL sastavni dio "Phoenixa", logično bi bilo da ekskluzivna televizijska prava za prijenos utakmica SEL-a otkupi upravo ta televizija, no moguće su i razne druge opcije. Kad svi TV termmi, TV-prijenosi i specijalizirane TV-emisije budu definirani, neće, najvjerojatnije, biti nikakav problem zainteresirati pojedine tvrtke i korporacije da se, kao sponzori Južnoeuropske lige, pridruže tom mega projektu. One će "Phoenixcu" uplatiti novac - u obliku zlatnog, srebrnog ili kakva sve ne sponzorstva - a "Phoenix" će im, preko odgovarajuće TV-kuće, zajamčiti određeni broj minuta u izravnim TV-prijenosima i u večernjoj TV-emisiji za emitiranje njihovih marketinških spotova. Popis je potencijalnih sponzora SEL-a podugačak, a uključuje kompanije kao što su: Lesnina, Ikea, Plinacro, Delta Holding, Agrokor, TV-Pink, T-Com, Nokia, Viadukt, UniCredit Banka, pojedine pivovare... Već je i iz ovoga popisa vidljivo zašto je poželjno imati u Ligi i klubove iz Srbije bez njihova sudjelovanja ne bi se moglo računati na Delta Holding, kao jednu od najjačih kompanija u regiji, kao ni na TV Pink, kao jednu od najjačih televizijskih kuća na tom prostoru...

BEZ GOSTUJUĆIH NAVIJAĆA Osim sportskog motiva i natjecateljskog aspekta sjedne te financiranja s druge strane, pitanje sigurnosti treći je strateški problem koji valja riješiti prije starta South-European League. Kao i o prethodnima, i o tom pitanju u našoj javnosti postoji niz predrasuda. Najveća je predrasuda daje u Hrvatskoj iz sigurnosnih razloga nemoguće odigravanje nogometnih utakmica u kojima bi sudjelovali najveći beogradski klubovi, Crvena zvezda i Partizan (kao što bi u Beogradu tobože bilo nemoguće igranje utakmica u kojima bi sudjelovali zagrebački Dinamo i splitski Hajduk). Pritom se olako zaboravlja da je relativno davne, ali poratne, 1997. u Zagrebu već gostovao beogradski Partizan (kao i Dinamo, tj. tadašnja Croatia, u Beogradu) te da ni u jednom od ta dva slučaja nije bilo incidenta. A dvije godine poslije - 1999. snage su međusobno odmjerile i nogometne reprezentacije Hrvatske i SRJ (Srbije i Crne Gore). Ni tada nije bilo ama baš nikakvih nereda. Utakmica u Zagrebu, na maksimirskom stadionu, odigrana u listopadu 1999., odlučivala je o tome koja će od tih dviju reprezentacija ići na Europsko nogometno prvenstvo, dakle bila je utakmica, najvišeg mogućeg rizika; završila je omjerom 2 : 2, što je, u biti, značilo poraz i eliminaciju hrvatske reprezentacije pa opet se ni za vrijeme utakmice ni nakon nje nije dogodilo ništa neželjeno i ružno, nikome nije falila ni vlas s glave, a kamoli da je zabilježen teži incident. Osim što su u našoj sportskoj javnosti te dvije utakmice (zapravo četiri, ako se zagrebačkim mečevima pribroje i oni beogradski) gotovo izbrisane iz memorije, zaboravljeno je još nešto, možda još važnije: zaboravljeno je zašto su sve te utakmice protekle bez i jednog incidenta.

SIGURNOST A odgovor je na to "zašto" lak da ne može biti lakši: ni na jednoj od njih nije bilo - gostujućih navijača.
Eto tako će biti i na utakmicama Jnžnoeuropske lige, barem u prvoj, pokusnoj, sezoni: na njih neće dolaziti gostujući navijači i time se navodno nerješivi problem sigurnosti automatski skida s dnevnog reda! "Phoenix" će onda odlučiti - u dosluhu s nacionalnim savezima i ligama, kao i s ukupnom sportskom javnošću - kada će, tj. u kojoj sezoni SEL-a, biti uvedena praksa organiziranog dolaska gostujućih navijača na stadione, tj. u gradove i zemlje u kojima će igrati klubovi za koje oni navijaju.
Postoje neki izgledi da bi se s tom praksom počelo već u drugoj sezoni SEL-a, tj. u proljeće 2011. Međutim, ta navijačka gostovanja - kad ih i bude - neće biti onakva kakvima ih mnogi od nas zamišljaju. Bit će to nova forma organiziranog prihvata gostujućih navijača, po kojoj bi Južnoeuropska liga mogla označiti prekretnicu i u najširim, europskim, razmjerima. Brigu o gostovanju navijača iz druge države (recimo da su to navijači Zvezde ili Partizana iz Beograda) vodit će tzv. navijački pool, koji će biti sastavni dio "Phoenixa". Glavnu riječ u njemu imat će jedna velika tvrtka, jedan od glavnih sponzora SEL-a, npr. zagrebački Agrokor (odnosno Konzum), koji će, u suradnji s policijom, preuzeti na granici sve gostujuće navijače, njih recimo 1400, i provesti ih, maksimalno organizirano, do Zagreba. Sve će se to zbivati u jednom jedinom danu, bez noćenja. Ni u jednom od dva hrvatska grada gostujući navijači se neće moći slobodno kretati, cijelo će vrijeme biti strogo kontrolirani i, u biti, izdvojeni iz sredine u kojoj se nalaze. Neposredno uoči utakmice, pool će im osigurati hranu i piće po vrlo povoljnim cijenama, npr. u jednom improviziranom šatoru nedaleko od stadiona, gdje bi Konzum ujedno imao priliku marketinški predstaviti svoje proizvode (koji se, kao što je općepoznato, mogu kupiti i u beogradskim samoposluživanjima).

NEODLUČNI Nakon okrepe navijački će pool gostujuće navijače dovesti na stadion, a kad završi utakmica, vratit će ih, uz pomoć policije, na granicu, tako da bi već oko 9 navečer svi oni bili u Srbiji. Na kraju, da ne zaboravimo: Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika, a toliko je veliko i hrvatsko tržište. Osam spomenutih zemalja sudionica SEL-a ima zajedno 42,7 milijuna stanovnika. To je deset puta više od Hrvatske. Računica je, valjda, jasna. A kad sve to svakomu od nas sjedne jednom u glavu, moći ćemo početi rješavati možda najveći problem koji se realno može ispriječiti ovakvu formiranju South-European League. A to je: kako privoljeti Nogometni savez Austrije da u takvo što ude (zasad Austrijanci jedini od osam ovdje uključenih koji su doista integralni dio Zapada, nisu, čujem, tom idejom najoduševljeniji). To je, međutim, tema za drugu priču, koja će, ponavljam, istinski moći postati aktualna tek pošto sredimo stvari u svojim vlastitim glavama.

Izvor: Pincom Info