Odgađanje

Svi se odlično snalazimo u poslovima koje volimo ili u kojima uživamo. Ali kad zadatak ocijenimo kao težak, neugodan ili zastrašujući, počinjemo oklijevati. Za neke osobe odgađanje je postalo kroničan problem zbog kojega su protratili vrijeme, propustili prilike, loše izvršili obaveze, snizili samopoštovanje stalnim samoosuđivanjem i jako povećali svakodnevnu razinu stresa.

Pogledajte prepoznajete li se u sljedećim izgovorima:

- Ima toliko drugih stvari koje moram prije obaviti.
- Sačekat ću dok ne budem raspoložena da to obavim.
- Zašto nam profesor zadaje toliko obaveza? Nije pošteno.
- Sasvim je u redu slaviti . . . osim toga, sutra ću početi s dijetom
(učenjem, disciplinom...).
- Imam sasvim dovoljno vremena za to učiniti.
- Teško mi je govoriti o tome. Ne znam odakle početi.
- Bolje radim pod pritiskom, zato to ne moram odmah početi.
- Moj zdravstveni problem i nije tako strašan. S vremenom će bol
prestati. Sigurno nije ništa

Za[to odgađamo?

Ovdje su navedeni neki razlozi zbog kojih ljudi najčešće odgađaju:

Teskoba i zabrinutost. Možda vam zadatak izgleda pretežak i bojite se da će loše završiti ako ga se prihvatite. Zbog toga provodite mnogo vremena brinući se umjesto da se uhvatite posla.

Perfekcionizam i nerealna očekivanja. Vjerujete da morate pročitati i saznati sve ikad napisano ili rečeno prije nego što se ozbiljno prihvatite nekog posla. Kako je to zapravo nemoguće, stalno imate osjećaj neuspjeha koji vas još više obeshrabruje.

Osećaj da niste dovoljno sposobni.Oni koji su uvjereni u to da nisu sposobni, ili bar ne dovoljno sposobni, često vjeruju da će zatajiti i žele izbjeći neugodu koju bi izazvalo testiranje njihovih sposobnosti. Mislite da ste, ako ne dobijete izvrsnu ocjenu, potpuni promašaj, ili da ste grozna osoba ako padnete na ispitu.

Loša organizacija vremena. Odgađanje podrazumijeva loše raspoređivanje vremena. Možda ste nesigurni u svoje ciljeve. Možda vam zadatak izgleda pretežak. Zbog takvih razloga svoje zadatke ostavljate za kasnije ili se brinete umjesto da se pripremate za zadatak koji trebate izvršiti.

Problemi sa koncentracijom. Kad sjednete za svoj stol, zateknete se kako sanjarite, zurite u prazno, gledate u sliku svog partnera umjesto da radite svoj posao. Vaša je okolina bučna, ometa vas. Stalno idete po razni pribor, hranu, piće. Stol vam je zatrpan i nesređen. To je dobar način da postanete nervozni i zabrinuti.

Kako se odupreti želji za odgađanjem?

Ne paničite!
Brzajući sa zaključkom da nećete uspjeti može vas toliko prestrašiti da ostanete pasivni i ništa ni ne pokušate. Vaša pesimistična predviđanja nisu činjenice. Koncentrirajte se na sadašnjost i pozitivne korake kojima možete postići svoje ciljeve.

Pomozite sebi tehnikom «Dva stupca»
Stari se izgovori za odgađanje mogu pobiti razumnim razmišljanjem. U tome vam može pomoći tehnika «dva stupca» koja se koristi tako da na jednu stranu papira napišete sve izgovore. Zatim pokušajte sami pobiti svoje izgovore. U drugom stupcu napišite pozitivno, realno razmišljanje.
Evo primjera:

Izgovor: Trenutno nisam raspoložena za rad.

Realno razmišljanje: Moj rad ne ovisi o raspoloženju, nego o
aktivnostima. Ako budem čekala da budem raspoložena za rad, možda nikad neću ništa napraviti.

Koristite poticajne rečenice
Sastavite listu poticajnih rečenica koje će na vas djelovati motivirajuće. To mogu biti, na primjer:
- Što prije završim s nekim poslom, to prije ću moći početi sa
zabavom.
- Najbolje vrijeme je sadašnjost.
- Savršeno ne postoji.

Postavite jasne ciljeve
Razmislite o onom što želite ili trebate napraviti, i budite određeni i precizni. Ako zadatak morate napraviti u određenom roku napravite plan i raspored za svaki manji cilj, ali budite realni jer vas preteški ciljevi mogu obeshrabriti.

Postavite prioritete
Poredajte i zapišite sve zadatke koje morate obaviti po njihovoj važnosti. Prioritet treba ovisiti o važnosti i o roku u kojem zadatak treba izvršiti.

Podelite zadatak na manje i lakše delove
Preveliki zadaci mogu izgledati nesavladivi. Podjela rada je osobito djelotvorna kod neugodnih poslova. Mnogi od nas mogu se nositi s dužnostima koje nam nisu drage ukoliko su one kratkotrajne i ne jako teške.

Organizujte se
Pripremite sav potrebni materijal prije početka rada. Koristite raspored dana i uvijek ga nosite sa sobom. Budite oprezni u tome da dnevni ili tjedni raspored napravite realno. Svakodnevno prebrojite izvršene zadatke.

Koristite podsetnike
Napišite sebi podsjetnike i postavite ih na vidljiva mjesta kao što su npr. televizor, ogledalo u kupaonici, ulazna vrata. . . Što se više puta podsjetite na svoje odluke - veća je vjerojatnost da ćete ih se pridržavati.

Nagradite se
Veselite se i uživajte u svakom završenom zadatku, pa makar on bio najmanji. Ne podcjenjujte svoj uspjeh. Sjetite se da ste za toliko koliko ste prešli, bliži potpunom završetku svega što trebate napraviti.

Savetovalište
 

И један делотворан лек: фрка!