Zbog Nafte Konoplja (tzv Marihuana) pročlašena drogom

Konoplja

Kažu da je kanabis opasan. Ali to nije istina, ona nije štetna za ljudsko tijelo ni um. Ona ne predstavlja opasnost široj javnosti, već je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj industriji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi. Istina je da kad bi se konoplja počela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatiji su se zato urotili za širenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije.

Odakle uopće riječ “marijuana”? Sredinom 1930-ih, ta je riječ stvorena da sakrije dobru sliku i fenomenalnu povijest konoplje - kao što ćete pročitati dalje u tekstu. Činjenice navedene ovdje, s referencama u zagradama, općenito se mogu provjeriti u Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izrađenom od konoplje:

✔ Svi udžbenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.)

✔ Bilo je legalno plaćati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.)

✔ Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stoljeća bila je čak kažnjivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj državi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia).

✔ George Washington, Thomas Jefferson i drugi očevi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.)

✔ Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je prerađivala konoplju. Također, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je želio spriječiti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes)

✔ Tisućama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (užeta) su pravljeni od konoplje. Riječi “platno” je nizozemska riječ za konoplju (kanabis). (Webster's New World Dictionary.)

✔ 80% svih tekstila, tkanine, odjeće, posteljine, ručnika itd. su izrađivane od konoplje sve do 1820-te, odnosno do početka korištenja pamuka za tkaninu.

✔ Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.)

✔ Prvi uzgajani usjevi u mnogim američkim državama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stoljeća konoplja je zaslužna za najveći priljev novca u državnu blagajnu Amerike. (State Archives.)

✔ Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine još prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno seže još i do drevnog Egipta.

✔ Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela većine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.

✔ 1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da će do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da neće više biti potrebe za sjećom stabala. Izvješća studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvješća, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.)

✔ Kvalitetne boje i lakovi su pravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedočenje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) američkog Kongresa iz 1937.g.)

✔ Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil također bio izgrađen od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje (ako se netko želi uvjeriti evo link na sliku[link] ). Automobil “napravljen od tla” imao je kontrolne ploče također izrađene od konoplje čija je čvrstoća 10 puta jača od čelika. (Popular Mechanics, 1941.)

✔ 1938. godine, konoplja je nazivana “Billion dollar crop” (“Usjev od milijardu dolara”). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da premaši zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, veljača 1938.)

✔Mechanical Engineering Magazine (veljača 1938.) je objavio članak pod naslovom “The Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown”(“Najprofitabilniji i najpoželjniji usjevi koji se mogu uzgajati.”). U članku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stoljeća da bi usjevi konoplje bili jedni od najvećih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu.

Sljedeće informacije dolaze izravno iz 14-minutnog filma Ministarstva poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture) iz 1942.-e koji ohrabruje i podučava “patriotske američke poljoprivrednike” da proizvedu 350.000 jutara konoplje svake godine za ratne potrebe, citiram:

“... [Kada su] Grecian hramovi bili novi, konoplja je već bila davno poznata u službi čovječanstva. Tisućama godina, čak i tada, ova je biljka uzgajana za proizvodnju užadi i tkanine u Kini, te drugdje na istoku. Stoljećima prije, sve do 1850.-ih, gotovo svi brodovi koji su plovili zapadnim morima su imali užad i jedra izrađena od konoplje. Jer, za mornara, konoplja je bila neophodna ... Sada, sa filipinskim i istočno-indijskim proizvođačima konoplje koji je stavljaju u ruke japanaca ... američka konoplja mora zadovoljiti potrebe naše vojske i mornarice, kao i naše industrije ... Mornarica naglo troši svoje resurse. Kad se to potroši, američka konoplja mora opet doći, konoplja za privez brodova, konoplja za vuču, konoplja za pribor i opremu, konoplja nebrojene koristi na brodovima i na obali. Baš kao u dane kada je Stari hrabar čovjek plovio morima pobjednički, s jedrima od konoplje. Konoplja za pobjedu! (Hemp for victory!)”

Ovjereni dokaz iz Library of Congress (knjižnice Kongresa), koji je pronašao istraživač Jack Herer, opovrgava tvrdnje drugih vladinih agencija koje tvrde da ovaj film “Hemp for victory” iz 1942.-e (USDA film) ne postoji.

Uzgoj i proizvodnja konoplje ne štete okolišu. USDA Bulletin #404 je donio zaključak da konoplja proizvodi četiri puta više pulpe (srži, kaše) s najmanje četiri do sedam puta manje zagađenja.

Iz časopisa Popular Mechanics, veljača 1938:
“Ima kratku fazu vegetacije i rasta ... Može rasti u bilo kojoj državi ... Dugo korijenje prodire i ostavlja tlo u savršenom stanju za sljedeću godinu usjeva. Sa svojim gustim lišćem raste 2 do 3 metra iznad tla ... Konoplja, ti novi usjevi neizmjerno mogu doprinijeti američkoj poljoprivredi i industriji.”

1930.-ih, inovacije u poljoprivrednim strojevima bi izazvale industrijsku revoluciju kad bi se primijenili na konoplju. Samo ovaj resurs (konoplja) mogao je stvoriti milijune novih radnih mjesta koji bi stvorili tisuće kvalitetnih proizvoda. Konoplja, da nije zabranjena, je mogla izvesti Ameriku (a i čitav svijet) iz Velike Depresije (Great Depression).

UROTA

William Randolph Hearst (Citizen Kane) i Hearst Paper Manufacturing Division (Hearts proizvodnja papira) Kimberly-a Clark-a imali su u vlasništvu ogromne šumovite površine. Hearst tvrtka radila je uglavnom proizvode od papira. Patty Hearst-ov djed, razarač prirode zbog svoje osobne koristi, gubio je milijarde dolara zbog konoplje.

1937. godine, DuPont (kompanija koja znanstvenim radom stvara nove proizvode) je patentirala proces dobivanja plastike iz nafte i ugljena. Godišnje izvješće DuPont-a pozvalo je dioničare da investiraju u njenu novu petrokemijsku industriju. Sintetika kao što su plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rayon, dacron itd., sada su mogla biti napravljena od nafte. Prirodna industrijalizacija konoplje mogla je uništiti više od 80% DuPont-ovog poslovanja.

Andrew Mellon (DuPont-ov bankar) postao je Hoover-ov tajnik riznice (Hoover’s Secretary of the Treasury) i DuPont-ov glavni investitor. Imao je veze sa Morgan-ima, Rockefeller-ima i Rothschild-ima koji su bili tri najveće bankarske obitelji onda, i danas. Mellon je postavio Harry J. Anslinger-a (Mellon je bio stric Anslinger-ove žene) na najvišu poziciju Federalnog zavoda za narkotike i opasne droge (Federal Bureau of Narcotics and Dangerous Drugs), danas Agencija za suzbijanje droga, DEA (Drug Enforcment Agency)

Ovi financijski tajkuni često su održavali tajne sastanke. Konoplja je proglašena opasnom i prijetnjom za njihove multi-milijarderske kompanije. Kako njihova bogatstva ne bi nestala, konoplja se morala istrijebiti. Ti ljudi su uzeli ne baš jasnu riječ iz meksičkog slanga “marijuana” i gurnuli je u svijest amerikanaca, a kasnije i cijelog svijeta.

MEDIJSKA MANIPULACIJA

Žuti tisak cvijetao je kasnih 1920-ih i 1930-ih godina. Hearst-ove novine (Hearts je bio vlasnik mnogih novina diljem Amerike) objavljivale su priče da “marijuana” uzrokuje razne strahote, nasilja, silovanja... Ludila koja izaziva “marijuana” bila su naslovi novinskih članaka u to vrijeme. Čitatelji su na taj način podučavani da je izmišljena “marijuana” (ne spominjući uopće konoplju!) odgovorna za sve, od prometnih nesreća pa sve do gubljenja razuma.

Filmove poput Reefer Madness (1936.), Marijuana: Assassin of Youth (1935.) i Marijuana: Devil's Weed (1936.) kreirali su ti isti industrijalci kao propagandu koja je od kanabisa napravila javnog neprijatelja. Njihova svrha je bila da se dobije potpora javnosti u donošenju “anti-marijuana” zakona.

Pročitajte sljedeće citate iz filma The Burning Question, poznatijeg kao Reefer Madness:

* Nasilna droga;
* Djela šokantnih nasilja;
* Neizlječivo ludilo;
* Efekti koji uništavaju dušu;
* Pod utjecajem marijuane sjekirom je pobio cijelu svoju obitelj;
* Gore, i smrtonosnije od ovih droga što uništavaju dušu (kokain, heroin), je ludilo marijuane;

Reefer Madness nije završio s uobičajenim “The End” (“Kraj”), već je film zaključen s riječima “Tell your children!” (“Recite svojoj djeci!”) preko cijelog ekrana.

U 1930-ima, ljudi su bili jako naivni, čak do točke neukosti. Mase su bile kao ovce koje čekaju da njima zavlada nekolicina moćnika. Oni nisu imali autoritete. Dovoljno je bilo da vijest bude u tisku ili na radiju i mase su vjerovale da je to istina. Učili su tako svoju djecu a njihova djeca su odrasla i sad su roditelji djece koja znaju i koja se već godinama opiru ali bezuspješno jer šačica bogatih moćnika drže stvari u svojim rukama.

14. travnja 1937., prohibicijski Marijuana Tax Law (Marijuana Zakon o porezu), odnosno zakon koji zabranjuje konoplju, bio je izravno doveden u House Ways (Dom) i Means Committee (Odbor). Ovaj odbor je jedini koji je mogao predstaviti prijedlog zakona Domu, a bez da ga predstavi drugim odborima. Predsjednik Senata SAD-a, Ways i Means Committee-a, u to vrijeme, bio je Robert Doughton, pristalica DuPont-a. On je osigurao da zakon prođe Kongres.

Dr. James Woodward, liječnik i odvjetnik, svjedočio je prekasno (nakon što je zakon već donesen!) u ime American Medical Association (AMA, udruga liječnika Amerike). On je rekao Odboru (Committee) da je razlog zbog kojeg AMA nije ranije osudila Marijuana Tax Law (Marihuana Zakona o porezu) upravo taj što je Udruga tek saznala da je “marijuana” ustvari konoplja (!).

Samo nekolicina ljudi je, u to vrijeme, shvaćala da je smrtonosno ludilo o kojem su čitali na naslovnicama Hearst-a zapravo bila konoplja. AMA je zaključila da je cannabis lijek koji se mogao pronaći u brojnim ljekovitim proizvodima koji su se prodavali čitavo stoljeće prije toga.

U rujnu 1937., konoplja je postala ilegalna. Najkorisniji usjevi poznati čovjeku postali su droga i otada naš svijet pati.
Kongres je zabranio konoplju uz izgovor da je to najnasilnija droga poznata čovjeku. Harry Anslinger, koji je 31 godinu (!) bio voditelj Drug Commission (Komisije za drogu), promovirao je ideju da “marijuana” izaziva ekstremno nasilje kod konzumenta. Petnaestak godina kasnije, 1950-ih, pod komunističkom prijetnjom McCarthyism-a, Anslinger je rekao upravo suprotno: “marijuana toliko smiruje da se vojnici pod utjecajem neće htjeti boriti”.

Danas, naš planet je u očajničkoj nevolji. Zemlja je zagušljiva jer velike površine kišnih šuma (prašuma) nestaju. Zagađenje, otrovi i kemikalije ubijaju ljude. Ovi veliki problemi mogli bi nestati industrijalizacijom konoplje (to će se morati dogoditi, samo je pitanje vremena). Prirodna biomasa planeta Zemlje nam može dati sve energetske potrebe koje trenutno dobivamo od fosilnih goriva.Već smo potrošili 80% rezervi nafte i plinova. Potrebni su nam obnovljivi resursi. Konoplja može biti rješenje za goriva čije su cijene u drastičnom porastu.

MAGIČNA BILJKA

Konoplja ima višu kvalitetu vlakana nego što je imaju vlakna drveta. Daleko manje opasne kemikalije su potrebne da bi se dobio papir iz konoplje nego iz drva stabala. Papir doiven od konoplje vremenom ne žuti i vrlo je dugotrajan. Biljka raste vrlo brzo i dospijeva u jednoj sezoni dok je stablu potrebno vrijeme 50 godina i više (!).

Svi plastični proizvodi bi trebali biti pravljeni od ulja sjemenki konoplje. Plastika dobivena na taj način je biorazgradiva! Vremenom, ona bi se razgradila, a bez štete za okoliš. Plastika kakvu mi poznajemo bitno zagađuje okoliš. Ona se razgrađuje toliko sporo da će uskoro postati velik problem za Zemlju. Proces proizvodnje ogromnih količina prirodne (konopljine) plastike neće uništavati rijeke kao što je uništavaju DuPont i druge petrokemijske kompanije. Ekologija Zemlje se jednostavno ne uklapa u političke i planove naftne industrije. Konopljini proizvodi su sigurni i prirodni.

Lijekovi bi se trebali praviti od konoplje. Trebali bi se vratiti u dane kad je AMA podržala kanabis kao lijek. “Medicinska marihuana” se zakonski daje samo nekolicini ljudi, dok smo svi mi ostali prisiljeni na sustav koji se oslanja na kemikalije. Konoplja je samo zdrava za ljudski organizam.

Gladi u svijetu mogao bi doći kraj. Veliki raspon prehrambenih proizvoda se može dobiti od konoplje. Njene sjemenke su jedan od najvećih izvora bjelančevina u prirodi. Također, sadržavaju dvije esencijalne masne kiseline koje čiste naše tijelo od kolesterola. Ove se kiseline ne nalaze nigdje drugdje u prirodi! Konzumiranje sjemena konoplje je najbolja stvar koju možemo učiniti za svoje tijelo. Mogu se jesti kao i sve ostale jestive sjemenke a daleko su korisnije za organizam.

Odjeća bi se mogla izrađivati od konoplje. Odjeća od konoplje je izuzetno kvalitetna i dugog je vijeka. Ovako napravljenu odjeću mogli bi nositi i naši unuci. Danas, postoje tvrtke koje proizvode odjeću od konoplja, obično od 50% konoplje. Takve bi tkanine trebalo biti biti posvuda, ali umjesto toga, one su takoreći u “podzemlju”. Reklamiranje kvalitetnih konopljinih proizvoda nije dozvoljeno na našim “fašističkim” televizijama.

U Kentucky-u, saveznoj državi koja je ne tako davno bila najveći proizvođač konoplje, danas je zabranjeno nositi odjeću od konoplje! Možete li zamisliti da Vas bace u zatvor zbog nošenja kvalitetnih traperica?

Svijet je lud!. No, to ne znači da se morate pridružiti ludilu. Držite se zajedno. Širite vijest. Recite ljudima, a to uključuje i vašu djecu, istinu. Koristite proizvode od konoplje. Eliminirajte riječ “marijuana” i shvatite povjest koja ju je stvorila. Neka bude politički netočno govoriti i tiskati tu riječ. Borite se protiv propagande (koja je osmišljena tako da ide u prilog super bogatima) i laži. Konoplja se mora iskoristiti u budućnosti. Trebamo čist izvor energije kako bi spasili naš planet. Industrijalizirajte konoplju!

Alkoholne, duhanske i naftne kompanije daju više od milijun dolara svaki dan kako bi bili partneri sa Drug-Free America i drugim sličnim agencijama (sad se zapitajte zašto?). Svi smo već vidjeli njihove reklame. Njihov moto sada je: “Opasnije je nego što smo mislili.” (misleći pritom na konoplju – drogu(!)). Laži koje potiču iz moćnih korporacija, započele su još sa Hearst-om, a još su dobre i prolaze i danas.

Ispiranje mozgova se nastavlja. Danas nam reklame govore: “Ako kupite joint, doprinosite ubojstvima i ratovima bandi”. Najnovija anti-konopljina propaganda je: “Ako kupite joint ... promičete terorizam!”. Novim neprijateljem, “terorizmom” (koji je izmišljen isto kao i “marijuana”), mogu nam prati mozgove na bilo koji način koji im odgovara.

Postoji samo jedan neprijatelj, “prijateljski” ljudi kojima plaćamo porez, koji izazivaju ratove i uništavaju prirodu. Mi ih financiramo, a oni nam ubijaju svijet ravno ispred nosa.

13.000 Hrvata godišnje umre od posljedica pušenja duhanskih proizvoda. 200.000 ljudi u Europskoj Uniji umre svake godine smrću koju uzrokuje konzumiranje alkohola. Nikada i nigdje u svijetu nitko nije umro zbog korištenja kanabisa (!!).

Dakle, u cijeloj povijesti ljudskog roda nije zabilježena niti jedna smrt koja bi se mogla pripisati kanabisu. Naše društvo kažnjava konoplju ali dozvoljava uporabu ubojica: duhana i alkohola.

Konoplja treba biti deklasificirana i postavljena u ljekarne za ublažavanje stresa. Otvrdnuće i sužavanje arterija su loši, ali konoplja proširuje arterije, što je zdravo stanje. Mi smo bili toliko uvjetovani da smo mislili da je pušenje štetno. To nije slučaj za kanabis.

Unošenje THC-a, konopljine aktivne tvari, ima pozitivan učinak: ublažava astmu i glaukom (očni tlak). Također, ublažava mučnine uzrokovane kemoterapijom, otvara apetit i to je zdravo stanje bića.

Kažu da je stanje pod utjecajem kanabisa slično kao pijano stanje. Ali, istina je da kreativnost osobe može biti poboljšana pod utjecajem kanabisa. Percepcija vremena se lagano uspori tako da osoba bolje “osjeća” okolinu. Više cijeni sve umjetnosti, približi se prirodi i općenito postaje “svjesniji” pod utjecajem kanabisa. To je, ustvari, upravo suprotno stanje uma i tijela nego kao kod pijanog stanja.

Konoplja je vanzemaljska biljka. Postoje fizički dokazi da konoplja nije niti slična nijednoj drugoj biljci na ovom planetu. Pojedinci bi čak mogli pomisliti da ju je netko donio ovdje za dobrobit čovječanstva. Konoplja je jedina biljka kod koje se mužjaci (biljka muškog spola) pojavljuju na jedan, a ženke na drugi, vrlo različit način, i to je fizički vidljivo!

Nikad nitko ne govori o mužjacima i ženkama u biljnom svijetu, jer biljke ne pokazuju svoje spolove. Nijedna, osim konoplje (!). Da biste ustanovili spol bilo koje druge biljke na našem planetu, morate pogledati interno, u njen DNA. Npr., muška vlat trave (mislim na onu što se sadi po travnjacima i sl.) fizički izgleda isto kao i ženska vlat trave (to vrijedi i za ostale biljke). Biljka konoplje ima izražen spol. Uzgajivači znaju posjeći mužjaka prije nego što opraši ženke. Zašto? Zato jer najpotentnije cvijeće daje samo ženka.

Razlog zašto je ova čudesna, vrlo sofisticirana biljka budućnosti protuzakonita nema veze s tim kako ona utječe na nas.

Konoplja je zabranjena jer milijarderi žele ostati milijarderi!

“I posijat ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispaćenoj Zemlji”, Ezekiel, 34:29.

P.S. Mislim da riječ “droga” ne bi trebala biti korištena kao riječ koja pokriva sve kemijske tvari. Droge su poznate kao nešto loše. Jeste li svjesni da postoje legalne drogerije?! Da, u svakom gradu. Nevjerojatno. Svaka takozvana droga treba se razmatrati individualno. Kanabis je lijek, a ne droga. Mi se trebamo usuditi govoriti istinu, bez obzira kakav je zakon.