Scorsese potpisao ugovor sa studiom Paramount Pictures



Paramount Pictures je ušao u četvorogodišnji ugovor sa legendarnim režiserom i producentom Martin-om Scorsese-om, izjavio je Brad Grey, predsednik korporacije. Prema ovom ugovoru, Martin Scorsese će za Paramount Pictures i Paramount Vantage snimati filmove za distribuciju po bioskopima, filmove za DVD, digitalni sadržaj i sadržaj za televiziju.

Scorsese-ov poslednji film The Departed (2006) (Pakleni ugovor) sa Leonardo-m DiCaprio-m i Matt-om Damon-om u glavnim ulogama, za pet nedelja prikazivanja u bioskopima širom sveta je zaradio preko 150 miliona $.
U svojoj izjavi, Grey je rekao: "Marty i ja dugo vremena uživamo u velikim ličnim uspesima. Sada je naša velika privilegija da pozdravimo Marty-jev ulazak u porodicu Paramount Pictures."

"Već nekoliko godina imam sjajan lični odnos sa Brad-om Grey-em, tako da se veoma radujem što ćemo zajedno raditi u Paramount-u, studiju sa bogatom istorijom kinematografije, koji stoji iza nekoliko mojih omiljenih filmova - Sunset Boulevard, Shane i The Heiress", rekao je Scorsese.

U nastavku ugovora stoji da će Paramount imati mogućnost da učestvuje u finansiranju i distribuiranju svih Scorsese-ovih filmova sa trećim licima u naredne četiri godine. Ovo je prvi ugovor koji je Scorsese sklopio na nekoliko godina i koji je stupio na snagu od 1. novembra.

Scorsese je režirao više od 40 filmova, uključujući box office hitove The Departed, The Aviator, Gangs of New York, Raging Bull, Taxi Driver i Good Fellas. On je jedan od najcenjenijih režisera u Holivudu, sa po šest nominacija od strane Akademije filmskih umetnosti i Udruženja režisera Amerike.
2005. godine, on je režirao i producirao dokumentarni film No Direction Home: Bob Dylan, koji je osvojio i Emmy i Grammy nagradu.

Na drugom mestu liste najgledanijih filmova u Americi debitovao je film koji nam već početkom novembra donosi božićnu atmosferu - "Deda Mraz 3" ("The Santa Clause 3: The Escape Clause"). U Deda-Mrazovoj koži ponovo ćemo gledati Tima Alena (Tim Allen), a tu su i Kevin Polak (Kevin Pollak), Spenser Breslin (Spencer Breslin), Martin Šort (Martin Short) i Alan Arkin (Alan Arkin).

Praznične čarolije mešaju se s komičnim haosom na Severnom polu u trećem delu filma "Deda Mraz". Tim Alen je ponovo u ulozi Skota Kalvina - Deda-Mraza, dok žonglira između svoje brojne porodice i pokvarenog Džeka Frosta, koji pokušava da preotme Božić.

Rizikujući da otkrije tajnu lokaciju na Severnom polu, Skot poziva u goste svoje rođake da zajedno provedu praznik i proslave dolazak nove bebe na svet. U ovoj avanturi učestvuje Skotova velika porodica, sin Čarli, bivša žena - Lora Miler, njen muž - Nil Miler, i njihova ćerka Lusi, koja s glavnim patuljkom Kertisom osujećuje Frostove namere da kontroliše Severni pol.

Na trećem mestu liste debitovao je film "Prošišô kroz šolju" ("Flushed Away"). Likovima ovog simpatičnog animiranog filma glasove su pozajmili: Hju Džekmen (Hugh Jackman), Kejt Vinslet (Kate Winslet), Ijan Mekelen (Ian McKellen), Žan Reno (Jean Reno), Bil Naji (Bill Nighy), Endi Serkis (Andy Serkis) i Dejvid Suše (David Suchet).

Rodi pripada miševima iz "visokog društva". Kao voljeni ljubimac, on živi u otmenom londonskom potkrovlju. Želeći da se oslobodi "provalnika", miša Sida, koji je pokušao da se umuva u njegov dom kroz WC šolju, Rodi nesrećnim slučajem upada u nju i sam biva odliven do kanalizacije grada Pacovpolisa. Tamo upoznaje nove "komšije", počinje da uči nova životna pravila kako bi opstao i shvata da povratak u topli i udobni dom neće biti baš jednostavan.

Među deset najgledanijih ove nedelje našao se i film "Kraljica" ("The Queen"), posle šest nedelja provedenih u nekoliko američkih bioskopa kao limitirano izdanje. Novi film Stivena Frirsa (Stephen Frears) - "The Queen", prati britansku kraljevsku porodicu posle vesti da je princeza Dajana poginula 1997. godine. Kraljicu Elizabetu Drugu tumači Helen Miren (Helen Mirren), a Majkl Šin (Michael Sheen) igra britanskog premijera Tonija Blera.

Život na selu   

Žanr: dečja drama
Trajanje: 98 min.
Zemlja porekla: Argentina, Španija
Originalni naziv: Pura Sangre (2006)


Glavne uloge:   
Norma Aleandro (Norma Aleandro), Oskar Alegre (Oscar Alegre), Demijan Kanduči (Damian Canduci)
Scenario:   Leo Ričardi (Leo Ricciardi)
Režija:   Leo Ričardi (Leo Ricciardi)


SINOPSIS

Santjago je devetogodišnjak koji živi u gradu. Njegovi roditelji ginu u nesreći i on odlazi na selo da živi s dedom koga dotad nije ni upoznao. Huan je tih čovek teške naravi. Moraće da se brine o svom unuku, zbog kojeg je zapravo i prestao da komunicira sa svojom ćerkom, jer je ostala u drugom stanju veoma mlada. Možda će Huan u novim okolnostima prihvatiti, razumeti i početi da voli ponovo. Da li će Santjago u svom dečjem i bolnom svetu biti sposoban da upozna dedu i prihvati svoj novi dom?

Ovaj film je priča o veoma posebnom dečaku, njegovom krutom i odsutnom dedi, ljupkoj i radoznaloj starici, tihoj belini i invalidskim kolicima i nesreći koja potpuno menja živote svih.

Premijera: Festival dečjeg filma - oktobar 2006. godine

Život i smrt Kurta Cobaina

25 sati intervjua više je nego dobra podloga za atmosferični film AJ Schnacka o svijetu Kurta Cobaina.



Poslije meditativnog igranog filma 'Posljednji dani' koji je očito inspiriran životom i smrću legendarnog frontmena 'Nirvane' Kurta Cobaina, pojavljuje se i dokumentarac o Kurtu Cobainu sličnog stila, 'Kurt Cobain About A Son' AJ Schnacka.

Klasični rockumentary izgledao bi jednostavno: puste se snimke razgovora koje se ilustriraju fotografijama Cobaina i snimkama koncerata, a između snimaka se puste razgovori s ljudima koji su poznavali Cobaina. Umjesto toga, redatelj AJ Schnack se, slično kao i Gus Van Sant, odlučuje za meditativni pristup koji demistificira legendu, ali pruža uvid u svijet u kojem je ista nastajala.

Nastanak filma vezan je uz rad poznatog rock novinara Michaela Azerrada koji je prikupljao materijal za svoju knjigu 'Come As You Are: The Story of Nirvana'. Iako je mislio da će naići na paranoičnog narkića, Azerrad se iznenadio kada je upoznao stvarnog Cobaina, zbližio se s njim i nakon dugih intervjua sakupio je preko 25 sati neobjavljenih audiosnimaka. 1993. objavljuje knjigu, a sedam mjeseci kasnije Cobain se ubio.
Pogođen tim događajem, Azerrad nije više mogao slušati snimke intervjua kojeg je radio, čak mu je bilo prebolno slušati i Nirvaninu glazbu.

Par godina poslije, Azerrada je intervjuirao AJ Schnack, redatelj koji je pripremao rock dokumentarac 'Gigantic (A Tale of Two Johns)' i sam fan Nirvane. I Azerrad i Schnack došli su na istu ideju: napraviti film isključivo na temelju audio snimaka te koristiti sliku isključivo da što bolje dočara atmosferu. U filmu uopće nema arhivskih snimaka, a slika Cobaina se pojavljuje samo na kraju filma.

Po riječima redatelja, dobiven je nefikcijski film, intiman pogled na život čovjeka za kojeg su mnogi mislili da ga poznaju, ali nisu znali njegova najintimnija razmišljanja. Zato ovdje autori puštaju da Cobain neometano iznosi svoje misli, a kao ilustraciju puštaju se ambijentalne slike Aberdeena (gdje je rođen), Olympije (gdje je proveo tinejdžerske dane) i Seattlea (gdje je umro). Soundtrack filma je također vrlo bitan, ali umjesto da jednostavno pušta Nirvaninu glazbu, redatelj je priču o Cobainovom životu ispričao uz zvuke izvođača uz koje je Cobain odrastao kao što su Queen, R.E.M, Iggy Pop, Leadbelly, The Melvins i David Bowie.

Autori upozoravaju publiku da film nije lagan za gledanje. Intiman prikaz života emotivnog umjetnika koji iznosi najosobnije misli uz atmosferičnu sliku i glazbu, a sve to uz slutnju neizbježne tragedije na kraju – sve to može vrlo lako potresti nježnije duše. Hipnotički ugođaj i tragična priča mogli bi zato djelovati na neke kao neka romantična priča o duhovima, a biografija 'ukletog pjesnika' nudi puno štofa za baš takvo čitanje.

Izvor : Filmski.net

Scarlett Johansson želi biti predsjednica SAD


LOS ANGELES - Zvijezda nagrađivanog filma “Izgubljeni u prijevodu”, 21-godišnja glumica Scarlett Johansson, priznala je kako jednog dana želi završiti u Bijeloj kući i to kao predsjednica Sjedinjenih Američkih Država.

Želja da postane predsjednica mladoj glumici nije došla preko noći jer je ona već neko vrijeme politički aktivna i odani demokrat, a često sudjeluje i u kampanjama kojima pokušava privoliti mlade SAD-a da glasuju na predsjedničkim izborima.

- U čiji bih život voljela zaviriti jednoga dana? Predsjednikov definitivno, a tada bih i sredila neke stvari u Bijeloj kući jer ne podupirem Georgea Busha i jedva čekam kraj njegova mandata - rekla je Scarlett za In Style magazine. (A, T. Pe.)

Izvor : Jutarnji.ht

Lindzi Lohan: Nisam parti-devojka!

Američka glumica Lindzi Lohan kaže da joj se nimalo ne dopada što je prati imidž devojke koja preteruje s provodom.

"Imam 20 godina. Zar je zločin izaći i plesati sa prijateljima", upitala je glumica u emisiji "Šou Opre Vinfri".

Mlada glumica kazala je da je "srećna i blagoslovena" zato što ima priliku da glumi.

"Celog života glumim i to je ono što volim da radim", rekla je junakinja filmova "The Parent Trap", "Freaky Friday", "A Prairie Home Companion" i "Bobi", o ubistvu senatora Roberta F. Kenedija 1968. godine.

Emilio Estevez, koji je režirao film "Bobi", rekao je u istoj emisiji da je Lindzi Lohan profesionalka na snimanju, da na snimanje dolazi na vreme, kao i da joj je uloga u njegovom filmu najbolja u dosadašnjoj karijeri.

Mediji o njoj pišu kao o razuzdanom detetu "jer se to prodaje", kazao je Estevez. "Voleo bih da umesto toga obrate pažnju na to koliko je izuzetna u ovom filmu", dodao je.

U filmu "Bobi", koji 23. novembra stiže u američke bioskope, igraju i Demi Mur, Šeron Stoun, Entoni Hopkins i Lorens Fišbern,

Direktor filmske kompanije Morgan krik prodakšens Džejms Robinson kritikovao je Lindzi Lohan zbog njenog ponašanja na snimanju filma "Georgia Rule" i izrazio sumnju da je sa snimanja odsustvovala zbog iscrpljenosti, što je bio zvaničan razlog.

"Svi dobro znamo da je vaše neprekidno odlaženje u provod pravi razlog za vašu takozvanu iscrpljenost", naveo je Robinson u pismu, koje su objavili mediji.




Izvor: MTS-Mondo

Ciklus filmova Luisa Bunjuela   

Povodom obeležavanja 70 godina od smrti Federika Garsije Lorke (1898-1936) u Beogradu se krajem godine organizuje prikazivanje filmova čuvenog španskog reditelja Luisa Bunjuela (Luis Bunuel), Lorkinog velikog prijatelja i savremenika. Ciklus filmova Luisa Bunjuela biće prikazivan u Beogradu od 11. novembra do 9. decembra u svečanoj sali Instituta Servantes, svake subote u osam časova.

Federiko Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca) i Luis Bunjuel upoznali su se u studentskom domu u Madridu. Obojica su se sprijateljila između ostalih sa Salvadorom Dalijem (Salvador Dali), Huanom Ramonom Himenesom i Hoseom Marijom Inohosom. Ovo izuzetno prijateljstvo ostavilo je trag na živote obojice umetnika.

Luis Bunjuel rođen je 1900. godine u Kalandi, Španija, a umro 1983. godine u Meksiku. U kasnim dvadesetim seli se u Pariz, gde započinje filmsku karijeru radeći uglavnom sporedne poslove iza kamere. Njegov prvi film je 17-minutni "Un chien andalou" iz 1929. godine, koji ga je gotovo trenutno učinio slavnim u umetničkim krugovima. Naredni film - "L' Age d'or", snima 1930. godine. U njemu neumoljivo napada crkvu i višu srednju klasu društva, što su teme kojima će se baviti do kraja života. Posle izgnanstva iz Španije, Bunjuel se seli u Ameriku, a zatim u Meksiko. Tih godina snima filmove koji su postali poznati samo u zemljama španskog govornog područja. General Franko ga zove nazad u Španiju 1961. godine, nakon čega Bunjuel snima film "Viridiana" kao pravi nadrealistički gest. Taj film je ubrzo zabranjen u Španiji, ali mu je doneo Zlatnu palmu u Kanu.

Ciklus filmova Luisa Bunjuela čini izbor iz maštovitog i inovativnog filmskog opusa ovog velikog španskog sineaste (koji je kasnije preuzeo meksičko državljanstvo), čije je delo i danas referenca u svetskoj kinematografiji. Biće prikazani filmovi "Anđeo istrebljivač" ("Angel exterminador, El", 1962), "Lepotica dana" ("Belle de jour", 1967), "Viridijana" ("Viridiana", 1961) i "Veliki kazino" ("Gran Casino", 1947).

Reviju otvara meksičko-španski film "Anđeo istrebljivač" (1962) s Enrikom Ramblom i Luis Galjard, verzija na španskom jeziku. U filmu, Edmundo i Lusija de Nobile organizuju večeru u njenu čast. Događaju će prisustvovati odabrana grupa zvanica. Sve počinje kada gosti ne mogu da napuste salon - sprečava ih nešto neobjašnjivo, kao da se plaše da izađu, što će ih dovesti do prinudnog zajedničkog boravka u kući. Kako vreme prolazi, sve poprima oblike napetosti i nasilja. Kroz nekoliko dana početna ljubaznost gostiju transformiše se u najprimitivniju borbu za preživljavanje.

Da završimo citatima ovog velikog umetnika:
Ni zbog čega se ne bih više moralno gnušao nego da dobijem Oskara.
Hvala Bogu, ja sam ateista!

Pirati sa Pacifika   

Žanr: 3D animacija
Trajanje: 75 min.
Zemlja porekla: Peru, Španija
Originalni naziv: Piratas en el Callao (2005)


Glavne uloge:   
Dijego Berti (Diego Bertie), Stefani Kajo (Stephanie Cayo), Salvador del Solar (Salvador del Solar), Alberto Isola (Alberto Isola), Gonzalo Tores (Gonzalo Torres)
Scenario:   Pipo Galjo (Pipo Gallo), Ernan Garido Leka (Hernan Garrido Lecca) - knjiga
Režija:   Eduardo Šult (Eduardo Schuldt)


SINOPSIS

Alberto, mali Peruanac, kreće na školsko putovanje u tvrđavu zvanu El Real Felipe in Callao. U jednom trenutku se izgubi i ulazi u portal koji ga šalje u 17. vek. Tako otkriva da će tvrđavu Kalao napasti grupa holandskih pirata koje vodi Žak le Hermit, koji želi da ukrade kraljevo blago i osvoji Kalao. Hoće li Alberto moći da učini nešto i zaustavi pirate?

O FILMU

Prvi latinoamerički 3D dugometražni film doživeo je neverovatan uspeh već u prvoj nedelji prikazivanja.

"Pirate sa Pacifika" videlo je više od 100.000 ljudi u prvoj nedelji prikazivanja u Peruu, čime se približio uspehu "Šreka 2". Film je pravljen 18 meseci, a dosad je zaradio 500.000 dolara.

"Reakcije na premijeri bile su neverovatne. Deca su se smejala i plesala u bioskopu", izjavio je 32-godišnji reditelj Eduardo Šult, koji se animacijom bavi od svoje 12. godine.

Oficijelni sajt:
Piratas en el Callao (2005)

Premijera: Festival dečjeg filma - oktobar 2006. godine

Premijera "Guče" u sredu u Centru Sava

Film "Guča!" Dušana Milića premijerno će biti prikazan u sredu uveče u beogradskom Centru Sava.

Milićev film inspirisan je Šekspirovim komadom "Romeo i Julija" i govori o zabranjenoj ljubavi mladog člana romskog trubačkog orkestra Romea i Julijane - kćerke šefa srpskog trubačkog okrestra, punog predrasuda o Romima.

Da bi zadobio Julijaninu ruku, Romeo mora da "nadsvira" njenog oca na Saboru trubača u Guči.

Prema rečima reditelja, film "Guča!" je nalik bajci, lišen dubljeg socijalnog konteksta. U prvi plan ističe nadmetanje dva odlična muzičara, a u pozadini je pitanje rasizma.

Romea tumači Marko Marković, sin trubačke zvezde Bobana Markovića, Julijanu igra mlada vranjanska glumica Aleksandra Manasijević, a njenog oca Sačma - Mladen Nelević.

Originalnu muziku za film napisao je Dejan Pejović, a veliki deo dijaloga je na romskom jeziku.

Milić, čiji je prvi film bio "Jagoda u supermarketu", snimio je "Guču!" u koprodukciji sa Austrijom, Nemačkom i Bugarskom. Producent je Emir Kusturica.




Izvor: MTS-Mondo

Borat nastradao zbog neslane šale

Junak filma "Borat", britanski glumac Saša Baron Koen, fizički je napadnut u Njujorku, kada se jednom prolazniku nije dopala njegova šala, piše "San".

Glumac filma o američkim avanturama brkatog junaka koji se predstavlja kao novinar iz Kazahstana, nastrdao je pošto je na ulici zaustavio prolaznika kako bi se našalio s njim.

"Dopada mi se vaša odeća. Dobra je! Molim vas, mogu li da je kupim od vas? Želim da vodim ljubav sa njom," rekao je Koen prolazniku, koji ga je nekoliko puta udario pesnicom u lice.

"Saša nije mogao da se uzdrži od glumljenja idiota po uzoru na Borata, ali je odabrao pogrešnu osobu. Pretpostavljam da je taj momak mislio da je reč o poremećenom čoveku i udario ga je. Saša je dobro prošao", kazao je listu Koenov prijatelj.

Koen nije teže povredjen.

Snimljen tehnikom dokumentarnog filma, "Borat" govori o sudaru kultura i preterivanju, kritikujući antisemitizam, netoleranciju i predrasude.

Film su žestoko kritikovale vlasti Kazahstana.




Izvor: MTS-Mondo