Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 21:20:58
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 2 [Sve]
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Zanimljivosti  (Pročitano 127667 puta)
03. Jul 2009, 12:53:03
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Kako je nastala Karađorđeva šnicla

Malo ko zna da ova dika i ponos srpske nacionalne kuhinje nije tzv. „narodno jelo“ i da je njegov autor itekako poznat…



Malo ko zna da ova dika i ponos srpske nacionalne kuhinje nije tzv. „narodno jelo“ i da je njegov autor itekako poznat…

Naime, izvesni Mića Stojanovic iz Čestine kod Gruže, jedan od najvećih kuvara koje je Srbija ikada imala, je bio toliko dobar u svom poslu da je već u svojim ranim dvadesetim godinama postao šef kuhinje poznatog i priznatog beogradskog restorana - „Golf“. I radio je on tu neko vreme, bez ikakvih većih problema, sve dok jednom prilikom, davne 1959, put do ovog restorana nisu pronašli i neki istaknuti posetioci iz Rusije…

I umesto da, kao što je i red kad se nađeš u Srbiji, naruče pasulj, sarmu, kupus ili podvarak, oni izraziše želju da glad utole „Kijevskim kotletom“. Nije da Mića, glavni junak ove naše priče, nije umeo da napravi „Kijevski kotlet“ (nije to neka mudrost, pravićemo ga i mi jednom pa ćete videti), nego nije imao dovoljno piletine koja je glavni sastojak tog specijaliteta. Da bi se izvukao iz ovog „neobranog grožđa“, a i da bi, pri tom, sačuvao dobru reputaciju i sebi i restoranu u kojem je radio, rešio je da im, umesto naručenog jela, od sastojaka kojima raspolaže, napravi nešto ukusno, interesantno i nikada ranije viđeno.

Izvršivši određene modifikacije traženog kotleta (zamenio je vrstu mesa i punjenje, a zadržao pohovanje), dobijena je ukusna šnicla vrlo zanimljivog oblika. Međutim, Mića i dalje nije bio zadovoljan rezultatom pa ju je zbog toga još prelio tartar sosom i ukrasio komadima limuna i paradajza složenih tako da su neodoljivo podsećali na orden Karađorđeva zvezda. Eto, sad je jasno i poreklo imena.

Što se onog drugog, narodnog, imena tiče, verujem da tu nema mnogo šta da se objašnjava. Asocijacija je, složićete se, savršeno jasna...

BeCook.com
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Lekovita jaja japanske prepelice


 
Jaja i meso japanske prepelice su bili neizostavni deo trpeze egipatskih faraona, a njihova lekovitost je u Kini i Japanu već vekovima poznata. Brojni su i pisani tragovi o pozitivnom uticaju na ljudski organizam, naročito na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak.
Japanske prepelice

Japanska prepelica (Coturnix japonica) potiče iz istočne Azije. To su ptice selice koje se gnezde u Mandžuriji, Istočnoj Siberiji i Severnom Japanu , a prezimljavaju u Južnom Japanu, na Korejskom poluostrvu i u Južnoj Kini, mada se , naročito u poslednje vreme, sve više uzgajaju širom sveta.

Lekovitost jaja japanske prepelice

Jaja i meso japanske prepelice su bili neizostavni deo trpeze egipatskih faraona, a njihova lekovitost je u Kini i Japanu već vekovima poznata. Brojni su i pisani tragovi o pozitivnom uticaju na ljudski organizam, naročito na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak.

U novije vreme su lekovita svojstva jaja japanske prepelice ispitivana od strane brojnih naučnika iz Rusije, Engleske, Poljske i Češke, a rezultati su iznenađujući: pokazala su se kao izvanredan prirodni lek za lečenje brojnih oboljenja. Ipak, najfascinantniji eksperiment koji nedvosmisleno prikazuje veliku regenerativnu sposobnost ovih ptica su izveli upravo oni koji su sa njihovim osobinama najduže i upoznati. Naime, pre nekoliko godina, prilikom istraživanja koje su sproveli japanski naučnici, istovremeno su malom dozom radijacije ozračene kokoške i prepelice. Posle svega mesec dana jaja prepelice su bila potpuno zdrava, dok su kokošija zadržala radioaktivnost.

„svaka prepelica u proseku snese jedno jaje dnevno, a pri tom njegova težina iznosi skoro deset procenata njene ukupne težine”
Samo ovaj podatak je dovoljno opravdanje za vekovnu tvrdnju da je jaje japanske prepelice pravi eliksir života, ali, za svaki slučaj, evo još nekih zanimljivih činjenica vezanih za ove neobične ptice: svaka prepelica u proseku snese jedno jaje dnevno, a da pri tom njegova težina iznosi skoro deset procenata njene ukupne težine, zatim, potrebno im je svega dva meseca da se iz jajeta razviju u koku nosilju i, ono najupečatljivije, prepelice umiru samo od starosti!

Šta je to tako delotvorno u ovom malenom jajetu?

„u odnosu na kokošije, jaje japanske prepelice ima pet puta više fosfora, sedam puta više gvožđa i deset puta više raznih vitamina”
Prvenstveno, hemijski sastav: u odnosu na kokošije, jaje japanske prepelice ima pet puta više fosfora, sedam puta više gvožđa i deset puta više raznih vitamina. To je prava mala energetska bomba, a ipak, jedno jaje sadrži svega 15 kalorija.

Sadržaj jednog jajeta:

74,6% vode
13,1% belančevina
11,2% masti
1,1% minerala i ostali enzimi

Minerali:

3,2 mg gvožđa
2,2 mg fosfora
0,5 mg kalcijuma

Vitamini:

300 IE vitamina A
0,1 mg vitamina B1
0,8 mg vitamina B2

Ko bi trebalo da konzumira jaja japanske prepelice?

Već je rečeno da jaja japanske prepelice pozitivno deluju na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak pa su namenjena onima koji imaju problema sa ovim organima, pa i u slučaju najtežih oboljenja, a preventivno mogu da ih koriste svi. Ipak, izdvojene su neke grupe za koje je terapija najpoželjnija:

• deca u razvoju
• starije osobe
• bolesnici i rekonvalescenti
• osobe sa posebnim režimom ishrane (dijete)
• sportisti i fizički radnici


Terapija jajima japanske prepalice

Vrste bolesti:

Povišeni pritisak - 120 komada jaja
Čir u stomaku - 120 komada jaja
Arterioskleroza - 240 komada jaja
Dijabetes - 240 komada jaja
Bronhijalna astma - 240 komada jaja
Tuberkuloza - 240 komada jaja
Anemija - 240 komada jaja
Migrena - 240 komada jaja
Infarkt - 240 komada jaja
Nervno rastrojstvo - 240 komada jaja
Višak holesterola - 240 komada jaja
Neuredna probava - 240 komada jaja
Prolepšavanje tena - 240 komada jaja
Regeneracija organizma - 240 komada jaja
Jačanje memorije - 240 komada jaja
Gastritis - 240 komada jaja
Teži oblik astma - 240 komada jaja
Tumor na mozgu - 1080 komada jaja
Pojačan fizički napor (sportisti i fizički radnici) - 1080komada jaja

Terapija jajima prepelica ne zahteva posebne pripreme. Zavisno od vrste bolesti, pacijent mora u određenom vremenskom periodu da popije od 120 do 1080 jaja. U najvećem broju slučajeva terapija traje 49 dana. Odrasli uzimaju po 3 jajeta u prva tri dana, a po 5 do kraja terapije. Deci se, u zavisnosti od uzrasta, daje manji broja jaja:

• deca do 3 godine – 2 jajeta dnevno
• deca od 3 do 5 godina – 3 jajeta dnevno
• deca od 5 do 10 godina – 4 jajeta dnevno
• deca preko 10 godina primenjuju terapiju propisanu za odrasle

Jaja se konzumiraju sirova tj. presna i to cela dnevna doza odjednom, ujutru na prazan stomak, pola sata pre jela. Radi lakše konzumacije, dozvoljeno ih je ulupati mikserom, dodati malo jogurta ili soka od limuna, pomorandže, višnje ili jabuke, zasladiti šećerom, medom ili čokoladom u prahu (izuzetak su, naravno, dijabetičari). U principu, svako može da ih uzima onako kako mu najviše odgovara, sve dok ih uzima sirova i cela ( i žumance i belance).

Osobe kojima je žuč osetljiva na jaja moraju biti obazrive sa terapijom. Lečenje započinju uzimanjem jednog jajeta na dan, a dnevnu dozu svode na 3 do 4 jajeta. Ukoliko im i ova smanjena doza ne bude prijala, terapija se mora prekinuti.

Terapiju je dozvoljeno sprovoditi i kada se po preporuci lekara već uzimaju neki lekovi. Izuzetak je slučaj kada je uz prepisane lekove zabranjeno unošenje belančevina (mesa, mleka, jaja...).

Dva meseca posle završetka kure, ako je potrebno, kura se može ponoviti. Čak je i preporučljivo sprovesti dve kure u prvoj godini, s tim što pauza između prve i druge ne bi trebalo da bude duža od 6 meseci.

Za one koji rade na povećanju snage i mišićne mase, koktel od jaja japanske prepelice je savršen izvor energije: 5 jaja, 1 supena kašika meda i 2 dcl voćnog soka ili mleka dobro izmešati i popiti pola sata pre doručka. A što je najvažnije, ne podleže antidoping kontroli!


Jaja se čuvaju u zatvorenim kartonskim kutijama u frižideru, na temperaturi od 1 do 4°C. Tako čuvana jaja imaju rok upotrebe 60 dana u sirovom stanju, a po isteku tog roka mogu se upotrebljavati kuvana, pečena ili pržena.

IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Od mleka sitiji i vitkiji            



Ako za doručak popijete čašu punomasnog mleka umesto čaše soka, kasnije ćete ogladneti i manje ćete pojesti za ručak.

Nove studije sprovedene u Australiji pokazuju da ljudi koji ujutro piju mleko duže vremena osećaju sitost te u kasnijim obrocima unose devet odsto manje količine hrane od osoba koje dan započinju čašom voćnog soka.

Studija je sprovedena na 34 muške i ženske osobe koje imaju problema s kilažom.

Danima su naizmenično pili mleko i voćne sokove jednake kalorijske vrednosti. Naučnici smatraju da je poenta najverovatnije u proteinima, laktozi ili gustoći napitka.

Takođe, primetili su da upravo s malim smanjenjima kalorija, do 50 na dan, kilogrami nestaju.

recepti.com
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Paprika kao povrće i lek



Paprika potiče iz Južne Amerike, a u Evropu su je doneli Španci u 15. veku. Tokom vremena, gajenje paprike se proširilo po celom svetu. Od zemalja u okruženju paprika se gaji najviše u Mađarskoj, a kod nas su najpoznatije tzv. leskovačke i makedonske paprike.

Paprika je jednogodišnja biljka, ali je u tropskim krajevima višegodišnja biljka. Sezona berbe je proleće-jesen, ali korišćenje savremenih plastenika i staklenika, kao i brzina transporta - doprineli su tome da sveža paprika bude prisutna na našoj trpezi skoro cele godine. U zimskom periodu se koristi kisela parika iz turšije, konzervirana kiseljenjem. Paprika spada u cenjeno povrće zbog svojih hranljivih i lekovitih svojstava.

Vrste paprika

Ukrštanjem su dobijene razne vrste paprika, a najpoznatija je podela na slatke i ljute (havano, kajenska, kalifornijska, halapenjo, mađarska, serano, trešnjasta...). Paprike po obliku mogu biti: kupaste, prizmatične, okrugle, spljoštene i baburaste (okruglaste), i to u veličini od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara. Što se tiče boje, plodovi mogu biti: tamnozeleni, žutozeleni, bledožuti, beli, žuti, narandžasti, svetlocrveni i tamnocrveni.

Korisni sastojci

Paprika nema veliku energetsku vrednost, pa je pogodna za dijetalnu ishranu, ali je zato bogata mineralima, vitaminima i drugim korisnim sastojcima. Plod sadrži oko 89% vode.

Paprika sadrži hranljive, lekovite i druge korisne satojke:
beta-karoten
vitamin A
vitamin B1
vitamin B2
vitamin B6
vitamin E
vitamin C
gvožđe
glukozu
eterična ulja (najviše u semenu)
zeaksantin
kalijum
kapsacin
karotin
lutein
monosaharide
natrijum
pantotinsku kiselinu
saharozu
ugljene hidrate
folnu kiselinu
fosfor
fruktozu
citrin

Primena u kuhinji

Paprika se u ishrani koristi za spremanje salata, za spremanje kuvanih jela, ukiseljena za razne vrste turšija, ali i kao aromatični i prepoznatljivi začin (seckana, sušena, mlevena...).

Pored slatke paprike, koristi se i ljuta paprika, koja ima posebna svojstva, ali je njena uloga kao začina i sredstva za poboljšanje apetita neprevaziđena.

Da bi u jelu ostalo što više korisnih sastojaka, preporučuje se kratkotrajno kuvanje paprike.

Interesantno je da se kao aromatik paprika koristi u spravljanju nekih žestokih alkoholnih pića.

Korišćenje

Najbolja i najbogatija korisnim sastojcima svakako je sveža paprika, pa se takva i najviše preporučuje za ishranu.

Sastojci u paprici deluju na ljudski organizam kao: antidepresiv, afrodizijak, antireumatik, antiseptik i diuretik.

Zanimljivo je da paprika ima mnogo više vitamina C nego limun i narandža. U 100 grama paprike ima od 100 mg do 250 mg vitamina C.

Lekovito dejstvo

Sirova paprika i jela od paprike pomažu u lečenju mnogih bolesti i tegoba:
avitaminoza
alergije
angina pektoris
anemija
astma
arteroskleroza
bolesti želuca
bolesti zuba, grla i ždrela
bronhitis, prehlade i grip
visok krvni pritisak
gojaznost
dijabetes
zatvor
impotencija
imunodeficijencija
infektivna oboljenja
infarkt
jačanje imunološkog sistema
katarakta
kašalj
kriptoksantin
makularna degeneracija
mamurluk
nadutost
neke vrste raka
neplodnost
opadanje kose
osteoartitis
osteoporoza
otežano mokrenje
povišeni nivo holesterola
problemi sa varenjem
problemi sa želucem
problemi sa nervima
problemi sa krvnim sudovima
problemi sa cirkulacijom
reumatizam
reumatoidni artritis
sinuzitis
smanjeni apetit
starosno slepilo
hemoroidi
šlog

Zaključak

Na osnovu svih ovih informacija, jasno je da papriku treba koristiti u svakodnevnoj ishrani zato što povoljno deluje na: bubrege, stomak, creva, mišiće, krvne sudove i imunološki sistem.

Paprika ne može biti osnovni lek, ali u sprečavanju nastanka bolesti i kao dodatak terapiji može biti veoma korisna. S korišćenjem ljute paprike treba biti oprezan, pošto ljutinu ne može da podnese svaki organizam.



Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 31625
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
mob
Nokia 6120
Egzotična hrana kriva za alergije


Ukoliko ne pazite šta jedete, na godišnjem odmoru ćete najpre postati žrtva alergije na hranu. Pri tom ona može da se manifestuje mnogo ozbiljnije od obične koprivnjače po koži.

Dešava se da turista, nakon što je pojeo „nešto ukusno, ali nepoznatog sastava“, počinje da se guši od kašlja, crveni i gubi dah. Najčešće su alergije na kokošja jaja, mleko, ribu i plodove mora, pšenicu ili kikiriki. Stoga se roditeljima savetuje da se pred odlazak na odmor u inostranstvo konsultuju sa alergologom ukoliko je dete ikada imalo bilo kakvu alergijsku reakciju. Poželjno je da se mališanu urade kožne probe.
Jastozi i kus-kus nisu za svakoga
Morski plodovi spadaju u najjače prehrambene alergene. U njima ima veoma mnogo histamina - belančevine koja izaziva burnu alergijsku reakciju imunološkog sistema. I dok kod kuće retko jedemo morske plodove, a i ako ih jedemo onda to činimo u mali porcijama, na moru smo skloni da se prejedemo takvih specijaliteta, što možemo skupo da platimo.
Jedno od omiljenih istočnjačkih jela je kus-kus (posebna vrsta žitarica), a on takođe može da isprovocira neočekivanu alergijsku reakciju. A razni začini, recimo kurkuma i harisa, koji su popularni recimo u Tunisu, mogu samo da pojačaju protest organizma.
Jednu od najjačih alergijskih reakcija izazivaju orasi, a pre svega kikiriki. Zato lekari savetuju oprez pri konzumiranju istočnjačkih slatkiša kao što su alva, ratluk i sve vrste baklava.
Jaku reakciju mogu da izazovu stari, prevreli sirevi i kačkavalji, a njihova degustacija je uobičajena prilikom posete Italiji, Španiji i Austriji. Oni sadrže veliku količinu tiramina, belančevine opasne za alergične osobe.
Posle alergije na hranu, najčešće su reakcije na ujede egzotičnih insekata. Stoga alergolozi savetuju da sa sobom obavezno nosite specijalne preparate u vidu spreja ili emulzija, koji odbijaju ne samo komarce nego i drugu gamad, bilo da leti ili gamiže.
Da li postoji alergija na alkoholno piće?
Alergiju izazivaju samo supstance koje u sebi sadrže belančevine. Zato se reakcija javlja na likere, tipa „bejlis“ i slične, koji sadrže jaja, mleko ili čokoladu. Ako se posle konjaka čoveku pojave pečati po licu i vratu, to je kardiovaskularna, a ne alergijska reakcija.
Druge vrste alkohola ne sadrže belančevine, pa ne mogu da izazovu alergiju. To, međutim, ne znači da alergične osobe mogu da piju koliko hoće. Problem je u tome što alkohol pospešuje apsorpciju alergena u krv, a samim tim izaziva burnu alergijsku reakciju. Zato nikad nemojte da pijete alkohol ako ste na nešto alergični.
Alergije na polen
Ko je alergičan na polen, pre odmora mora da se raspita da li u stranoj zemlji u koju putuje ima u vazduhu više polena koji može da izazove problem. Tako na primer u Skandinaviji biljke cvetaju kasnije nego u srednjoj Evropi. U Sredozemlju je sezona polena duža. Dobra mesta za alergičare su regioni uz obalu, na primer mediteranska ostrva i severno more. Na planinama je sezona polena kraća nego u ravnici.

Da li to znači da ne krećemo na put?
Nikako. Ljudima koje muče kožne alergije, razni dermatitisi, veoma je korisna promena mesta boravka i odlazak u tople predele. Promena klime ubrzava razmenu materija, a sunce pospešuje izradu vitamina D. Zahvaljujući boravku na moru, neki ljudi će ostatak godine biti pošteđeni kožnih alergija.
Za osobe koje pate od disajnih alergija, recimo od bronhijalne astme, odlazak u tropsku klimu nije preporučljiv zbog prevelike vlažnosti vazduha. Više im odgovara planinska klima, ali i kombinacija odmora na moru i planini. Za astmatičara u remisiji veoma je korisno plivanje i svaka aktivnost na čistom vazduhu, naročito šetnja pored mora.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 31625
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
mob
Nokia 6120
Kamilica - lek od davnina


Kamilica (Matricaria chamomilla) je jedna od najstarijih i najpoznatijih lekovitih biljaka. Koristila se i još uvek se koristi protiv mnogih bolova, tegoba, upala i infekcija.

Najčešće se koristi cvet kamilice za spravljanje čajeva, ali se koriste i drugi delovi biljke. Sastojci kamilice koriste se za kupke, za proizvodnju raznih lekova, ali i u kozmetičke svrhe.

Vrste kamilice

Pored osnovne vrste kamilice, poznate su još i rimska kamilica i nemačka ili divlja kamilica.

Sastav

Kamilica sadrži mnogo korisnih sastojaka koji se koriste za spravljanje eteričnih ulja ili čajeva.

Korišćenje

Kamilica se najčešće koristi u sušenom stanju, i to najviše cvet i list. Koristi se kao dodatak jelima, za spremanje čajeva, za inhalaciju, za pripravljanje eteričnih ulja, za kupke i spravljanje obloga i kao dodatak kozmetičkim preparatima.

Dejstvo

Kamilica ima antiseptičko, antibakterijsko, antivirusno i fungicidno dejstvo (protiv gljivica), tako da je veoma efikasna u sprečavanju i lečenju brojnih infekcija.

Kamilica sadrži lekovite sastojake pa se zato koristi se za lečenje mnogih bolesti i tegoba:
akne
alergije na hranu
alergijski rinitis
anksioznost
artritis
astma
bolesti zuba i usne duplje
bolesti desni
bolesti disajnih puteva
bolovi u leđima (obloge)
bolovi u stomaku (obloge)
bronhitis
gastritis
gasovi u stomaku
gljivične kožne infekcije
grčevi u nogama
grčevi u stomaku
gubitak polnog nagona
dermatitis
depresija
divertikuloza
ekcem
enteritis
zapušen nos
infekcije vagine i mokraćnih puteva
kožne bolesti
kolitis
koprivnjača
menstrualne tegobe
mamurluk
modrice
mučnina
mučnina u trudnoći
nadimanje
nadražena creva
nervoza
nesanica
oboljenje materice
opadanje kose
opekotine (oblog)
osip
osip od pelena
povišena temperatura
problemi sa varenjem
problemi sa sluhom od zapušenog nosa
proliv
reguliše rad mokraćnih puteva
reguliše rad organa za varenje
svrab
stres
suvoća kože
tegobe sa žučnom kesom
upale mišića
upala karlice

Pristupačnost

Kamilica se može veoma lako nabaviti a od nje se mogu spravljati čejevi ili obloge. U prodaji se može naći dosta kozmetičkih preparata na bazi kamilice i oni su veoma pogodni za negu kože.

Prilikom branja kamilice, treba uzimati biljke za koje ste potpuno sigurni, jer ima dosta sličnih biljaka koje vam neće pomoći ni u kakvoj terapiji a neke mogu čak biti i štetne.

Kamilicu treba kupovati od poznatih dobavljača ili kao proverene čajeve u kesicama ili rasutom stanju. Kamilica se može nabaviti u skoro svakoj prodavnici, apoteci ili biljnoj apoteci.

Ukoliko niste sigurni da li vam kamilica u nekom obliku može pomoći, posavetujte se sa stručnjacima (lekar, farmaceut, registrovani travar...).


Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Hrana i Sex - Hrana kao Afrodizijak


Mnogi od nas još uvek ne shvataju seksualnu stranu hrane, mada su hrana I sex povezani kroz celu ljudsku istoriju. Stara poslovica koja kaže “Put do muškarčevog srca, vodi preko njegovog stomaka” ima u sebi prilično istine. Obratimo samo pažnju koliko se prvih izlazaka parova I specijalnih okolnosti vrti oko romantične večere u dvoje.


Kroz ljudsku istoriju su se mnoge stvari a naročito hrana doživljavale kao afrodizijak. Afrodizijaci su hrana, piće, miris, raznorazni stimulansi, koji mogu podići I stimulisati seksualnu želju. Nauka kao direktnu pomoć priznaje samo tablete poput viagre i slične, sintetičke tvari. Upravo zato što je reč o moćnim sintetičkim tvarima, treba ih tretirati kao i svaki drugi lek. Viagra i slične pilule ne bi se smele uzimati bez konsultacije s doktorom, a ako se uzimaju redovno, nužne su i česte zdravstvene kontrole i pretrage.



Iako viagra može biti velika pomoć u određenim slučajevima i stanjima, nauka poručuje da većina ljudi njeno uzimanje može izbeći i u poodmaklim godinama, a za to bi trebalo biti dovoljno voditi zdrav život. To pre svega znači kvalitetno i raznoliko se hraniti, redovno vežbati i izbegavati stres. Iako se mnogi žale na doktore koji za sve tegobe preporučuju zdravi životni stil, u tome ima puno logike: vežba održava zdravlje i kondiciju, stres je i te kako povezan sa seksualnim poteškoćama, a zdrava prehrana bogata je raznovrsnim nutrijentima, pa i onima odgovornim za seksualne hormone, libido i plodnost.


Recepti koji podižu libido dobro se čuvaju već hiljadu godina, a legenda o hrani i biljkama kao moćnim afrodizijacima intrigiraju čovečanstvo oduvek. U evropi su do 18. veka isprobavani recepti rimskog doktora Galena. Koji je u svojim knjigama tvrdio da hrana sa svojstvima afrodizijaka mora biti topla i vlažna . U njegovim receptima važnu ulogu su imali začini, posebno feferone i ljuta paprika, a hrana koja se učestalo pojavljivala u receptima bile su mrkve, šparoge, anis i grašak. U današnje vreme, afrodizijakom se smatra svaka stvar ili namirnica koja podiže seksualnu želju i funkciju. Afrodizijaci su se prepisivali kod svakog nedostatka požude, potencije ili plodnosti. Jedna od poznatijih namirnica koja ima afrodizijačko dejstvo jeste čokolada. Najbolji način korišćenja hrane kao stimulacije je da postavite sto sa ljubavlju. Odaberite hranu različitog izgleda I okusa.



ČOKOLADA

Za neke od nas nema ništa senzualnije od mirisa istopljene čokolade. Ona sadrži stimulans feniletilamina, a neki naučnici ga smatraju „hemikalijom ljubavi” i zbog toga se prilikom konzumiranja budi osećaj blaženstva. Čokolada, tj. kakao, jača mišiće i živce, vraća energiju i potiče produkciju polnih hormona. U njenom sastavu nalaze se i one supstance koje dokazano opuštaju, podižu raspoloženje i usrećuju nas, stvarajući u našem mozgu isti osećaj kao kada smo sveže zaljubljeni. Zahvaljujući učinku mešavini masnoća, belančevina, ugljenohidrata, vitamina B-grupe, minerala, gvožđa, kalcijuma, magnezijuma i naravno cinka, čokolada je prava ljubavna bomba.


Banane – Podižu samopouzdanje, a na taj način i želju za intimnošću.
Orasi, bademi, lešnici – U kineskoj medicini se koriste za lečenje impotencije.
Ginseng – Koren ginsenga povećava protok krvi u spolnim organima.

Narodno verovanje pripisuje svojstvo afrodizijaka, pre svega raznim jelima, na primer: jajetu, ribljem mesu, ostrigama, kavijaru, nekim vrstama sira, crnom luku itd. To vredi i za neke mirođije i začine, kao što su: cimet, muskat, vanilija, pa i druge. Istina je da hrana koja sadrži mnogo belančevina, pre svega onih životinjskog porekla (dakle, meso, sir, jaja i drugo), deluje nadražajno na ceo organizam, pa i na polni nagon.


Klasični afrodizijak je alkohol. On znatno utiče, u malim dozama, na pojačavanje polnog nagona, ali takođe ne pruža garanciju da će ujedno pojačati i polnu moć. Isto vredi i za neke opojne droge, naročito kokain i hašiš. Povremeno se događa da neki afrodizijak postane moda, pa ga ljudi počnu masovno upotrebljavati pod uticajem sugestije mase.


Kako je skoro prenela agencija fonet, muški znoj je najbolji afrodizijak. Čini se da ženama ništa ne miriše tako dobro kao znoj muškarca, rezultat je istraživanja sprovedenog na Univerzitetu Berkli.


Naučnici su utvrdili da je kod žena koje su mirisale hemikaliju pronađenu u muškom znoju zabeležen porast nivoa hormona kortizola, osećale su seksualno uzbuđenje, a registrovan im je i brži rad srca.


U časopisu Journal of Neuroscience naučnici su saopštili da je to ispitivanje direktan dokaz da ljudi luče miris koji deluje na hormone suprotnog pola. Istraživanje se usredsredilo na androstadienon, koji se smatra muškim hemijskim znakom.


Ranija istraživanja su utvrdila da već i najmanja količina androstadienona deluje na raspoloženje žena, seksualno i psihičko uzbuđenje i na aktivnost mozga, ali njegovo delovanje na hormone nije bilo poznato.


Taj derivat testosterona nalazi se u muškom znoju, pljuvački i spermi, a miriše na mošus. Naučnici su merili nivo hormona kortizola u pljuvački žena koje su 20 puta udahnule androstadienon.


Uloga kortizola je da pomogne u održavanju seksualnog uzbuđenja, a njegov nivo kod žena koje su udisale androstedienon bitno je povećan u roku od 15 minuta i ostao je na tom višem nivou oko sat vremena.

turbo-kuvar.com
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Namirnice koje izazivaju sreću!

Ko je ljut ili je pod stresom može uz pomoć odgovarajućih namirnica da otera neraspoloženje, tvrdi bečki profesor Hademar Bankhofer. On otkriva da je optimalan plan ishrane za dobro raspoloženje onaj u kome nikako ne bi smeli da nedostaju: banane, krompir, avokado i sir!



Krompir je garant za dobro raspoloženje
Proizvodnja hormona sreće definitivno se može podstaći specijalnim namirnicama. To je dokazala dr. Judit Vurtman sa Instituta za tehnologiju u Kembridžu. Prirodni proizvod koji nas čini srećnim je na primer kuvan krompir. Tajna je u tome što naš organizam veoma brzo svari skrob iz krompira. Već 30 minuta nakon konzumacije dolazi do izbacivanja insulina, koji ne samo da daje energiju već i dobro raspoloženje.



Mlečni proizvodi za PMS
Sir i jogurt, posebno kod devojčica i mlađih žena, proizvode osećaj sreće. Mlečni proizvodi daju kalcijum, koji suzbija promene raspoloženja koje nastaju usled predmenstrualnog sindroma. Studija rađena na Univerzitetu u Kembridžu je pokazala da, kada žena kroz mlečne proizvode dnevno unese 1200 miligrama kalcijuma, može brže i bolje da savlada napetost i neraspoloženje.



Banana i avokado - izvori seratonina
Takođe, svi znaju da nas banane čine srećnim, jer ugljeni hidrati, fruktoza, glukoza i biljna verzija serotonina podstiču izgradnju serotonina u organizmu. Osim banana i avokado podstiče proizvodnju serotonina, hormona sreće.



Ljuti biber za veselje
Biber-kajen poznat je kao odličan začin. Njegov ljut ukus takođe izaziva osećanje sreće. Bankhofer objašnjava: „Ljut ukus aktivne supstance kapsaicin, naš mozak pogrešno oseća kao bol. Zbog toga se odmah kao reakcija izbacuju endorfini koji dovode do toga da se čovek prijatno oseća".



Izvor: Lepota i Zdravlje
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
12 loših navika u ishrani



Svi znamo da se navike teško menjaju, i to u svim oblastima života. Kada je u pitanju ishrana, one mogu da budu nešto minorno, što možda ni sami ne primećujete - od gutanja krupnih, nesažvakanih komada hrane, do jela u kasne večernje sate. Zato smo, uz pomoć eksperata, izdvojili dvanaest manjih "prestupa" koje ljudi često nesvesno čine, a mogu značajano da im naruše zdravlje.


1. Konzumirate bajate namirnice
Što se tiče roka trajanja, namirnice se označavaju kao "najbolje iskoristiti do..." i "upotrebljivo do", što nije isto. Prva oznaka se odnosi na garanciju kvaliteta dugotrajnog proizvoda, kao što su keks, grickalice i cerealije. Nakon isteka roka naznačenog na pakovanju, proizvod gubi na kvalitetu (ukusu, hrskavosti), ali je bezbedan za jelo. Proizvodi sa oznakom "upotrebljiv do" moraju da se konzumiraju do naznačenog datuma, jer posle toga mogu biti opasni po zdravlje.

2.Pijete previše voćnih sokova
Voćni sokovi su zdravi, ali postoji mogućnost da se njima "predozirate". Sok od pomorandže sadrži veliki procenat kiseline i šećera (ako je kupovni), što može da uzrokuje stomačne probleme. U slučaju osoba koje boluju od artritisa, ogromne doze šećera i kiseline mogu da pogoršaju tegobe. Ako je u pitanju ispijanje ogromnih količina sokova sa veštačkim zaslađivačima (obično je to sorbitol), moguća je pojava dijareje, naročito kod dece (većina veštačkih zaslađivača deluje laksativno, ukoliko se uzimaju u većim količinama).

 

3. Izostavljate doručak
Kvalitetan doručak je izuzetno važan za očuvanje zdravlja. Ne samo da aktivira metabolizam, već je dokazano da ljudi koji doručkuju jedu manje tokom dana. Isto tako, redovno preskakanje jutarnjeg obroka uzrokuje intenzivnu glad već oko 10.30 h i konzumiranje masnih i visokokaloričnih namirnica, što je definitivno najgore što možete da uradite.

4. Uvek prepunite frižider
Većina nas kupuje više namirnica nego što je objektivno potrebno, zbog čega su nam frižideri "na granici eksplozije". To utiče na kvalitet hrane, jer se, zbog nedovoljne cirkulacije vazduha u frižideru, podiže temperatura. A ukoliko je ona iznad 5 stepeni Celzijusa, bakterije počinju da se razmnožavaju. Dakle, kupujte planski, izbacite iz frižidera svu hranu kojoj je istekao rok trajanja i premestite flaše sa pivom i vinom u ostavu ili na terasu.

5. Preterujete sa integralnim žitaricama
Budući da je na našem tržištu sve više proizvoda od integralnih žitarica, konzumira ih sve veći broj ljudi, često na račun drugih vrsta namirnica. To nikako nije dobro! Da bi se svi ti ugljeni hidrati preradili u energiju, u organizam moraju da se unose i druge materije - proteini, omega masne kiseline, vitamini i minerali - iz ribe, posnog mesa, voća i povrća.

6. Dodajete so u hranu
Ako često dosoljavate obroke, treba da znate da je to loša navika koja će vremenom uzrokovati hipertenziju. Osim toga, veće količine soli u organizmu utrostručuju rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara. Solite hranu samo tokom pripreme, a ako vam je potrebno da bude "još malo ukusnije", dodajte začine umesto soli.

7. Ne perete temeljno voće i povrće
Sveže namirnice često prolaze kroz mnogo ruku dok konačno ne dospeju na vašu trpezu. Iako se pranjem u vodi nećete osloboditi taloga pesticida (većina voća i povrća apsorbuje ove materije), ipak ćete ukloniti bakterije koje mogu da izazovu infekcije.

8. Nepravilno čuvanje mesa
Jedna od najčešćih grešaka jeste ostavljanje sirovog mesa na gornju policu frižidera. To je, inače, jedan od najčešćih uzroka trovanja hranom, jer sok iz mesa može da se sliva na druge namirnice. Naročito su rizični sirovo voće i povrće. Dakle, dobro zamotajte sirovo meso i držite ga na donjoj polici frižidera, dalje od povrća, voća i salata.



9. Pijete previše alkohola
Budući da je alkohol ipak koristan za zdravlje, vodite računa da ne prekoračite preporučenu količinu. A da bi piće bilo još korisnije, odlučite se za špricer. Kisela voda će ublažiti diuretska svojstva alkohola i moći ćete duže da uživate u piću i koristima koje male količine imaju na zdravlje srca.

10. Ispijanje vrelih napitaka
Mnogi ljudi vole vrelu kafu, čaj i supu, ali lekari kažu da je ta navika rizična po zdravlje. Istraživanja pokazuju da redovno ispijanje vrelih napitaka utrostručuje rizik od kancera usta i jednjaka, jer se time oštećuje osetljiva sluzokoža ovih organa. Zato ubuduće uvek sačekajte da se vaša omiljena kafa/čaj/čorba ohlade.

11. Jedete hranu u pokretu
Varenje je istovremeno fizički i emotivni proces, kažu nutricionisti. Ukoliko se ne opustite i ne omogućite da organizam usmeri energiju za varenje, i ako ste pod stresom dok jedete, onda će se pojaviti digestivni problemi. To je zbog toga što enzimi varenja ne mogu da deluju pod takvim uslovima. Sigurni smo da možete da pronađete desetak minuta dnevno da biste pojeli obrok na miru.

12. Sprovodite trendi dijete
Mada živimo u vreme u kojem se zahtevaju i vrednuju samo brza rešenja, kad je reč o regulisanju telesne težine, ne postoji nijedna magična formula uspeha. Niko ne može da ode na spavanje kao gojazna osoba, a da se probudi kao mršava. Problemi sa težinom posledica su višegodišnjih loših navika u ishrani, pa je i za njihovo rešavanje potrebno duže vreme. Mnogo je bolje da naučite da uživate u svim vrstama hrane, ali u umerenim količinama i u pravim kombinacijama. Potpuno izbacivanje pojedinih namirnica iz ishrane, na čemu se zasniva većina savremenih dijeta, nije dobro za zdravlje, a i donosi samo kratkotrajne rezultate.



Izvor: Lepota i Zdravlje
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Beli luk: Eliksir zdravlja



Srbija odavno zna da je beli luk zdrav, a to potvrđuju i studije. Čak iako ova biljka nema prijatan miris, bečki profesor Hademar Bankhofer ga smatra pravim eliksirom zdravlja jer ima višestruka dragocena dejstva.
Jedno od njih je blokiranje izazivača bolesti. Ko redovno začini jelo belim lukom jednostavno ne pruža šansu štetnim virusima i bakterijama. Za takvu reakciju je zaslužno sumporno jedinjenje alicin koje nastaje pod uticajem kiseonika prilikom sečenja ili žvakanja belog luka.
Beli češanj sa jakim mirisom podstiče i žlezde u želucu i crevima. Oni pomažu crevnoj flori a ujedno teraju i napadaju štetne bakterije, a pre svega gljivice.

Bankhofer skreće pažnju i na to da beli luk razređuje krv i time podstiče prokrvljenost. Tako se sprečava zgrušavanje krvnih pločica i snižava rizik za trombozu. Osim toga, beli luk jača srce i krvotok. Ko jede beli luk dobija više kiseonika u mozgu preko krvi koja glatko teče. To znači da se podstiče koncentracija i „duhovni" fitnes, a tako bivamo sposobniji da se borimo protiv stresa.
I na kraju, profesor Bankhofer otkriva i trik protiv dosadnog i dugotrajnog neprijatnog mirisa ove zdrav ebiljke. Žvaćite sirovu rukolu, peršun, majoran i timijan. Često je dovoljna i čaša mleka ili čaša crvenog vina.



Izvor: Lepota i Zdravlje
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Vitaminske bombe s juga

Južno voće, koje uglavnom konzumiramo tokom zimskih meseci, pravi je izvor dragocenih vitamina, minerala i ostalih korisnih sastojaka koji će sačuvati naše zdravlje i učiniti nas lepšim. Naš nutricionista Maja Milenković-Astalos vam otkriva kako sve možete koristiti ove ukusne plodove...



Banana
Nutricionisti preporučuju da svakodnevno pojedete jednu bananu jer ovo voće sadrži sve što je organizmu potrebno, između ostalog svih osam aminokiselina koje organizam ne proizvodi sam zbog čega moramo da ih unesemo putem ishrane. 100 g banane obezbeđuje 100 kcal i mnogo vitamina i minerala. Posebno se preporučuje deci i osobama izloženim pojačanom fizičkom i umnom naporu. Jedina zabrana važi za dijabetičare. Banane su dobar izvor vlakana (2,7g/100g), kalijuma (357mg/100g), vitamina C (10 mikro grama), ugljenih hidrata tj. Skroba (20,4g/100g), vitamina grupe B, vitamina E, magnezijuma, gvožđa, kalcijuma, bakra. Banane se ne preporučuje osobama s povišenom telesnom težinom. Zanimljivo je da se u Istočnoj Africi od banana pravi pivo.

Maska od banane i jogurta: Izmešajte jednu šoljicu jogurta i pola banane. Nanesite smesu na lice odmah nakon pilinga. Na ovaj način ćete omekšati i nahraniti kožu.
Protiv crvenila i otoka: Zbog prisustva kalijuma i vitamina A banana je odlična u smirivanju crvenila i otoka. Izgnječite četvrtinu banane i pomešajte sa pola kafene kašičice ulja i nekoliko kapi soka od limuna. Ostavite da deluje 15 min, a potom isprerite. Sok od banane je izvrstan za jačanje ogranizma i u slučaju avitaminoze (nedostatak vitamina). U Brazilu se upotrebljava za smirivanje kašlja.

Kivi
Kivi izvorno potiče s Novog Zelanda, a ime je dobio po ptici koja živi u tim krajevima. Danas se kivi uzgaja na Mediteranu, te u Južnoj Africi, Americi i Rusiji.
Ovo voće obiluje vitaminima. Sto grama kivija obezbeđuje 85 mg vitamina C, što je dovoljan razlog da tokom zimskim meseci svakodnevno pojedete jedan kivi i tako obezbedite sebi dovoljnu količinu ovog vitamina koji ćevas odbraniti od brojnih sezonskih bolesti - prehlada i gripa. Kivi ima i druge važne sastojke: kalijum koji ima presudnu ulogu u regulisanju krvnog pritiska, folnu kiselinu važnu za sintezu proteina, lutein - fitohemijski sastav koji štiti vid. Najzad, kivi je veliki saveznik linije: 100 g ovog voća sadrži samo 44 kcal. Vitamin C, neutralisanjem slobodnih radikala, štiti ćelije od starenja, smanjuje holesterol u krvi, čisti organizam od otrova. Imajte na umu da svetlost i toplota uništavaju vitamin C zbog čega bi kivi trebalo da jedete svež.

Protiv bora: Ako imate više od 25 godina trebalo bi da koristite ovu masku barem jednom nedeljno. Oljušteni kivi umutite mikserom, ocedite višak vode i dodajte kašičicu meda, nanesite masku na lice i ostavite je da deluje 20 min. Visok sadržaj vitamina C podstiče regeneraciju kože.

Mandarina
Ovo slatko i ukusno voće sadrži brojne hranljive materije koje pomažu u odbrani od bolesti. Najznačajniji su flavonoidi i terpeni, kao i vitamini C i A. Nije slučajno što ovo voće dozreva upravo u doba kad se bude prehlade i zbog toga se i preporučuje kao prevencija. Vitamin A iz mandarine dobija se u obliku beta karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Uloga ovog vitamina je očuvanje sluzokože i kože - prve linije odbrane od virusa i bakterija. Mandarina je idealna poslastica za sladokusce, koja ne ugrožava liniju.
Sok od mandarina je izvrstan dijetalni proizvod koji jača imunitet, poboljšava varenje, ubrzava metabolizam, leči upalu bronhija i gornjih disajnih puteva, olakšava kašalj. Sok od mandarina je efikasno sredstvo protiv gljivičnih oboljenja. Sto grama ovog voća sadži 72 kcal.


Pomorandža
Kombinacija vitamina C i flavonoida (važni antioksidansi) jača imunoloski sistem. Vitamin C deluje stimulativno na zidove želuca i poboljšava apetit. Plodovi pomorandže sadrže ugljene hidrate i fruktozu, organske kiseline, azotne i obojene materije, celulozu, fitoncide i veliku količinu vitamina A1, B1, B2, C. Sok od pomorandže sa dodatkom vode omogućava čvrstoću i elastičnost, odlično jača nokte i daje im lep sjaj. Fitoncidi koji se nalaze u soku imaju antiseptička svojstva i sa uspehom se koriste za lečenje rana i čireva koji dugo ne mogu da zarastu. Pomorandža ima 35 kcal/100 g.

Maska za odmorniji izgled: Oljuštite pomorandžu i izmiksajte je u mikseru. Dobijenu kašu rasporedite po licu izbegavajući predeo oko očiju i ostavite da stoji 3 min. Nakon toga temeljno isperite lice toplom vodom i izgledaćete preporođeno.
Protiv otečenih kapaka: Na kapke stavite kriške pomorandže i ostavite da stoje 10 min. Materije koje snabdevaju kožu vlagom učiniće da vaše oči ponovo budu zanosne.

Limun
Karakterističan miris limunu daje citral, aldehid. U samom sočnom plodu nalazi se obilje vitamina A, B i C, i dosta mineralnih materija - kalijuma i kalcijumovih soli, gvožđa, magnezijuma, fosfora i bakra. I u soku i limunovoj kori ima dosta flavonida, dok u belom delu kore ima pektina. Limun sadrži i voćne kiseline i šećere: fruktozu, glukozu, saharozu i dr. Sok limuna se preporučuje protiv nervoze, nesanice, kao i za dobru ishranu nerava jer sadrži mnogo vitamina, minerala i oligoelemenata. Zbog svog sedativnog i diuretskog delovanja limun je koristan i kao dodatno sredstvo u lečenju hipertenzije. Jedino treba biti oprezan kod pojačanog lučenja želudačne kiseline (gorušica) jer je limun sam po sebi pun kiselina. Kod trovanja bazama limun je odličan protivotrov jer sa njima gradi neutralne soli. Ovo voće jača krvne sudove i sprečava spontano krvarenje, koje je često kod virusnih infekcija i skorbuta. U stanjima stresa i pada imuniteta u organizmu bitno je smanjen nivo noradrenalina (važan sastojak koji proizvodi nadbubrežna žlezda) koji može da se nadoknadi uzimanjem vitamina C iz limuna koji gvožđe iz trovalentnog oblika pretvara u dvovalentno, čime učestvuje u sintezi noradrenalina.

Losion protiv bubuljica: 300 ml soka od limuna, 30 g meda i 200 ml vode pomešati i promućkati. Više puta dnevno naneti na bubuljice.
Maska za osetljivo lice: pola žumanceta (sirovog), pola kašike maslinovog ulja, 4 kapi soka od limuna umutiti i naneti na lice. Kad se stegne, masku skinuti komadićem vate natopljenom toplom vodom. Nakon toga naneti hranljivu kremu.

 

 

Grejpfrut
Bogat vitaminima C i A, grejpfrut treba jesti nakon obroka zato što ubrzava pretvaranje masti u energiju. Ovo voće nadoknađuje izgubljenu tečnost i mineralne soli. Osobe koje pate od čira na želucu verovatno smatraju da ne bi smele da konzumiraju grejpfrut zbog njegove kiselosti. Međutim, nove studije pokazuju upravo suprotno. Naime, ekstrakt ovog voća pomaže u lečenju čira jer obiluje antioksidansima, a u kombinaciji s terapijom lekovima ima naročito povoljno dejstvo. Sok od grejpfruta sadrži šećer, organske kiseline, mineralne soli, pektin i mnogo vitamina - A, B, C, D, P i tako predstavlja pravu riznicu isceljujućih materija koje imaju osobinu da zaustave krvarenje. Pored toga, on jača apetit, poboljšava varenje, i veoma je koristan u slučaju poremećaja rada jetre. Posebno se preporučuje ljudima koji pate od povećanog umora, posle preležanih bolesti i teških operacija.

Za negu kose: Grejpfrut je pravo voće za kosu sa minivalom jer neutrališe alkalne sastojke koji se nalaze u kiselini za minival. Pre nego što nanesete šampon, dodajte mu nekoliko kapi soka od grejpfruta.

 

Ananas
Nutricionisti veruju da bromelin, sastojak anansa, podstiče varenje. Pored toga, ovo voće je odlično za ublažavanje otoka i bolova u artritičnim zglobovima, čime se postiže bolja pokretljivost tela. Ananas je dobar i za zdravlje usta i ždrela, jer vitamin C ublažava bolesti desni i paradentozu. Bromelin podstiče i brže zarastanje rana pa ga sportisti često koriste prilikom povreda, bolova u mišićima, istegnuća i uganuća. Osim vitamina C, ananas obiluje vlaknastim materijama i mineralom manganom koji je neophodan za čvrste kosti. Sadrži još i alfahidroksilne kiseline koje ublažavaju bore na licu i podstiču regeneraciju kože.

Protiv neželjenih jastučića: Odavno je poznato da je sok od ananasa odličan za masažu onih delova tela na kojima se javljaju naslage sala, jer voćne kiseline deluju kao piling. Osim što razgrađuju masnoće i podstiču cirkulaciju, ovi sastojci čine kožu glatkom i zategnutom.



Izvor: Lepota i Zdravlje
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Ćufta za Ginisovu knjigu rekorda

U susret svetskoj premijeri animiranog filma "Padaće ćufte", kuvari hotela "Ritz Karlton" u meksičkom letovalištu Kankun napravili su ćuftu tešku 49.5 kilograma, koja je ušla u Ginisovu knjigu rekorda.



Ovaj ukusni podvig načinili su glavni kuvar hotelskog restorana Rejner Zingrebe i banket kuvar Aldo Novoa u okviru promocije animiranog filma u kojem, zahvaljujući mladom pronalazaču, hrana pada s neba poput kiše, saopštila je domaća distributerska kuća "Tak" posredstvom koje će film kod nas početi da se prikazuje od 22. oktobra.

Sudija Ginisovog svetskog rekorda Karlos Martinez objasnio je da su kriterijumi za ulazak u Ginisovu knjigu veoma strogi i da je ćufta meksičkih majstora kulinarstva morala, ne samo da bude teža od prošlogodišnjeg rekorda (32.93 kg), već i da bude dobro pripremljena i jestiva, što su potvrdili i sanitarni inspektori koji su prisustvovali događaju.

Nakon što je Martinez potvrdio rekord, najveća ćufta na svetu poslužena je u malim porcijama svima koji su prisustvovali ovom neobičnom događaju.

"Padajuće ćufte" je nova animirana avantura kompanije "Sony Pictures Animation", o Flint Lokvud, koji u želji da postane veliki pronalazač, patentira izum za pretvaranje vode u hranu.

Lokvud, čiji su raniji pronalasci svi bili neuspešni i stvarali velike nevolje stanovnicima grada, nije siguran da njegov novi izum zaista radi sve dok sa neba ne počne da pada hrana, a ubrzo gradić će pogoditi i tornado od špageta i džinovske ćufte.

Film, inspirisan knjigom Džudi Baret, režirao je Kristofer Miler, a scenario potpisuje Fil Lord. Glasove su likovima pozajmili Bil Heder, Ana Faris, Džejms Kan, Endi Semberg, Brus Kempbel, Bobi Džej Tompson, Bendžamin Bret, Nil Patrik Haris, Al Roker, Loren Grejm i Vil Forte. Producent je Pem Marsden.



Izvor: B92
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Srbi nemaju nijedno autentično jelo

Ne postoji srpska nacionalna kuhinja, ali ni engleska, francuska ili bilo čija druga. Sve one su mešavine različitih uticaja. Ipak, kuvana jela „sa poklopcem" mogla bi se nazvati našim brendom, jer pripadamo retkim narodima koji tako spremaju hranu



Ne postoji srpska nacionalna kuhinja, ali ni engleska, francuska ili bilo čija druga, odmah na početku etnolog Dragomir Antonić razbija dileme o tome koja su to izvorna nacionalna jela sa ovih prostora, a koja smo usvojili i prihvatili kao svoja. Sve kuhinje su, kaže, mešavine različitih uticaja i teško ih je omeđiti po geografskim odrednicama.
Čuveni kuvar Stevo Karapandža ističe da su srpska pita od oraha i zagorski štrukli jedina autohtona jela sa teritorije bivše Jugoslavije, međutim, Antonić izražava sumnju da je i pomenuta pita originalni srpski recept. On kaže da svi narodi znaju za brašno, jaja, za neku vrstu masla i slatkiša, koji su osnovni sastojci tog proizvoda.



- Kakva je to autentična francuska kuhinja koja koristi biber, koji je u Evropu došao tek sa Markom Polom? A da ne ulazim u podele unutar same Francuske, jer se hrana u Alzasu razlikuje od one u Provansi i tako dalje. Isto tako je i kod nas. Ogromne su razlike, pogotovo su bile nekada, između hrane u Banatu, Pirotu, Sremu ili Valjevu. Na jugu dominiraju obroci sa mnogo paprike i pita, a nema štrudle makovnjače, koja je sastavni deo kuhinje u Banatu, gde na trpezi dominira testo u raznim varijantama, kao i pernata živina - objašnjava Antonić.
A šta je to što se jelo u Srbiji pre dolaska Turaka? Naši preci u 13. i 14. veku hranili su se uglavnom mlečnim proizvodima, sirom, kajmakom; voćem i povrćem i pšenicom koja se razlikovala od današnje, objašnjava etnolog. Tada, naravno, nije bilo kukuruza, paprike, krompira, koji su u Srbiju stigli tek nekoliko vekova kasnije. Antonić ističe da se na jelovniku u to vreme nalazila divljač, dok se domaće životinje, osim svinja i ovaca, nisu klale.



- Krava i vo su bile tegleće životinje, koje je narod zvao blago, a ono se ne kolje i ne jede. Goveče bi se klalo tek kada se onesposobi za rad, a njegovo meso se sušilo, dok se klanje teleta smatralo grehom. Beograđani su i početkom 19. veka morali telad da nabavljaju u Zemunu, jer se ona u Srbiji nisu jela. Prvi koji je ostavio pisani trag o ishrani Srba je Teodor Metohijski, koji je kao izaslanik vizantijskog cara Andronika II došao 1299. godine na dvor kralja Milutina. On je zapisao da je na kraljevskoj trpezi tada bilo divljači, „raznih ptica i druge jestive zveradi", kao što su šumski veprovi i jeleni. Teodor kaže da je tada bio posni dan i da je kralj poslao sveže i sušeno voće, najbolje kolače i komade pripitomljenih riba, kao što su „velike i masne, dunavske" - navodi Antonić.
Jasno je da su Srbima tada bile poznate razne poslastice, slatke pite i testa, ali je pitanje koliko je svega toga bilo na trpezi širih slojeva stanovništva. U srednjem veku u slatkiše se stavljao med, jer je šećer bio retkost, pa baš zbog toga Antonić izražava sumnju da su tada pravljeni džemovi, pekmezi ili slatko.



- Ratluci i baklave, koji su se pravili od meda, postojali su još u vizantijsko vreme, pa nisu tačne tvrdnje da smo za njih saznali tek po dolasku Turaka. Žito, koje i danas služimo za slave, bilo je poznato još u davno doba. Jedan Italijan, profesor dubrovačke škole, zabeležio je 1440. godine, dakle 100 godina posle Teodora Metohijskog, da su seljaci u to vreme prodavali povrće „u svežnjevima" - kupus, blitvu, salatu, kadulju, krastavicu, žućenicu, radič, rotkvicu, celer, komorač... Tadašnji stanovnici Srbije koristili su i meso, ali ne u onolikim količinama kako se to sada misli. U selima su se u posne dane jeli pasulj i luk, a u mrsne, zimi, kiseo kupus i slanina, a leti mleko, sir i jaja - govori Antonić.
On dodaje da se u gradovima sirotinja hranila kao i seosko stanovništvo, dok su imućniji običnim danima bili skromni u jelima, a samo su za praznike pravili raskošne obroke, sa našim i istočnjačkim jelima. Na jelovniku su bili kisela čorba, đuveč, sarma, podvarak, ćevap, pečenje, ćufte, papazjanija, a od slatkiša sutlijaš, baklava, tatlije... Evropska jela su bila nepoznata, pa je tako tek 1823. godine u Beograd iz Zemuna došao prvi pekar koji je prodavao zemičke.

- Turčin nije hteo da uđe u kuću gde je zaklana svinja, pa su zato naši preci za Božić spremali pečenicu. Plaćali su danak u jagnjadima, pa su se i zbog toga gajile i ovce. Mnogi su imali i pčele, jer se porez plaćao i u medu. Jeli su se ječam, ovas, zob, pečurke, čorbe od različitih travki, a meso se jelo najčešće kuvano - kaže Antonić.
Prvi srpski štampani kuvar objavio je 1865. jeromonah Jerotije Draganović iz manastira Krušedol, dok je Spasenija Pata Marinković, kako ističe Antonić, sa svojim čuvenim kuvarom s početka 20. veka prilično uticala na razvoj srpske kuhinje. Ipak, naš sagovornik ističe da danas u Srbiji ne postoje nikakva pravila u ishrani. On kaže da se nekad jelo dva puta dnevno, što je praksa i u manastirima, a i Nikola Tesla je pisao da je „prirodno da čovek jede dva puta".
- Sada se nameće tvrdnja da treba jesti pet puta dnevno, a jasno je zbog čega, jer je glavni biznis u hrani. Čovekova potreba se zadovoljava određenim brojem kalorija u dva obroka. Sećam se kako su se hranili moji rođaci u okolini Gornjeg Milanovca, pre nekoliko decenija. Ujutro bi pojeli slatko i popili kafu i rakiju, a zatim odlazili u štalu da obave poslove, što je trajalo oko dva sata. Zatim bi, oko 10 ili 11 sati, doručkovali nešto kuvano i onda odlazili dalje da rade. Ako je bio veliki posao u polju, onda bi im se oko pola dva donosila užina. Na primer, pečena paprika, paradajz, kajmak, sir... Večerali bi oko 18 sati. Dok su čekali da im se zgotovi jelo, na stolu su im bili razne salate, sirevi, mlad kajmak i ohlađena šljivovica, a posle bi jeli gibanicu, piletinu i kiselo mleko. Ono što je najvažnije - jeli su polako. Predstava da Srbi jedu mnogo pečenja je zbog toga što su ljudi iz grada odlazili na selo u vreme slavlja ili svinjokolja, kada je na trpezi bilo svinjetine ili jagnjetine - govori on.

Kuvana jela „sa poklopcem" mogla bi se nazvati našom autentičnom kuhinjom, smatra Antonić. On kaže da pripadamo retkim narodima koji spremaju takva jela, jer se u kineskoj kuhinji, na primer, sve pravi na plamenu i bez pokrivene šerpe.
- „Poklopac" zahteva krčkanje i nije tačno da se time gube vitamini i hranljivi sastojci. Takva jela su boranija, grašak, kiseli kupus, đuveč, punjena paprika, riblja čorba, razne čorbe, kuvana teletina ili jagnjetina... U našim kafanama je sve manje takvih jela, a problem je u neobučenom osoblju. Tražite u bilo kom restoranu pileći ajmokac, niko neće znati da ga napravi. Kada bih otvarao kafanu, služio bih samo kuvana jela, ali bih smanjio začine i ulje. Kuvalo bi se dugo, jer jela puste sopstvenu masnoću, pa nije potrebno dodavati drugu. Iz naše kuhinje izbacio bih prženo. Zaboravili smo da dinstamo, a to je i ukusnije i zdravije. Ako hoćete da jedete, na primer, pržena jaja, onda ih treba pržiti na slanini, koja ima pozitivne masti i nije prerađena - zaključuje Antonić.

* * *

Najubistvenije jelo na svetu
Cicvara, jelo od kukuruznog brašna i kajmaka, služilo je Srbima i kao oružje u petovekovnoj borbi protiv Otomanske imperije, tvrdi Dragomir Antonić. On ovo jelo naziva „najubistvenijim" na svetu, priznajući da on ipak voli da ga jede, ali „samo jednom ili dva puta godišnje".
- Kada su Turci skupljali danak, nisu imali vremena da sačekaju da im se ispeče meso, nego su tražili neko brzo, a ukusno jelo. Naši su se dosetili, pa su Turcima spremali cicvaru, za koju je potrebno kilogram ili više kajmaka i oko pola kilograma kukuruznog brašna, a zna se da nema ništa opasnije za organizam od mlečne masti. Sve to se kuva na tihoj vatri dok se ne napravi gusta masa kao želatin, a onda se prebaci u veliku posudu, u koju se stavi tvrdi sir, koji takođe mora da bude mastan. I onda se i taj tvrdi sir istopi u smesi. Turcima se to dopadalo, ali je i te kako uticalo na njihovo zdravlje. Iako se cicvara računa u jedno od naših nacionalnih jela, nisam baš siguran da su naši preci to preterano jeli - kaže Antonić.



Izvor: Press
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Emulgatori su i korisni i štetni



 Na pominjanje reči emulgator ili aditiv većina ljudi se namršti, jer veruje da supstance koje se dodaju prehrambenim proizvodima imaju izrazito štetan uticaj na zdravlje. Da li je baš tako? Šta se krije iza famoznih šifara koje počinju slovom E, koliko je voće i povrće koje nam se nudi na pijacama i u prodavnicama zaista zdravo i zašto je brza hrana toliko opasna, objašnjava prof. dr Slavica Šiler-Marinković sa Katedre za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu.
- Aditivi nisu obavezno štetni po naše zdravlje i uzročnici problema vezanih za ishranu, kako se možda pretpostavlja. Ne može i ne sme da se na taj način pojednostavi njihova uloga u proizvodnji hrane. U pitanju su supstance koje se dodaju prehrambenim proizvodima tokom tehnološke obrade da bi im se poboljšala senzorna svojstva i sačuvao kvalitet. Na početku ove priče mora da se napravi jasna razlika između aditiva i kontaminanata poput ostataka pesticida, insekticida ili teških metala.
o Ipak, istraživanja pokazuju da postoje i aditivi koji mogu da uzrokuju zdravstvene tegobe?
- Svi aditivi koji su dozvoljeni po našim, a pre svega evropskim zakonskim propisima i direktivama, bezbedni su po zdravlje u dozvoljenim količinama. Oni su prošli čitav niz studija dok nisu došli na pozitivnu listu, tako da su tvrdnje o njihovoj štetnosti neutemeljene. Naravno, nisu svi aditivi isti. Ima ih vrlo korisnih, kao što je emulgator lecitin, koji je mnogo zastupljen u konditorskim proizvodima, ili sojini proteini u mesnoj industriji, koji doprinose nutritivnoj vrednosti proizvoda.
o Najviše zamerki stavlja se na račun supstanci koje daju boju proizvodu i pojačavaju mu ukus i miris.
- Dodaci kao što su boje i pojačivači ukusa nisu tako korisni kao lecitin, a često imaju i zadatak da maskiraju loš kvalitet osnovne sirovine. Smatram da je najveći problem u primeni takvih aditiva što popravljaju ukus često nekvalitetnih namirnica i privlačnim organoleptičkim svojstvima izazivaju potrošača da ih neumereno koristi. U krajnjem slučaju to vodi do gojaznosti, kao i do nedovoljne snabdevenosti organizma potrebnim hranljivim materijama i biokatalizatorima.
o Koliko od namirnica "obogaćenih" raznim hemikalijama imamo štete?
- Ne možemo da kažemo da je naša ishrana generalno loša, ali mora da se mnogo više radi na edukaciji proizvođača i potrošača, kao i da se menjaju loše prehrambene navike ljudi. Veliki problem u ishrani stanovništva je upotreba namirnica koje imaju sve manju nutritivnu vrednost. Proizvođači insistiraju na većoj rodnosti biljaka i stoga se koristi povrće iz staklenika koje mora da se mnogo više prska i štiti raznim sredstvima. To se odnosi i na voće koje nije sa ovog podneblja. I meso je slabog kvaliteta pošto se stoka, uglavnom, ne hrani pravilno, da bi se postigla jeftinija cena mesa. Hrana proizvedena od sirovina slabog kvaliteta mora više da se obogaćuje aditivima i da se dodatno vitaminizira i tako nastaje začarani krug.
o A kakav odnos treba da imamo prema prehrambenim proizvodima i aditivima u njima koji su namenjeni deci?
- Korišćenje namirnica sa aditivima u dečjoj ishrani doprinosi sticanju njihovih pogrešnih navika, pa im postaje privlačna samo hrana izrazitog ukusa i mirisa, koja im je, nažalost, nadohvat ruke. Decu je teže navići da uzimaju sveže namirnice, koje njima nisu tako ukusne, prevashodno povrće. S druge strane, konzumiranje namirnica sa velikom kalorijskom vrednošću, pre svega onih koji obiluju šećerima i mastima, dovodi do gojaznosti, jer je unos kalorija u disbalansu sa utroškom energije.
o Problem gojaznosti kod dece čest je u visokorazvijenim zemljama, kakva je situacija kod nas?
- Prema najnovijim istraživanjima, naša deca su krupnija i gojaznija od vršnjaka u Evropi. Redovna fizička aktivnost, pešačenje i fizički rad, iz generacije u generaciju sve se manje upražnjavaju. Istovremeno unos rafinisanih namirnica velike kalorijske vrednosti se povećava.
o Na koji način mogu da se koriguju prehrambene navike kod najmlađih?
- To ne ide lako, jer su prehrambene navike već stečene. Na primer, Velika Britanija je sprovela veliku akciju promene dečjih jelovnika u školama, zahvaljujući inicijativi poznatog kuvara Džejmija Olivera. Čips i masne pekarske proizvode zamenili su kiflom od integralnog brašna sa sirom i svežim povrćem.
o Ni starijima nije lako da odole brzoj hrani, sočnim hamburgerima i ukusnoj pici?
- Kod brze hrane je najštetnije to što se uglavnom prži, a prilikom spremanja ulje se ne menja dovoljno često pa se razvijaju toksične i uslovno kancerogene supstance. Dim koji nas zapahne iz grilova, prepun je toksičnih supstanci, a pojedine završe i u pljeskavicama. Osim toga, brza hrana je bogata kalorijama, a siromašna vitaminima, mineralima i dijetalnim vlaknima, često i proteinima.
o Na koji način je najzdravije pripremati namirnice?
- Svakako da je kuvana hrana, koja se jede kašikom, superiorna u odnosu na sendviče ili roštilj. Međutim, hrana nam ne služi samo za zadovoljenje biohemijskih potreba organizma, već ima mnogo širu, socijalnu funkciju. Da ne pominjemo koliki je značaj zajedničkog obroka za porodicu u psihološkom smislu.
o U potrazi za kvalitetnijom ishranom i životom, ljudi se sve više okreću organski proizvedenim namirnicama?
- Organski proizvedena hrana je jedno od boljih rešenja, njenim konzumiranjem ne unose se kontaminenti iz pesticida i đubriva, ali je proivodnja vrlo složena i takve namirnice su skupe. I u svetu je posle početnog zamaha, organska proizvodnja hrane počela da opada jer ekonomska kriza tera potrošače da koriste jeftinije namirnice. Kod nas je ona još u povoju i pitanje je da li će dostići neki značajniji nivo budući da je teško naći nezagađeno zemljište koje ispunjava sve standarde, a i mukotrpno je proizvoditi namirnice za koje nemate siguran plasman na tržištu.

OPASNI ADITIVI
O uticaju dodataka u ishrani po zdravlje decenijama se vode polemike. Mnoga istraživanja dokazala su da neki od njih zaista mogu da uzrokuju ozbiljne probleme, posle čega su i zvanično zabranjeni u većini zemalja. Jedan od njih je emulgator E 123 za koji je utvrđeno da je toksičan. Epitet "opasne po zdravlje" pripisuje se sledećim šiframa: E 102, 120 i 124. Dokazano je da probleme sa crevima mogu da izazovu E 220, 221, 232 i 224, tegobe sa varenjem E 338, 339, 340, 341, 450, 461, 463, 465 i 466, kožna oboljenja mogu da uzrokuju E 230, 231, 232 i 233. Emulgator E 200 smanjuje količinu vitamina B u organizmu, holesterol povećavaju E 320 i 321, a krvni pritisak E 311 i 312. Pojedini emulgatori smatraju se potencijalnim uzročnicima kancera, a to su E 131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216 i 217.

KORISNI SUPLEMENTI
Emulgatori mogu da budu i vrlo korisni. Iza šifre E 110 krije se antikancerogeni indijski šafran, E 160 je pigment karoten koji takođe štiti od tumora, E 170 je kalcijum-karbonat, E 300 vitamin C, E 306 vitamin E, E 504 magnezijum-karbonat...
Sojin lecitin koji se označava pod šifrom E 322 je sastojak mnogih proizvoda, posebno slatkiša. Zbog dijetetskog i terapeutskog svojstava, preporučuje se kao dodatak u ishrani, jer sadrži sastojke koji utiču na metabolizam jetre, apsorpciju masti, koagulaciju krvi i regeneraciju ćelija nervnog sistema. Koristi se u proizvodnji svih vrsta hleba i peciva, posebno onih kojima se dodaje mast, poboljšava tehnološka svojstva proizvoda i produžava im svežinu. Konditorska industrija ga koristi u proizvodnji čokolade, čokoladnih i kakao proizvoda i preliva.



Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Savršen poklon prirode



 Iako ih imamo na trpezi tokom cele godine, same ili kao deo ukusnog fila za tortu, jaja u ovo doba godine imaju specijalan tretman. I ukus! Obojiti i ukrasiti jaja za Uskrs pravi je ritual u kome ima posebnog uzbuđenja, deca im se raduju zbog lepog običaja tucanja jajima, a svi koji su filozofski nastrojeni upravo u doba Uskrsa prisete se da ponove pitanje na koje tačan odgovor više niko i ne očekuje: "Šta je starije, kokoška ili jaje?"
Jedno je sigurno – jaje je savršen proizvod prirode. Magičan. Lekovit. Pre nego što je postalo univerzalni simbol uskršnjih praznika, ono je za Rimljane, Gale, Egipćane i Persijance predstavljalo simbol kosmosa. Verovali su u iskonsko jaje koje se raspalo u dobrog boga Ormuzda i zlog Ahrimana, odnosno na svetlo i tamu. U spomen na to jaje, u proleće su imali običaj da se međusobno darivaju jajetom. Antički Persijanci bojili su jaja za njihov praznik koji je obeležavao početak nove godine. Kipovi u Persepolju prikazuju ljude koji su kralju nosili obojena jaja. A Feničani, Vavilonci, Grci, Indusi, Kelti, Kinezi... smatrali su da je svet nastao iz jajeta, te da je jaje simbol života. Kod Indusa je rašireno verovanje da je iz jajeta postalo vrhunsko božanstvo Brama: od gornje polovine ljuske postalo je nebo, a od donje zemlja. U kineskim predanjima haos je imao oblik jajeta. Naime, kada se to jaje otvorilo, od teških elemenata nastala je Zemlja, a od lakih i čistih - nebo. Kao takvo, jaje je od davnina farbano i poklanjano dragim ljudima, bilo poštovano za vreme prolećnih festivala i svetkovina...
Srbi nisu izuzetak. U našoj tradiciji, recimo, jaje se stavljalo u nedra porodilji, tako što se provlačilo kroz odeću. Verovalo se da će joj tako porođaj biti lak. Jaje je, smatralo se, moglo da utiče i na plodnost useva, pa su ljudi razbijali jaje o glavu vola pred oranje, zakopavali ga u prvu brazdu, stavljali u žito i lan prilikom sejanja. A da bi poboljšali plodnost stoke jaje su razbijali o glavu poslednje pomužene ovce ili su ga zakopavali u mravinjak, a potom bi ga davali stoci zajedno sa mekinjama, da bi se razmnožavala kao mravi. Jaje je i odbrana od uroka i grada. Ponegde je običaj da žena malom detetu koje prvi put vidi pokloni novčić sreće radi, a jaje života radi. Snaga jajeta bila je još veća ukoliko je ono bilo obojeno u crveno. Verovalo se da crveno označava sam život, jer je i krv crvena. To je i boja radosti, a kako je Uskrs najradosniji praznik, jaja se stoga farbaju u crveno. Postoji običaj da se prvo jaje, koje se naziva "čuvarkuća", "krstaš" (na Kosovu "strašnik", jer se upotrebljavalo kao lek protiv straha)... boji u crveno. Pripisuju mu se magijske moći, u pojedinim krajevima njegovo farbanje bilo je propraćeno bajanjem. Deci su tim jajetom mazali obraze, da bi bila rumena, odnosno zdrava. Ponegde je dete umivano vodom u koju je bilo stavljeno jedno crveno jaje, šećer i cveće vrtike, da bi bilo zdravo, blage naravi i privlačno momcima, odnosno devojkama. Deci se, takođe, u toku noći crveno jaje stavljalo pod jastuk, da bi ga, nakon što bi bilo odneto u crkvu, dete ujutru pojelo. Crveno jaje su koristile i devojke u raznim "vradžbinama" da bi se udale, a magična svojstva imali su i voda u kojoj su jaja kuvana, pa i ljuske.
Zbog ovakve njegove važnosti, veoma se vodilo računa da niko ne prisustvuje njegovom farbanju, da ga ne bi urekao. Žene su nastojale da tom prilikom budu same, a ako bi neko, ipak, bio prisutan tokom ovog rituala, one su pričama o nečem crvenom nastojale da nezvanom "svedoku" odvrate pažnju. Kako je reč o svetoj radnji, obredna pravila su nalagala da se jaja farbaju određenog dana, u određeno doba dana, te da to mogu da rade samo ritualno čiste osobe – ili stare žene ili nevine devojke.
Iako je tradicija farbanja i ukrašavanja jaja nastala u Engleskoj, u srednjem veku, u zapadnim zemljama bojenje jaja polako zastareva. Na njihovo mesto dolaze čokoladna ili plastična jaja napunjena bombonama. U našim krajevima šarena uskršnja jaja pominju se tek u 16. veku i, valja reći, običaj tucanja jajima karakterističan je samo za pravoslavce.
Poneka jaja nisu obična, toliko su skupa da bi za njihovu kupovinu trebalo podići kredit u banci. Reč je o jajima egzotičnih ptica, u koje spada i velika slon-ptica sa Madagaskara. Jedno, koje je početkom 17. veka snela upravo ova ptičja vrsta, najveće je na svetu (visoko 33 centimetra, a ima obim oko metar) i pre nekoliko godina kao antikvitet našlo se na aukciji u Londonu, sa početnom cenom od 500 funti. Jaja slon-ptice, koja je bila visoka oko tri metra i teška pola tone, su 300 puta veća od kokošijih i stoga su na meti kolekcionara.

FABERŽEOVA
Najčuvenija i najlepše ukrašena jaja su ona koje je pravio juvelir iz Petrograda Petar Karl Faberže. Od 1885. do 1916. svake godine je za Uskrs na dvor donosio svoja umetnička dela kao uskršnja jaja, izrađena od zlata i drugih skupocenih materijala. Napravio je ukupno 50 carskih uskršnjih jaja. Prvu narudžbinu dobio je od ruskog cara Aleksandra Trećeg, 1885. godine. Trebalo je da napravi uskršnji poklon za caricu Mariju. Narednih 30 godina carska porodica Romanov naručivala je od njega jaja. Krunidbeno je car Nikolaj Drugi naručio posle krunisanja u Moskvi kao poklon za svoju suprugu za Uskrs 1897. godine. Visoko je 12,7 centimetara, nalazi se u crvenkastozlatnoj ljusci prošaranoj emajliranim linijama i sa pregršt svetlucavih dijamanata, među koje je ugraviran i caričin monogram.
Forbsovi su bili kolekcionari ovih jaja, imali su ih devet, pet se nalazi u Muzeju likovne umetnosti u Virdžiniji, tri se čuvaju u odajama britanske kraljice Elizabete Druge, neki primerci su deo privatnih kolekcija, dok je preostalih osam nestalo bez traga.

ZA ZDRAVLJE I VITKOST
Britanska studija utvrdila je da je jaje odista superhrana. Sadrži manje od 80 kalorija, pa ne bi trebalo da ga izbegavaju oni koji žele da smršaju. Čelična ledi Margaret Tačer prihvatila je taj savet 1979. godine, kada je jela 28 jaja nedeljno i uspela da smrša devet kilograma. Dijeti klinike "Mejo", koja ne sme da traje duže od dve nedelje, podvrgla se jer je želela da izgleda dobro u trenutku kada je postala premijerka Velike Britanije.
Kada je reč o zdravlju, preporučuje se jedno jaje dnevno. Bogato je vitaminom D i B12, selenom, obiluje i antioksidantima koji sprečavaju propadanje mrežnjače (što je glavni uzrok slepila). Jaje daje 20 odsto potrebne dnevne doze vitamina D.

PREPELIČJA – ELIKSIR ŽIVOTA
Jaja japanske prepelice, koja su se nalazila na trpezi egipatskih faraona, a u Kini i Japanu su već vekovima cenjena zbog lekovitih svojstava, pozitivno utiču na ceo ljudski organizam, a naročito na krv i krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak.
U odnosu na kokošije, jaje japanske prepelice ima pet puta više fosfora, sedam puta više gvožđa i deset puta više raznih vitamina (A, B1 i B2), i svega 15 kalorija. Njegova lekovita svojsta ispitivali su stručnjaci iz Rusije, Engleske, Poljske i Češke, ali najinteresantniji eksperiment obavili su japanski naučnici. Malom dozom istovremeno su ozračene kokoške i prepelice, da bi posle mesec dana bilo ustanovljeno da su jaja prepelice potpuno zdrava, a kokošija radioaktivna.
Kada je reč o terapiji jajima prepelica, pacijent mora u određenom vremenskom periodu da popije od 120 do 1.080 jaja, u zavisnosti od bolesti. Terapija najčešće traje 49 dana. Tokom tog perioda odrasli ujutru, na prazan stomak, piju tri sirova jajeta u prva tri dana, a po pet do kraja terapije. Deci se daje manji broja jaja.
Osim nabrojanih, jaje prepelice koriste osobe koje imaju povišen krvni pritisak, arteriosklerozu, dijabetes, bronhijalnu astmu, tuberkulozu, migrenu, gastritis, anemiju, teži oblik astme, koje su pretrpele infarkt, imaju neurednu probavu, žele da imaju lepši ten, da regenerišu organizam, poboljšaju pamćenje, osobe koje se bave pojačanim fizičkim naporima (sportisti i fizički radnici).



Izvor: Novosti
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Vlaknaste materije za dobro varenje

Dnevni unos vlaknastih namirnica neophodan za normalno funkcionisanje creva kod odraslih osoba iznosi 25 grama, pokazali su rezultati istraživanja grupe naučnika iz Evropske uprave za bezbednost hrane (EFSA).



Istraživanje, vezano za dijetetske proizvode, ishranu i alergije je pokazalo i da veći unos vlaknastih namirnica može čak da smanji opasnost od pojave srčanih oboljenja i razvoja dijabetesa tipa 2 (starački dijabetes) i da pomogne u održanju telesne težine, preneli su francuski mediji.

Naučnici su došli do zaključka i da idealan dnevni unos vode iznosi dva litra za žene i 2,5 litara za muškarce.


Oni su konstatovali i da unos masnih materija ne treba da premaši 35 odsto ukupnog energetskog unosa, kao i da bi ukupan unos glucida (ranije nazivanih ugljenim hidratima) trebalo da iznosi 45 do 60 odsto ukupnog energetskog unosa, što zavisi da li se radi o deci ili odraslim osobama.
Evropsko istraživanje je pokazalo i da visok unos zasićenih masnoća i masnih kiselina povećava holesterol, pa samim tim i opasnost od srčanih oboljenja, kao i da redovno konzumiranje namirnica bogatih šećerom podstiče pojavu karijesa, dok je veza utvrđena i između čestog konzumiranja zaslađenih napitaka i povećanja telesne težine.



Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Viljuška prihvaćena tek u 18. veku

Račvaste grančice, na koje se nabadalo meso za pečenje, pre mnogo hiljada godina bile su preteče viljuške, a kao neophodan deo pribora za jelo prihvaćena je tek u 18. veku.



Viljuške su se prvo koristile u Srednjem veku, ali se konzumiranje hrane uz pomoć njih smatralo skandaloznim gestom. Kada je u 11. veku grčka princeza umrla nedugo nakon što je na svom venčanju predstavila viljušku, njena smrt je okarakterisana kaznom koja dolazi od bogova.

Današnji oblik i namenu viljuška je dobila u kasnijem ljudskom razvoju. U početku su se koristile dugačke dvozube viljuške, napravljene od tvrdog drveta, kosti ili gvožđa. Njihova osnovna namena bila je pridržavanje mesa pri pečenju.

Iako postoje primerci četvorozubih i petozubih viljušaka od pre 16. veka, četvorozube viljuške su postale popularne tek krajem 18. veka.



Iako su viljuške bile poznate i česte na stolovima u Italiji tokom 11. veka i sporadično korišćene u Francuskoj tokom 14. veka (ne zaboravimo da su svi Francuzi sve do 17. veka jeli prstima), a u Englesku su stigle 1611. godine, tek od 18. veka viljuška je prihvaćena kao neophodan pribor za jelo u kućama obrazovanih ljudi.

U današnje vreme ovaj pribor za jelo je inspiracija i izazov za dizajnere širom sveta, koji se takmiče u pokušaju da naprave što maštovitiju viljušku.



Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
NAJSKUPLJA HRANA NA SVETU - MOŽDA ĆETE PROBATI JEDNOG DANA


1.Beli tartuf je najskuplja pečurka na svetu.Raste pod zemljom i nalaze ga samo posebno obučene svinje i psi.Smatra se da je jak afrodizijak.Toliko je tražen da su vlasnici nekih restorana spremni da za kilogram daju i do 5000 dolara.Rekord je postavio Stenli Ho, vlasnik kasina u Makau, koji je za 1.5 kilograma tartufa platio 330.000 dolara.

2.Kavijar spada u vrlo skupu hranu.Mnogi misle da je crni kavijar najskuplji, ali nije.Od njega je mnogo cenjeniji beli ili dijamantski beluga kavijar. Kilogram ovog kavijara košta 5000 dolara.

3.Krompir sa Nuarmutije. Stanovnici ovog francuskog ostrva proizvode najskuplju vrstu krompira na svetu.Na svojim poljim oni godišnje proizvedu samo 100 tona ovog veoma kvalitetnog krompira.Smatra se da mu poseban ukus daju morske alge koje su jedino đubrivo za ovaj krompir.Ova vrsta krompira ne uspeva u drugim delovima sveta, tako da ako želite da ga probate moraćete da izdvojite 500 dolara za jedan kilogram.

4.Posebna junetina. Da li biste platili 100 dolara za šniclu od samo 200 grama.U pitanju je meso posebne vrste japanskih junica, koje odgajivači hrane aromatičnim travama i svaki dan ih masiraju par sati.Da, dobro ste pročitali, masiraju ih.

5.Ekstra sendvič. Najskuplji sendvič na svetu je troslojni sendvič 'Esen' sa piletinom 'A la bres', šunkom, kolutićima tvrdo kuvanog jajeta i tartufom.Ovakav sendvič košta 200 dolara.

6.Pica. Gde drukčije nego u Italiji. Na testu prečnika 20 cm, uz redovne sastojke, tu su beli kavijar i meso jastoga, sve je preliveno konjakom 'Remi Marten'. Cena, prava sitnica, 9000 dolara.

7.Najskuplja kajgana.Za ovo morate otići u njujorški restoran 'Parker Meridijen', a tamo ćete porciju za dve osobe od 6 jaja sa belim kavijarom i jastogom platiti 1000 dolara. Ali, ako ga tamo sami napravite, dobijate popust od 300 dolara!

8.Najskuplji desert.Zbog ovoga takođe morate u Njujork, u restoran, 'Serendipiti 3'. Tamo ćete za samo 1000 dolara dobiti 5 kugli sladoleda od vanile, ukrašene štapićima vanile sa Madagaskara, listićima jestivog zlata od 23 karata i komadićima najskuplje čokolade na svetu 'Amedeji Porselana'.

9.Kafa cipovka.Ovo je kafa koja stiže sa indonežanskog ostrva Sumatre.Zbog jako male godišnje proizvodnje, kilogram kafe 'Kopi luvak' košta od 700 do 1000 dolara. A neverovatni nastanak i detaljno o ovoj kafi pogledajte na našem E-magazinu broj 5.

10.Posebni kineski čaj.Ova retka vrsta kineskog zelenog čaja naziva 'tieguanin' prodaje se po 3000 dolara za kilogram. Šoljicu čaja u nekom ekskluzivnom restoranu platićete samo 15 dolara.

11.Šampanjac.Najskuplji šampanjac je 'Perje žue bel epok blan de blan' koji košta 1500 dolara po flaši. Ali to nije ništa. U hotelu 'Ric karlton' u Tokiju, možete da naručite koktel 'Dijamanti su večni', gde će Vam umesto maslinke, u čašu ubaciti dijamant od 1.6 karata i to naravno kasnije naplatiti 12.000 dolara.

12.Ekstra pivo. Idemo u London, u njihov bar 'Birdroom'.Ovde flaša piva marke 'Bon Secours' košta 1000 dolara. Izračunajte koliko Vas ima, pa vidite koliko je tura piva.

conopljanews.net
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 2 [Sve]
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 21:20:58
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.146 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.