teško ti pada gledat rodni grad, ha? trebao sam biti u bg za novu godinu, ali su se planovi izjalovili, tako da dolazim tek krajem 1. mjeseca.

što fali savi? ona tek kod zagreba postaje nizinska rijeka i zapravo se višestruko povećava. al budemo mi rješili savu, bit će ona jednog dana široka 500-600 metara 

Milijardu eura za »Zagreb na Savi«



Riječ je o reguliranju toka Save, gradnji vodenih stepenica i hidroelektrane, što bi se ostvarilo u suradnji s HEP-om, Hrvatskim vodama i Zagrebačkom županijom

Izaslanstva Vlade i Grada Zagreba predvođena premijerom Ivom Sanaderom i zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem u utorak su se, prvi put otkako je Bandić ponovo na čelu grada, sastala u Banskim dvorima gdje je u sat i pol vremena pao dogovor o dvadesetak projekata koje Grad i Vlada moraju zajedno riješiti.
Kolika je vrijednost ovih projekata, nije rečeno, a gradonačelnik Bandić novinarima je u prolazu tek kazao da je riječ o mnogo manje novca nego što Vlada i Grad mogu dati za tako važne stvari.
Jedina konkretna brojka koja je spomenuta jest milijardu eura, na koliko se procjenjuje projekt »Zagreb na Savi«, prema Bandićevim riječima, najveći projekt u suverenoj i demokratskoj Hrvatskoj. Riječ je o reguliranju toka Save, gradnji vodenih stepenica i hidroelektrane, što bi se ostvarilo u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom, Hrvatskim vodama i Zagrebačkom županijom. Bandić je dodao da će to imati pozitivne gospodarske, urbane i ekološke učinke jer će Sava biti plovna do Zagreba...

Brodom od Zagreba do Rotterdama

agrepčani će u bliskoj budućnosti ploviti mirnom rijekom u turističkim brodovima, ekološka poljoprivreda će cvjetati, bogati investitori sagradit će poslovne komplekse uz Savu, a struja će se proizvoditi jeftinije. Jesu li posrijedi idilična obećanja ili realna budućnost?

Realizacijom projekta 'Zagreb na Savi' sve nabrojano moglo bi postati stvarnost.

No, za izlazak grada na rijeku, kako se zove istoimeni projekt čiju su realizaciju ovaj tjedan dogovorili gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i premijer Ivo Sanader, nužna je regulacija Save gradnjom hidroelektrana i podvodnih pragova. Između elektrana omogućila bi se plovnost, pa bi bio moguć i vodeni javni prijevoz.

Projekt 'Zagreb na Savi' nije nov, o njemu se priča već tridesetak godina. Iako je elaborat izrađen prije 15 godina, zbog iznimno visoke cijene realizacija nije počela. No, zbog progresivna povećanja cijena nafte na svjetskom tržištu stručnjaci očekuju da bi se projekt vrlo brzo isplatio. Uostalom, realizacija projekta 'Zagreb na Savi' mogla bi pozitivno gospodarski, urbano i ekološki utjecati ne samo na Zagreb i okolne županije nego i na cijelu Hrvatsku, ali i šire.

Kako je u razgovoru za Vjesnik objasnio direktor najvećega hrvatskog riječnog brodarskog poduzeća Dunavski Lloyd iz Siska Slavko Sokol, plovidbu riječnim putevima u Hrvatskoj otežavaju znatne promjene vodostaja. Kod nižih vodostaja plovidba nije sigurna, pa se mora ograničavati gazom plovila ili prekinuti.

»Gradnjom vodenih stepenica i predvodnica, tzv. šlajsova pomoću kojih se brodovi spuštaju ili dižu s jedne razine rijeke na drugu, duž cijeloga toka Save oslobodio bi se pravi potencijal rijeke«, tvrdi Slavko Sokol, direktor najvećeg hrvatskog riječnog brodarskog poduzeća Dunavskog Lloyda iz Siska.

Svojim najvećim rijekama - Dunavom, Dravom i Savom - Hrvatska je povezana sa zapadnom, srednjom i istočnom Europom. Kada se tome dodaju autoceste i željeznica, povezana je i s Jadranom, a time i s ostalim dijelovima Europe i svijeta.

'Imamo predispozicije za razvijanje riječnog prometa, ali potencijal rijeka, posebice gospodarski, dosad nije bio adekvatno iskorišten', objašnjava Sokol.

Uz osiguranje plovnosti na cijeloj Savi, Hrvatska bi veliku korist ostvarila kopanjem oko 60 kilometra kanala Slavonski Šamac-Vukovar. Time bi se Sava izravno spojila s Dunavom i preko hrvatskog područja povezala s većim europskim riječnim pristaništima, primjerice rotterdamskim.

Skratio bi se i put za 400 kilometra, jer se više ne bi plovilo preko Beograda na Dunav, pa bi se tako uštedjelo na vremenu, ali i troškovima.

Zagreb – grad na Savi?

Sava je glavna sabirnica voda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Hrvatsku ulazi nepuni kilometar prije ušća Sutle uz srednji protok od oko 300 m3/s (Čatež 290 m3/s, Podsused 314 m3/s) Od ušća Sutle (720 r. km), dolina Save se širi, a posebno nakon podsusedske uzine između Medvednice i Samoborskog gorja. Ovdje je Sava u postpleistocenu nanijela debele naslage šljunka, danas iznimno važnih u vodoopskrbi Zagreba i okolnih naselja. Sava otječe po lepezi tih nanosa većim padom do Rugvice, gdje je izražen lom uzdužnog profila dna čiji pad nakon Rugvice iznosi samo 0,04 m/km (do Rugvice pad 3,6 m/km). Stoga se, osim ušća Sutle, ponekad Rugvica uzima kao točka odakle Sava postaje ravničarska rijeka, a Rugvica se u planovima razmatrala kao najpovoljnija lokacija mogućeg zagrebačkog pristaništa (o (ne)opravdanosti kojeg možete pročitati u članku M. Ilića: Riječna luka u Zagrebu, Geografski glasnik HGD, Zagreb, 1993.).

Može se reći da Zagreb od svojih početaka nije grad na Savi. Od nje se ogradio i Savu nije uključio u svoje tkivo ni do današnjih dana. Ipak, još od početka 20. st. zagrepčani se kupaju na Savi. Čuveno gradsko kupalište Babinjak uređeno 1926. (premještanjem starog kupališta) konačno je stradalo u poplavi 1964. i nije obnavljano, čemu je pridonijelo i sve veće onečišćenje. Unatoč tome i danas izvan gradskog područja postoje neuređena savska kupališta (npr. Rugvica). U doba pojačane gradnje Zagreba, posebno nakon II. svj. rata intenzivno se kopao savski šljunak, pa su nastale brojne šljunčare, zagrebački rečeno šoderice (ili grabe), pojedine popularne za rekreaciju, ribolov i kupanje. Među njima se isticao Bundek, nastao 1960. iskopom šljunka za gradnju Mosta slobode, zapušten od 1980-ih. Od Univerzijade 1987. zagrepčani su se približili Savi uređenjem prisavskog jezera Jaruna s veslačkom stazom. Na Jarunu je živ dnevni i noćni život. Određenu razonodu uz Savu pružaju park Prisavlje (Boćarski dom, veliko dječje igralište), pojedini barovi u Veslačkoj ulici, kulturni centar Močvara. Po savskom nasipu uobičajene su šetnje i trčanje.

Budućnost Save u Zagrebu veže se uz uključivanje Save u urbano tkivo, najvjerojatnije uređenjem savskog ekološkog parka koje uzima u obzir ekološku vrijednost Save (i savskog vodonosnika) i uvažava Savu kao pojas koji veže stari i novi dio Zagreba. O pitanju uređenja prisavlja u Zagrebu mnogo se raspravljalo nakon natječaja koje je objavilo gradsko poglavarstvo 2001. godine., a najjaktivniji u raspravama bili su arhitekti.

bit će sava srce zagreba 

Lijep je, nije da nije, nego napiso sam već da ja više ljubim ove orjetalne. Želim ti lijep provod u BG. Odi na kališ kod pobjednika pogledaj ušće i zapjevaj Dunave,Dunave Srpsko more ....
A o projektima ćemo sledeće godine, marina Dorćol,Veliko Ratno ostrvo itd.

mogu ti reći da je kališ jedno od najromantičnijih mjesta na kojima sam bio. baš ono idealno da se dođeš ljubakat s curom, recimo u suton

slobodno o projektima...za marinu dorćol znam, izgleda ekstra na renderinzima, jel se počelo što graditi?

što će biti s ostrvom?

Ako misliš na Malo i Veliko Ratno Ostrvo to je problem ali i ponos. Na njima se gnezde zaštićene vrste ptica u sred velegrada. Ostrva su veoma podložna poplavama i ne mogu biti kultivisana bez ogromnih radova što bi narušilo ovu dragocenu biocenozu. Zato za sada čuvamo našu malu džunglu od urbane pohlepe.

Takodje ova industrijska marina sto se vidi na slici koju je okacio @kriptonit treba da se pretvori u neku fensi marinu, a ova industrija okolo da se izmesti van grada i da se tu izgradi poslovno stambeni kompleks.

Da, već su urađena geološka sondiranja za kvartove oko marine. Gradi se sigurno.

a da se npr. ZOO prebaci na otok, s obzirom da mu postojeća pozicija nije najidealnija?

Zoo se već gradi u Surčinu. Od leta bi trebalo da bude preseljen zverinjak. Ostrvo je veoma nestabilno i vlažno pa ne bi bilo pogodno za sve vrste životinja da žive tamo.

surčin? nije li to malo predaleko 

Ево Великог Ратног Острва, у позадини земунски солитери.