"Ljudi koji sebe vole, ne pokušavaju povrijediti druge ljude", kaže kraljica talk-showa Oprah Winfrey. Mora da nije čula za Hitlera, Staljina, Mao Ce Tunga, Miloševića - masovne ubojice s izrazito visokim samopouzdanjem i samopoštovanjem. Nije čula ni za djecu koja provode nasilje nad vršnjacima. Tim podivljalim klincima sigurno nedostaje štošta, ali ne i samopouzdanja.

Jedna od tradicionalnih zabluda je da su nasilnici takvi zato što imaju nisko samopouzdanje i samopoštovanje. Istraživanja u kojima su isti pojedinci praćeni dulje vrijeme pokazuju nešto sasvim drugo. Primjerice, studije koje je proveo psiholog Roy F. Baumeister dovele su do ovih zaključaka:
sniženo samopouzdanje i samopoštovanje nisu čimbenici rizika za kriminal, nasilje (uključujući obiteljsko), drogiranje, opijanje, slab školski uspjeh ili rasizam
sniženo samopouzdanje i samopoštovanje čimbenici su rizika za samoubojstvo, depresiju, poremećaje prehrane i trpljenje nasilja.

"Nasilnici se ponašaju nasilno baš zato što posjeduju nerealno visoko samopouzdanje i samopoštovanje. Mnogi nasilni zločinci opisuju se nadmoćnima, posebnim i elitnim osobama koje zaslužuju povoljniji tretman", poručuje Ulla Lovenkrands, danska psihologinja koja 20 godina istražuje psihologiju kriminala.

"Članovi uličnih bandi imaju visoko mišljenje o sebi i traže od drugih da ih poštuju. Nasilnici sa školskih igrališta smatraju se nadmoćnima okolini. Nisko samopoštovanje i samopouzdanje nalazimo među žrtvama nasilnika, a ne među samim nasilnicima."
 
Visoko samopouzdanje i samopoštovanje utvrđeno je, primjerice, kod uspješnih gradskih gangstera, koji se općenito osjećaju vrlo dobro u svojoj koži. Nije čudo, s obzirom na to da su uspjeli u stjecanju bogatstva u neprijateljskom i natjecateljskom okruženju.
Osobe višeg senzibiliteta za tuđe potrebe rjeđe su samouvjerene, jer na putu do uspjeha moraju uzimati u obzir brojne čimbenike, primjerice tuđe potrebe, kojima se loši ljudi ne moraju baviti.

Kompleks više vrijednosti
Prisutnost kompleksa više vrijednosti vidljiva je i na razini cijelih društava, poput njemačkog pod nacističkim režimom, ali i modernog američkog.
Studija o matematičkim sposobnostima iz 1989. usporedila je studente iz osam država. Američki su završili na posljednjem mjestu, a korejski na prvom. Istraživači su tražili od studenata i da sami sebe ocijene koliko su dobri u matematici. Amerikanci su zauzeli prvo, a Koreanci zadnje mjesto. U skladu s prevladavajućom individualističkom ideologijom, koja Amerikancima od malena ulijeva uvjerenje da su najbolji i najjači, a u neskladu sa stvarnošću.
"Psihološke radionice usmjerene na ulijevanje samopouzdanja drugima, neovisno o njihovim sposobnostima i ljudskoj kvaliteti, rade neopisivu štetu društvu, jer navode i one koji su nesposobni da počnu vjerovati u svoje nepostojeće sposobnosti".

 Samopouzdanje i samopoštovanje ne mogu se povisiti snagom volje.
- Najviše utjecaja na samopouzdanje i samopoštovanje imaju roditelji, odnosno odgajatelji, pretrpljeno nasilje te genetski čimbenici.
- Glumljenje samopouzdanja može zavarati samo rijetko i nakratko, jer okolina njuši hormone straha, čije molekule u obliku feromona utječu na središnji živčani sustav.
- Tuđi prezir, nepoštovanje i odbijanje pogoduju nastanku depresije i anksioznosti, a onda i sniženom samopouzdanju i samopoštovanju.
- Osoba s jakim živčanim sustavom i visokim raspoloženjem češće će imati nerealno visoko samopouzdanje i samopoštovanje.
- Pojedinac s oslabljenim živčanim sustavom i sniženim raspoloženjem vjerojatno će imati nerealno nisko samopouzdanje i samopoštovanje.
- Za društvo nije povoljno da itko ima samopouzdanje veće od vlastitih sposobnosti

autor: Ozren Podnar, prof.

ne znam prosto ko je ludji (ili gluplji)  ona ili njeni gledaoci

Гледаоци, ако нико не гледа и неверује њеним глупостима она не би била где је.

bravo