Genetički test za očne bolesti


Novi, jedinstveni, genetički test pomaže liječnicima u ranom postavljanju dijagnoze bolesti oka i prije pojave simptoma bolesti.

Genetički test su otkrili znanstvenici sa sveučilišta u Ann Arboru, Michigan, SAD.
Otkrivanje same bolesti je dugotrajan proces te najteži dio dijagnoze liječnicima predstavlja određivanje tipa bolesti koju pacijent ima.

Dr.sc.Radha Ayyagari, molekularni genetičar s University of Michigan u Ann Arboru navodi kako je samo do danas identificirano 35 gena odgovornih za pojedine oblike retinitisa. Novim testom liječnici će moći lakše uočiti razlike na genskom mikročipu. Naime, stavljanjem jedne kapi krvi na mikročip skener raščlanjuje vrijednosti DNA te očitane podatke pretvara u analitički dijagram na temelju kojega liječnici mogu analizirati stanje i predvidjeti moguću dijagnozu.

Dr.Ayyagari ističe kako je pomoću testa moguće dobiti podatak o kojoj je naslijeđenoj genskoj mutaciji riječ što omogućuje određivanje rizika od nasljednih bolesti kod potomaka.
Iako ovaj test ne predstavlja konačno izlječenje retinitisa i drugih oftalmoloških bolesti i anomalija, liječnici navode kako im on pomaže u ranijem određivanju dijagnoze te im tako olakšava određivanje terapije prije nego li se bolest pojavi, što pridonosi dužem očuvanju vida. Osim toga znanstvenici se nadaju kako će im ovo otkriće biti i od koristi u otkrivanju specifičnih lijekova za pojedine bolesti


   izvor:
plivazdravlje

Muzika i psihički razvoj dece
Ubrzava razvoj mozga
Muzika blagotvorno deluje na kognitivni razvoj pa bi muzičko obrazovanje trebalo da bude deo predškolskog i osnovnog obrazovanja

Bolji memorijski kapaciteti kod dece koja sviraju



Prema jednoj američkoj studiji, kod dece koja pohađaju časove muzike mozak se brže razvija i takva deca bolje pamte.
Istraživači tvrde da su pronašli prvi dokaz veze između muzičkih treninga i bolje pažnje kod dece. Nakon jedne godine, muzički obrazovana deca pokazala su bolje rezultate na testu memorije, što se odnosi i na osnovne umne veštine, kao što su pismenost, verbalna memorija, matematika i IQ (koeficijent inteligencije). Istraživači dodaju da muzika treba da bude deo predškolskog i osnovnog obrazovnog programa.
Rezultate istraživanja su potvrdila i skeniranja mozga, a objavljeni su u žurnalu naučnoistraživačkog instituta u Torontu. Naučnike nije iznenadio napredak u muzičkim veštinama, muzičkom umeću koji su deca ostvarila nakon godinu dana lekcija. Ono što nisu očekivali jeste povećanje nemuzičkih memorijskih sposobnosti, i to već od četvrte godine života.

Osim toga, ova istraživanja su pokazala da je vreme koje je potrebno mozgu da reaguje smanjivano iz godine u godinu, što znači da, kako su deca odrastala i sazrevala, transmisija između neurona postajala je brža. Generalni memorijski kapaciteti kod dece koja su učila muziku bili su bolji nego kod dece koja nisu pohađala časove muzike.

Naučnici su zaključili da muzički treninzi utiču na povezanost generalnih kognitivnih funkcija koje se tiču pamćenja i pažnje... Njihov opšti stav je da muzika blagotvorno deluje na kognitivni razvoj i da muzičko obrazovanje treba da bude deo predškolskog i osnovnog obrazovanja.

K. P.

Izvor: Politika

jesenji zdravstveni problemi
Kada otići lekaru
Prehladu možete lečiti i sami ako ste dobro upoznati sa delovanjem lekova koje nameravate da koristite

Četiri vrste lekova za lečenje prehlade



Lečili je ne lečili, prehlada će proći za sedam dana, ali će uz lekove i simptomi biti blaži. Prehladu, tako čestu ovih dana kada se od ujutru do uveče temperatura menja nekoliko puta, najčešće uzrokuje virus iz porodice rinovirusa, kojih ima više od 200 različitih vrsta. O tome kako da se bolje osećate i brže izlečite ako vas zakači prehlada, razgovaramo sa dr Aleksandrom Šaranović, porodičnom lekarkom iz ordinacije „Eterna”. Ona kaže:
–Lekovi koji su danas dostupni uglavnom samo ublažavaju simptome bolesti koja mora proći svoj tok i koja se najčešće sama povlači posle sedam do deset dana. U svakom slučaju, prehlada prolazi brže ako se odmah započne sa lečenjem. Ti lekovi, prema načinu delovanja, dele se u četiri grupe. U apoteci možete naći sprej ili kapi koji služe da smanje neprohodnost nosa, ali koje ne treba uzimati dugotrajno jer u tom slučaju izazivaju suprotno dejstvo. Antihistaminici smanjuju lučenje sluzi i oticanje sluznice, ali i smiruju nadražaj na kašalj. Prodaju se u obliku kapi, tableta ili kapsula, ali koriste se uz mere opreza, nikako bez dogovora sa lekarem. Lekari danas propisuju i mukolitike. To su lekovi koji se uglavnom koriste kod sinusitisa ili bronhitisa, ali i onda kada postoji opasnost da dođe do pojave komplikacija kao što je upala pluća. Upotreba kortikosteroidnih lekova ograničena je na posebne slučajeve. Ti lekovi se uzimaju isključivo na lekarski recept i pod strogom lekarskom kontrolom. Kortikosteroidi imaju snažno protivalergijsko i protivupalno delovanje. Propisuju se ipak za teške sinusitise i bronhopulmonitise. U kombinaciji s antibioticima ublažavaju upalu i otečenost sluznice.

Šmrcanje, kijanje i kašalj, najčešće i najupornije manifestacije prehlade, možemo i sami da ublažimo. Savet lekara potreban je samo ako telesna temperatura prelazi 38 stepeni i traje nekoliko dana, ako jak kašalj i bol u grlu danima ne pokazuju znakove smirivanja. Dr Aleksandra Šaranović još podseća:

– Vratni i limfni čvorovi mogu biti otečeni, može vas mučiti bol u uhu, ili možete danima da imate jaku glavobolju. Sve su to razlozi da ipak odete lekaru i dobijete pravu terapiju. Inače, ako je reč samo o običnoj prehladi, najsigurnije je da se na uobičajene načine lečite kod kuće i ne rizikujete odlazak u zagušljive čekaonice gde se virusi i bakterije množe neverovatnom brzinom. Dovoljno je da pre nego što uzmete neki lek telefonom potražite savet od svog lekara.

D. Pavićević

Izvor: Politika

Lečenje metastatske bolesti
Izazov današnje onkologije
Najnovija dostignuća, hirurške metode i nove generacije lekova doprinose da razvoj metastaza ne vodi uvek kobnom kraju

Proučavanje i upoznavanje biologije, odnosno geneze metastatske bolesti izazov je današnje onkologije. Pozitivni rezultati ovih istraživanja mogli bi da otvore nova poglavlja u oblasti dijagnostike i terapije. Donedavno je pojava metastaza, kao posledica onkoloških bolesti, značila sigurnu smrt pacijenata. Međutim, najnovija tehnička dostignuća, hirurške metode i nove generacije lekova doprineli su da se u pojedinim slučajevima metastatske bolesti značajno poveća dužina preživljavanja bolesnika, ali i poboljša kvalitet njihovog života, ocenjeno je na nedavno održanom Petom simpozijumu „Lečenje metastatske bolesti”.

Prof. dr Momčilo Inić, predsednik Udruženja onkoloških hirurga Srbije, naglasio je :

– S obzirom na to da je lečenje metastaza teško a prognoza loša, kao i da su metastatske promene najčešći uzrok smrti onkoloških pacijenata, smatrali smo da je neophodno da jedan simpozijum posvetimo toj problematici. Metastaziranje označava aktivno ili pasivno prenošenje tumorskih ćelija po organizmu u početku iz primarnog tumora u neka udaljena područja organizma sa razvitkom kolonije u udaljenoj regiji. Tumorske ćelije metastaziraju u organ koji im najviše pogoduje. Većinu tumorskih ćelija koje se nalaze u organizmu uništi sam imuni sistem „domaćina”, a samo mali broj metastazira. Dokazano je u eksperimentima da manje od 0,1 odsto tumorskih ćelija ubrizganih u krv preživi. Geni odgovorni za proces metastaziranja su geni odgovorni za nastanak samih malignih ćelija, zatim geni koji dolaze do izražaja tokom metastaziranja, a nisu direktno vezani za maligni potencijal, kao i tkivni geni koji suprimiraju metastaziranje – dodao je prof. dr Inić.

Dr Srđan Nikolić, načelnik hirurgije Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, ističe da lečenje metastatske bolesti zahteva multidisciplinarni pristup.

– Najbolje rezultate u lečenju metastatske boleste daju hirurške metode, kombinovane sa hemio i radio terapijom, naravno u zavisnosti od slučaja. Prilikom donošenja odluka o načinu lečenja metastatske bolesti najbitniji je multidisciplinarni pristup. Na našem institutu postoji konzilijum u čijem sastavu je hirurg, radio i hemio terapeut i dijagnostičar, koji zajednički donose odluke o načinu lečenja. Ukoliko se donese odluka o operaciji, takođe, od izuzetne važnosti je da intervenciju obavi specijalno za to dobro obučena ekipa i da se to uradi u ustanovi koja je maksimalno opremljena za takve zahvate. Najbitnije i najvažnije je da se tumor otkrije, dok još nije metastazirao, i da se ukloni – istakao je dr Nikolić.

Dr Neven Jokić, šef operacionog bloka Instituta, podseća da postoje i metastaze nepoznatog porekla i da 3 do 5 odsto onkoloških bolesnika ima karcinom nepoznatog porekla.

– Zajednički termin za ovu grupu bolesti je karcinom nepoznate primarne lezije, zbog činjenice da u momentu postavljanja dijagnoze primarni tumor nije otkriven, uprkos svim uobičajenim dijagnostičkim procedurama, već samo metastatski oblik. Jetra, pluća, kosti su najčešće mesto metastaziranja. Traganje za primarnom lezijom veliki je izazov i za kliničara i dijagnostičara, koji u ovim slučajevima moraju maksimalno sarađivati – dodao je dr Jokić.

Gordana Bašović

Izvor: Politika

Šta sve remeti vaš san
Deljenje postelje –loše
Žene bolje podnose isprekidan noćni odmor





Deljenje postelje sa nekim, makar to bila i voljena osoba, može privremeno da smanji moždane sposobnosti kod muškaraca, smatraju austrijski stručnjaci. Naime, kada muškarci spavaju u istoj postelji sa drugom osobom njihov san je poremećen i sutradan imaju poteškoće sa mentalnim funkcijama.
Nedostatak sna, takođe, utiče na povećanje nivoa hormona stresa kod muškaraca. Interesantno je da žene nemaju ovaj problem, one spavaju čvršće kad je neko pored njih u krevetu.
Istraživanje je sprovedeno na univerzitetu u Beču i njime je bilo obuhvaćeno osam parova bez dece u trećoj deceniji života. Imali su zadatak da deset noći spavaju zajedno i još deset odvojeno, a svakog jutra su popunjavali upitnike kojima je procenjivana kognitivna sposobnost i proveravan nivo hormona stresa.

Iako su muškarci tvrdili da bolje spavaju sa partnerkom, njihovi rezultati su pokazali suprotno. Što se tiče žena, one su zaključile da bolje spavaju same ali ni deljenje postelje nije na njih uticalo toliko kao na muškarce. Kada je u pitanju sanjanje i pamćenje snova, žene bolje pamte snove ako spavaju same, dok muškarci bolje pamte snove posle seksa.

Stručnjaci smatraju da žene znatno bolje podnose isprekidan noćni odmor zato što su tokom života češće izložene različitim događajima koji sami po sebi prekidaju san. Rađanje i negovanje dece, menopauza pa čak i menstruacija utiču da žene spavaju kraće i sklone su čestom buđenju.

Spavanje je najsebičnija aktivnost koja je neophodna za normalno funkcionisanje organizma. Zato nema potrebe deliti postelju s nekim po svaku cenu, bolje je dobro se odmoriti.

J. M.

Izvor: Politika

Nekima je hrana poput droge


Kod osoba koje neumjereno jedu možda su uključeni isti moždani mehanizmi koji djeluju kod narkomana dok razmišljaju o drogi, pokazalo je istraživanje koje sugerira da bi prekomjerno uživanje u hrani i ovisnost mogli biti povezani.

To otkriće možda može pomoći u otkrivanju boljeg načina liječenja pretilosti, koja je sve veći problem u cijelom svijetu.

"Želimo znati zašto ljudi nastavljaju jesti i kada su već siti", izjavio je voditelj istraživanja liječnik Gene-Jack Wang iz laboratorija Brookhaven u New Yorku.

"Uspjeli smo simulirati proces koji se događa kada je želudac pun i prvi put smo vidjeli kojim putem želudac mozgu poručuje da mu je dovoljno i 'gasi' želju za hranom", dodao je.

Wang i njegovi kolege testirali su 7 pretilih dobrovoljaca kojima je ugrađen gastrični stimulator - naprava koja vara tijelo da je želudac pun.

Znanstvenici su ispitanicima skenirali mozak kako bi vidjeli koji su dijelovi mozga aktivni dok je aktiviran stimulator, a ispitanici su morali i odgovarati na pitanja o tome zašto i kada prekomjerno jedu.

"Mislili smo da aktivirano područje mozga mora biti u centru za sitost za koji smo još u školi naučili da se nalazi u hipotalamusu", rekao je Wang, dodajući da znanstvenici tamo nisu uočili nikakvu aktivnost.

"Vidjeli smo dosta aktivnosti u svim ostalim područjima mozga, posebno u hipokampusu. Taj je dio povezan s učenjem, sjećanjem i emocionalnim ponašanjem", dodao je.

Stimulatori su također slali poruke sitosti moždanim valovima u dijelove mozga povezane s neobuzdanim potrebama i željom kod kokainskih ovisnika.

"To nam daje daljnje dokaze o povezanosti hipokampusa, emocija i želje za hranom te nam daje novi uvid u mehanizme kojima pretili ljudi koriste hranu da zadovolje svoje emocije", zaključio je Wang.

Dobrovoljci su bili stvarno gladni - nisu jeli 16 ili 17 sati kada im je PET ugrađen.

Stimulator ih je navodio da se osjećaju manje gladnima, rekao je Wang.

"Bilo je vrlo slično istraživanju kokainskih ovisnika, kada misle o kokainu onda imaju neobuzdanu želju za kokainom", zaključio je Wang


   izvor:
plivazdravlje

Opasnost od viška kilograma u trudnoći


Nekoliko kilograma viška može dovesti do problema u trudnoći i kod žena koje se inače ne mogu smatrati opterećenima prevelikom tjelesnom masom.

Majke koje skupe višak kilograma između dvaju trudnoća ili se ne vrate na tjelesnu masu koju su imale prije prethodnog poroda imaju za 20 do 40% veće izglede da će im sljedeća trudnoća biti rizična, pokazalo je istraživanje čije su rezultate u znanstvenom časopisu The Lancet objavili švedski i američki istraživači.

Već i umjereno povećanje tjelesne mase nakon rođenja prvog djeteta može u sljedećoj trudnoći povećati izglede za pojavu povišenog krvnog tlaka, dijabetes i spontani pobačaj, utvrđeno je nakon analize zdravlja 150000 žena.

Znanstvenici kažu kako su ovakvi rezultati posebno zabrinjavajući ako se promatraju u svjetlu procjena po kojima će u razvijenim zemljama do 2010. godine čak dvije trećine žena imati preveliku tjelesnu masu.

Ranija su istraživanja pokazala kako žene s tjelesnom masom većom od preporučene imaju više poteškoća sa začećem te su češće pogođene komplikacijama u trudnoći


  izvor:
plivazdravlje

Alkohol ne povećava rizik od raka prostate

Konzumiranje alkohola, po svemu sudeći, ne povećava rizik obolevanja od raka prostate, kao ni način pijenja ni vrsta alkohola koji se konzumira, zaključak je studije australijskog tima stručnjaka s Univerziteta Melburna.

Štaviše, pokazalo se da umereno konzumiranje alokohola može da smanji rizik od agresivne forme raka prostate i umiranja od tog oblika kancera, izveštava Rojters.

Australijski istraživači, predvodjeni dr Grejamom Džajlsom, pratili su izmedju 1994. i 2003. godine ukupno 16.872 čoveka, stara na početku istraživanja izmedju 27 i 70 godina. Oni su na početku odgovorili na iscrpan upitnik o eventulanom konzumiranju alkohola.

Tokom devetogodišnjeg praćenja ovih ljudi registrovana su 732 slučaja raka prostate, od koji 132 u agresivnoj formi, kao i 53 slučaja smrti od rečene bolesti.

Najinteresantniji podatak je da su, u poredjenju s trezvenjacima, ispitanici koji su dnevno konzumirali jedan do 19 grama alkohola (što znači ne više od jednog i po pića) imali za 34 odsto manji rizik da dobiju agresivni oblik raka prostate i za 44 odsto manji rizik da umru od tog oblika raka.

Prema prehrambenim smernicama ministarstva poljoprivrede SAD (USDA), 12 unci piva (oko 340 ml) sadrži 12,9 grama alokohola, pet unci vina (oko 140 ml) 13,5 grama, dok jedna i po unca žestokog pića (oko 42 ml) od 80 gradi sadrži 14 grama alkohola.


Izvor: MTS-Mondo

Koka-kola štetna za ženske kosti

Kod žena koje često piju koka-kolu postoji povećan rizik od nastanka osteoporoze, smatraju američki naučnici koji su izvršili ispitivanje na 2.500 osoba.

Istraživanje u kojem su učestvovali i muškarci i žene pokazalo je da je konzumiranje koka-kole povezano sa slabijom gustinom koštane mase kod žena bez obzira na njihove godine ili dnevni unos kalcijuma u organizam. Za razliku od žena, kod muškaraca nije zabeležena takva pojava.

U Velikoj Britaniji osteoporoza ili tzv. bolest poroznih kostiju evidentirana je kod više od milion žena, a pretpostavlja se da je ralan broj obolelih mnogo viši.

Muškarci uključeni u istraživanje pili su pet čaša koka-kole nedeljno, a žene četiri čaše. Naučnici su utvrdili da je konzumiranje ovog napitka povezano sa manjom mineralnom gustinom kostiju kod žena, a ustanovili su i da smanjena mineralna gustina kostiju nije zabeležena kod žena koje su pile druga gazirana pića.

Sastojak koka-kole - fosforna kiselina, pretpostavljaju naučnici, mogao bi delimično biti uzrok za topljenje kalcijuma u kostima.

"Smatramo da nakon konzumiranja većih količina koka-kole fosforna kiselina sadržana u tom napitku stvara kiselu sredinu u krvi, nakon čega dolazi do otapanja kalcijuma u kostima što narušava opšti balans", izjavila je direktorka epidemiološkog odeljenja na Univerzitetu u Bostonu Ketrin Taker.

Ona savetuje ženama, posebno onima koje su u rizičnoj grupi za razvoj osteoporoze, da ograniče konzumiranje koka-kole, odnosno da je piju povremeno.

"Ono što je nama naučnicima intrigantno u ovom istraživanju je da je, čak i kod onih žena koje su u svoj organizam unosile dovoljne količine kalcijuma putem hrane ili tableta, istovremeno konzumirajući četiri čaše koka-kole nedeljno primećen negativan uticaj tog napitka na mineralnu gustinu njihovih kostiju", kaže doktorka Taker.


Izvor: MTS-Mondo

Nova metoda jačanja kostiju


Američki znanstvenici su otkrili metodu poticanja proizvodnje koštane mase koja bi mogla dovesti do razvoja novog tretmana za osteoporozu.

Istraživači s Howard Hughes Medical Institute su utvrdili kako je na životinjskim modelima moguće znatno povećati proizvodnju koštane mase uz pomoć minimalnih izmjena u strukturi određenog proteina.

Budući da je riječ o vrlo malim modifikacijama znanstvenici vjeruju kako bi kod ljudi ponavljanje sličnog postupka imalo tek neznatne popratne učinke.

Studija čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Developmental Cell sugerira kako promjene u strukturi proteina po imenu NFATc1 mogu u organizmu utjecati na ravnotežu između stanica osteoklasta i osteoblasta, odnosno stanica koje kontinuirano degradiraju stanje kostiju i stanica koje su zadužene za nadomještanje izgubljene koštane mase.

Situacija u kojoj je ravnoteža između ovih stanica narušena u korist osteoklasta može dovesti do pretjeranog uništavanja koštane mase i razvoja osteoporoze


  izvor:
 plivazdravlje