Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Večernje klinike od 11. decembra  (Pročitano 5209 puta)
06. Avg 2008, 23:26:12
Veteran foruma
Superstar foruma


Life iz simple, make choices and don't look back

Zodijak
Pol
Poruke 50236
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.16
Do 11. decembra svi zdravstveni radnici koji su zaposleni u državnim medicinskim ustanovama moraće da se opredele da li žele da rade puno radno vreme u državnoj ustanovi ili pola radnog vremena u državnoj, a druga četiri sata u privatnoj ordinaciji. Medicinari koji se odluče za puno radno vreme u državnoj ustanovi, a nastave da rade u privatnoj praksi biće otpušteni sa posla, upozorio je dr Tomica Milosavljević, ministar zdravlja.

On je na jučerašnjoj konferenciji za novinare istakao da bi državne zdravstvene ustanove od 11. decembra trebalo da organizuju dopunski, odnosno večernji rad u cilju pružanja zdravstvenih usluga koje nisu obuhvaćene zdravstvenim osiguranjem i intervencija koje se u tim ustanovama i inače izvode. Cene u večernjim klinikama državnih ustanova biće tržišne, ali neće biti ujednačene - utvrđivaće ih upravni odbori zdravstvenih ustanova, a pacijenti će uplaćivati naknadu za dopunsku zdravstvenu uslugu zdravstvenoj ustanovi.

- Cenovnici će biti istaknuti na vidnim mestima, a večernje klinike od 11. decembra postaće jedini oblik dopunskog rada lekara, koji puno radno vreme rade u državnoj ustanovi - precizirao je ministar Milosavljević.

Pravo na dopunski rad neće imati direktori zdravstvenih ustanova, načelnici odeljenja i šefovi odseka, a u narednih nekoliko meseci direktori zdravstvenih ustanova treba da počnu da reorganizuju svoje ustanove, kako bi večernje klinike funkcionisale po tržišnim uslovima. Zdravstveni radnici koji zaključe ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa državnom ustanovom neće moći da zaključe ugovor o dopunskom radu sa svojim poslodavcem, kao ni sa drugom zdravstvenom ustanovom koja se nalazi u državnoj svojini.

"Cilj ovih mera je da se obezbedi veća bezbednost pacijenata, da se najbolji stručnjaci u oblasti zdravstva zadrže u državnim ustanovama, kao i da se iskoreni korupcija u bolnicama. Bezbednost pacijenata se povećava tako što će njima biti pružane zdravstvene usluge u onim ustanovama u kojima postoji veći broj pregleda i u kojima se dnevno zbrinjavaju hiljade pacijenata, a najbolji lekari biće stimulisani da rade u okviru svojih matičnih zdravstvenih ustanova tako što će dobijati tržišni honorar za svoje medicinske usluge u večernjim klinikama. A ako se ima na umu da cena jednog konsultantskog pregleda na tržištu iznosi između 40 i 50 evra, onda je jasno da će to biti značajan priliv novca za jednu zdravstvenu ustanovu koji će biti upotrebljen za popravljanje uslova rada u njoj", istakao je dr Tomica Milosavljević.

On je dodao da će otvaranje večernjih klinika povećati budžet zdravstvenih ustanova i da će taj novac biti upotrebljen za podizanje kvaliteta rada u celoj zdravstvenoj ustanovi. Legalan priliv novca omogućiće i nabavku nove medicinske opreme, koja po kvalitetu neće zaostajati za aparatima koji postoje u nekim ustanovama privatne prakse.

On je takođe dodao da direktori zdravstvenih ustanova odlučuju da li će i pod kojim uslovima dozvoliti podelu radnog vremena, a oni direktori koji odobre podelu radnog vremena biće u mogućnosti da zaposle novi kadar sa nepunim radnim vremenom.

"Na tržištu radne snage postoji 2.500 mladih i nezaposlenih lekara koji su šest godina studirali i ulagali u svoje znanje, a Ministarstvo zdravlja ima cilj da do 2010. godine prepolovi broj nezaposlenih lekara - ako 2.000 lekara odluči da u državnim zdravstvenim ustanovama radi skraćeno radno vreme, mi ćemo zaposliti 1.000 mladih stručnjaka da zdravstveni sistem ne bi trpeo ničije odsustvo", istakao je ministar zdravlja.

Dr Tomica Milosavljević je objasnio da zdravstvena ustanova može početi pružanje zdravstvenih usluga na osnovu organizacije dopunskog rada ako dobije saglasnost Ministarstva zdravlja. Da bi dobila tu saglasnost zdravstvena ustanova je dužna da podnese zahtev Ministarstvu u kome se detaljno opisuju način i postupak organizacije dopunskog rada, vrste zdravstvenih usluga za čije pružanje organizuje dopunski rad, ime, prezime, zanimanje, specijalnost i broj osoba koje će biti angažovane po osnovu ugovora o dopunskom radu za pojedinačne vrste zdravstvenih usluga. Zdravstvena ustanova je dužna i da podnese podatke o listama čekanja koje se vode u zdravstvenoj ustanovi, o vremenu čekanja i broju osoba na listama, podatke o vremenu zakazivanja za pojedinačne zdravstvene usluge, cene tih usluga i radno vreme za pružanje takvih usluga.

Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Od kada su fenicani izmislili novac pitanje zahvalnosti je za mene reseno
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Supermoderator
Legenda foruma


Always outnumbered, never outgunned.

Zodijak
Pol
Poruke 47481
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.16
Ministar zdravlja tvrdi da najavljena praksa "večernjih klinika" neće izazvati sukob interesa
Otkaz lekarima koji ne budu poštovali mere
Beograd - Ministar zdravlja Tomica Milosavljević izjavio je juče da će zdravstveni radnici koji ne budu poštovali najavljene propise o dopunskom radu biti otpuštani. "Ko bude radio dopunski u privatnoj ustanovi posle 11. decembra, za kad smo najavili početak sprovođenja dopunskog rada, zakonom se stiču uslovi da mu se prekine radni odnos. Reč je o striktnoj meri", kazao je Milosavljević agenciji Beta.
Ministar je ocenio da ljudi ne razumeju dovoljno najavljenu novu praksu jer misle da neće moći da se sprovede. On je podsetio da će lekari moći da rade i u privatnim ordinacijama ukoliko podele radno vreme, kao i da će dozvolu za raspoređivanje radnog vremena svakom pojedinačno izdavati Ministarstvo vodeći računa "da se ne remeti posao". "Novi propisi su usmereni na edukaciju, jer će angažovanje profesora, specijalista da dopunski rade i u drugim državnim ustanovama doprineti uvođenju novih metoda u veći broj državnih ustanova", naveo je ministar. Prema njegovim rečima, cilj je i dobijanje jasne procedure za usluge koje neko hoće da plati, postiže se i veća bezbednost pacijenta za rizične usluge, jer će biti rađene u referentnijim ustanovama, a i otvaraju se nova radna mesta.
VUKAJLOVIĆ: Propisi ne omogućavaju izbor lekara
Svetlana Vukajlović, direktorka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje rekla je da će se ići ka uključivanju privatnog sektora u zdravstveni sistem, ali da je preduslov za to jasno razdvojeno radno vreme lekara. "Ni u jednoj zemlji nisu uključeni svi privatnici, ali će to u Srbiji u budućnosti sigurno biti razvijano i najvećim delom će u zdravstveni sistem biti uključeni i privatni lekari", kazala je ona. Direktorka Zavoda se složila sa Hadži-Tanovićem da postojeći propisi ne omogućavaju pravi izbor lekara, jer nije uključen privatni sektor.
"Poenta je i da se deo novca zarađenog dopunskim radom vrati bolnici, a lekari će za dopunski rad biti plaćeni po tržišnim cenama", istakao je Milosavljević. Prema njegovim rečima, nemaju smisla kritike da su nove mere sukob interesa jer navodno omogućavaju korupciju, odnosno da doktor koji podeli radno vreme šalje pacijente iz državne u privatnu ordinaciju. "Radom lekara u državnoj zdravstvenoj ustanovi upravljaju nadređeni. Pacijentu ne treba uopšte da nude večernju kliniku, već uslugu u okviru sistema, a u komunikaciji ustanove sa javnošću, građani treba da budu upoznati da postoji potpuno drugi telefon, na koji se zakazuju pregledi koje oni žele da plate", kazao je Milosavljević.
On je dodao da će na to imati pravo svi koji plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje i najavio da će tokom ovog meseca u Službenom glasniku biti objavljen akt o dobrovoljnom osiguranju. Milosavljević smatra da najavljene promene u organizaciji rada ne pogoduju samo privatnim ustanovama u kojima većinu posla obavljaju konsultanti. Predsednik Privatne lekarske komore Višeslav Hadži-Tanović ocenio je da najavljeni propisi ne ugrožavaju privatnu lekarsku praksu, ali je dodao da je kao građanin nezadovoljan najavljenim rešenjem. "Praviti privatne klinike u državnim ustanovama je diskutabilno. Kako će isti menadžment da radi o trošku osiguranja. Ulazimo u konflikt interesa i sukob sa moralnim principima i kao građani nismo zadovoljni tim rešenjem. Za isti rad malo se naplaćuje, a malo o trošku osiguranja", kazao je Hadži-Tanović. Prema njegovim rečima, najbolje rešenje je da pacijenti sa zdravstvenom knjižicom dolaze i kod privatnika, odnosno da privatnici sa državom sklope ugovor o zdravstvenom osiguranju građana. Beta

Izvor: Danas
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Supermoderator
Legenda foruma


Always outnumbered, never outgunned.

Zodijak
Pol
Poruke 47481
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.16
MILOSAVLJEVIĆ:  Dodatni rad lekara utvrđen zakonom

Beograd - Ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljević izjavio je juče da je regulisanje dodatnog rada lekara prelazna mera za koju se tačno znalo da stupa na snagu tri godine po usvajanju Zakona o zdravstvenoj zaštiti. "Ne radi se o merama već o sprovođenju Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je izglasan 10. decembra 2005. godine u Skupštini Srbije", rekao je Milosavljević agenciji Beta povodom zahteva Unije poslodavaca Srbije da Ministarstvo zdravlja odloži njihovu primenu i konsultuje stručnu javnost. Prema njegovim rečima, u javnoj raspravi o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti učestvovala je i Unija poslodavaca Srbije. "Naravno da su učestvovali i Srpsko lekarsko društvo i Udruženje privatnih lekara i stomatologa i svi zainteresovani učesnici javne rasprave imali su priliku dve i po godine pre donošenja zakona", rekao je Milosavljević. Ministar nije želeo da komentariše navode Unije poslodavaca Srbije da je "bezobrazluk i pljačka građana" predlog da lekari u državnim medicinskim ustanovama iste one pacijente koji nekoliko meseci čekaju na pregled prime u večernjim časovima samo za mnogo veće pare. "Na taj nivo izjava nemam komentar. Ovo mi izgleda kao reagovanje zbog nekog interesa koji je meni nedokučiv", rekao je Milosavljević. Unija poslodavaca Srbije je u današnjem saopštenju protestovala zbog uvođenja novih mera ocenivši da se njima od zaposlenih građana dvaput naplaćuje ista medicinska usluga.
Državne zdravstvene ustanove bi trebalo od 11. decembra ove godine da organizuju dopunski, večernji rad u cilju pružanja zdravstvenih usluga koje nisu obuhvaćene osiguranjem i intervencija koje se u tim ustanovama i inače izvode. Beta

Izvor: Danas
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Supermoderator
Legenda foruma


Always outnumbered, never outgunned.

Zodijak
Pol
Poruke 47481
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.16
DSS: PROTIVUSTAVNA ZABRANA DOPUNSKOG RADA

Beograd - Demokratska stranka Srbije nema ništa protiv organizovanja večernjih klinika u državnim klinikama u zdravstvenim ustanovama, ali ne po cenu ukidanja prava na dopunski rad u privatnim klinikama, saopštila je ta stranka. Dodaje se da treba unapređivati državni zdravstveni sektor, ali bez ukidanja dopunskog rada, jer je zdravstvo poslednja oblast na kojoj ozbiljne države štede. "Postavlja se logično pitanje da li je proitvustavna odluka da se zdravstvenim radnicima ukine pravo na dopunski rad u privatnim klinikama, jer se time ukidaju osnovne ljudske slobode", navodi se u saopštenju.

Izvor: Danas
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows Vista
Browser
Opera 9.51
mob
Apple iPhone SE 2020
Privatni lekari nezadovoljni najavljenim promenama u dopunskom radu državnih medicinara

Javni resursi za interese pojedinaca?
 

Potez Ministarstva zdravlja naišao na kritike privatnika: Državni lekari mogu da rade punom parom




Beograd - Dopunski rad državnih lekara u "večernjim klinikama" državnih bolnica, čije je uvođenje najavljeno za 11. decembar, među lekarima privatne prakse izaziva prilično skepse. Najčešće primedbe odnose se na nemogućnost da privatni doktori, baš kao i njihovi pacijenti, koriste prostor i opremu u državnim ustanovama. Kako ocenjuju kritičari ove odluke Ministarstva zdravlja, reč je o stvaranju nelojalne konkurencije i diskriminaciji privatnika, kojom se stvara mogućnost za brojne manipulacije.


POKUŠAJ NELEGALNE PRIVATIZACIJE
Prim. dr Miodrag Živković, vlasnik ordinacije za hiperbaričnu medicinu HBO medikal centar, kaže za Danas da mu je neshvatljivo to što tranzicija traje već godinama, a u zdravstvu je i dalje sve u rukama države. Kako tvrdi, sve što je bilo društveno pretvoreno je u državno vlasništvo i, ako se već ono ne privatizuje na legalan način, po Zakonu o privatizaciji, nema razloga da državne ustanove ne otvore vrata za rad privatnih lekara.
- To što u državnim ustanovama mogu da rade privatno samo lekari zaposleni u njima očigledna je diskriminacija. Državni lekari imaju pravo da rade na više mesta, i ponovo će to moći. Ovaj korak jeste pokušaj ukidanja i gušenja privatne prakse, a u isto vreme pokušaj privatizacije naše, moje i vaše, imovine svih stanovnika koji su u nju ulagali. Sigurno je da nijedan državni lekar neće preći u privatnike ako već ima svoju ilegalnu privatnu ordinaciju. To je uvođenje neoliberalnog komunizma u zemlju koja teži demokratiji, tranziciji, ulasku u Evropu... - kategoričan je dr Živković.


PACIJENTI PONOVO NA UDARU
Sličan stav ima i prof. dr Branko Stankov, vlasnik privatne oftalmološke ordinacije "Stankov", koji za Danas kaže da je privatni sektor suočen s nelojalnom konkurencijom - od kada postoji. Prema njegovim rečima, ni u jednom segmentu privatni lekari nisu ravnopravni s državnim. Kada je reč o opremi, prof. Stankov (koji je 20 godina radio na Institutu za očne bolesti), tvrdi da postoji "potpuno nelojalan i nekolegijalan odnos između državne i privatne medicine", ali izražava nadu da će vreme učiniti svoje.
- Privatni medicinski sektor može i mora da postoji, a vremenom će se izboriti za opremu i nadoknadu. Oprema u državnom vlasništvu nabavljena je i sredstvima građana. Istovremeno, naši pacijenti sve plaćaju, iako po Ustavu imaju ista prava da koriste usluge zdravstvenog osiguranja. O tome, za sada, nema ni govora. Inače, ideja o ovakvom načinu rada nije nova, o njoj se razmišljalo još pre 15 godina - ističe prof. Stankov.
Dr Milica Vesić-Dimitrijević, specijalista ginekolog-akušer, koja je trideset godina radila u državnoj ustanovi, a u proteklih nekoliko godina se odlučila za privatnu praksu, iako kao "mali privatnik" nije ugrožena, jer nema konsultante, smatra da potez Ministarstva "nije fer" prema privatnom sektoru. Ovim se otvara veliki prostor za manipulaciju, tvrdi ona, jer će državni lekari verovatno dobar deo pacijenata iz radnog vremena prebacivati u - večernju kliniku. U isto vreme, privatnim lekarima nije omogućeno da pacijente, kada je to potrebno, šalju u državnu ustanovu, tako da bi višak kapaciteta u zdravstvu trebalo "otvoriti" i za privatne Hipokratove sledbenike. Kao privatni ginekolog, naša sagovornica veoma je zainteresovana za saradnju sa državnim klinikama.
- Ako već bolnica iznajmljuje prostor svojim zaposlenim lekarima, zašto ne bi i privatnicima - pita se dr Vesić- Dimitrijević.


MOGUĆE KRŠENJE ZAKONA O RADU
Prema oceni Srpskog udruženja korisnika zdravstvenih usluga - Klub zdravlje, mere koje je najavilo Ministarstvo zdravlja u raskoraku su sa evropskim standardima, definisanim Evropskom poveljom o pravima pacijenata, dokumentom koji je Srbija, kao pretendent na članstvo u EU, obavezna da ratifikuje u što skorije vreme. Ovo udruženje protivi se stavljanju javnih i državnih resursa u funkciju privatnih interesa.
- Integracija privatnog i državnog sektora u jedinstven zdravstveni sistem, u kojem bi novac pratio pacijenta, a on slobodno birao gde će da se leči, rukovođen kvalitetom usluga koji nastaje u uslovima zdrave konkurencije, jeste evropski standard, ali se ovde primena tog principa iz nekih razloga stalno odlaže - objašnjava Zorica Marković, predsednica UO Udruženja zdravlje.
U otvorenom pismu javnosti Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, tvrdi se da najavljene mere krše Zakon o radu (član 202 predviđa da zaposleni s punim radnim vremenom može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, do trećine radnog vremena). "To nije stvaranje ravnopravnih uslova za državni i privatni sektor, niti takmičenje u ponudi, kvalitetu i ceni, već pokušaj stvaranja monopola", tvrde sindikalci. Jasmina Tomašević

Izvor: Danas
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Supermoderator
Legenda foruma


Always outnumbered, never outgunned.

Zodijak
Pol
Poruke 47481
Zastava
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.16
Zašto državni lekari ne razmišljaju o prelasku u privatnu praksu
Neophodna dobra priprema

Beograd - Sudeći prema prvim reagovanjima, među lekarima u državnim ustanovama malo je zainteresovanih da od 11. decembra pređu u privatnu praksu, ali i da podele radno vreme između matične i privatne klinike. Iako je taj datum određen dva i po meseca pre roka, rukovodioci državnih zdravstvenih kuća koje smo kontaktirali, smatraju da je do uvođenja večernjih klinika ostalo još mnogo posla - od organizacije i kriterijuma, preko prostora, do cena usluga.

U Kliničko-bolničkom centru "Zvezdara", zbog godišnjih odmora nije obavljeno kompletno izjašnjavanje, tako da se o brojkama još ne može govoriti. Direktor ove ustanove, prof. dr Zoran Ivanković, kaže za Danas da "koncept večernje klinike može da zaživi, ali je potrebna dobra priprema".
- Sukob interesa izbeći će se normativima. Propisano je da, primera radi, lekar specijalista obavi godišnje 1.200 pregleda. Naravno, neću davati saglasnost za dopunski rad kolegama koje nisu ispunile predviđene obaveze u matičnoj kući, a najtraženiji će verovatno biti oni koji i sada puno rade - kaže naš sagovornik.

Očekuju građane "navikle" na privatne ordinacije

"Plašim se da nismo spremni, tvrdi dr Ivanković. "Bez obzira što je postojao trogodišnji prelazni rok, nismo o tome razmišljali, jer se kod nas obično stvari prolongiraju. U KBC Zvezdara večernje klinike neće zaživeti odmah, od decembra, jer su u toku velike rekonstrukcije, tako da neće biti primerenih uslova, kako bi bolnica ponudila takvu vrstu usluga. Reč je, kako kaže, o dobroj ideji, a tvrdnje da će se uvođenjem večernjih klinika na udaru naći "gubitnici tranzicije", jednostavno ne stoje. On smatra da će u večernje klinike odlaziti oni pacijenti koji sada idu u privatne ustanove.
Profesor Ivanković ne veruje da će biti većeg interesovanja za podelu radnog vremena između državne i privatne ustanove. S druge strane, svaki četvrti lekar iz ovog KBC radi na fakultetu - Medicinskom, Stomatološkom, Defektološkom...
Generalni direktor Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije, prof. dr Dragutin Tričković, takođe smatra da je "zamisao dobra, ali još nije razrađena". On kaže da su se lekari ove kuće uglavnom izjasnili da ostaju u ovoj kući. O odlasku u privatne vode ili podeli radnog vremena i ne razmišljaju.

- Na sastanku sa ministrom Tomicom Milosavljevićem tu ideju smo podržali, jer smatramo da svaka ustanova ima slobodan prostor koji može da se iskoristi tako što će se "izdavati" zaposlenim. Uz to, novac od usluga delom bi ostajao matičnoj kući - objašnjava dr Tričković. Da takvo raspoloženje vlada i među lekarima potvrđuju i njihove odluke o poništavanju ugovora koje su imali sa privatnim kućama. Direktor Tričković ističe da će, pogotovo u ovoj kući, biti "na teškoj muci" u organizovanju večernjih klinika, jer zbrinjavanje dece spada u obaveznu zdravstvenu zaštitu.
- U Zavodu za kožne i venerične bolesti takav oblik dopunskog rada mogao bi biti organizovan radnim danima posle 19 sati, subotom po podne ili nedeljom. Za sada nemamo zainteresovanih lekara za večernje klinike, niti je urađena kalkulacija cena usluga. Takav rad tek treba osmisliti, videti kako bi se to najbolje obavilo. Nema interesovanja ni za podelu radnog vremena - kaže za Danas prof. dr Aleksandar Adamović, direktor ove kuće.

Ovaj Zavod, kao deo primarne zaštite, nema liste čekanja, a pacijenti, beogradski osiguranici, dolaze samo sa zdravstvenom knjižicom, bez uputa izabranog lekara. Ali, ističe dr Adamović, da bi se uopšte i organizovale večernje klinike, potrebni su timovi koje bi, osim lekara, činile medicinske sestre, pa i spremačice. Kao vanstandardnu uslugu u Zavodu naplaćuju 450 dinara za dermoskopiju, ali ako se taj pregled bude radio u večernjoj klinici, uz plaćanje zarada i doprinosa članovima tima, amortizaciju opreme ta cena bila bi znatno veća.
Iako se lekari sa kojima smo razgovarali slažu da je bilo krajnje vreme da se u sistemu nešto promeni, česta zamerka upućena je na zakonsko rešenje prema kojem oni, u slobodno vreme, vikendom, ne mogu da rade ono što najbolje znaju - da se bave strukom.

Izvor: Danas
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.089 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.