Prof. Bašić: Hercegovina leži na nafti kao Saudijska Arabija



Prostor od Glamoča, Livanjskog polja, Drežnice, Nevesinja, do Neuma i dalje prema Crnoj Gori i Sjeveru Albanije, stručnjaci British Petroleuma i američke istražiteljske tvrtke Amoco, smtatraju prostorom s najvećim zalihama nafte u Europi. 



SARAJEVO - Prostor od Glamoča, Livanjskog polja, Drežnice, Nevesinja, do Neuma i dalje prema Crnoj Gori i Sjeveru Albanije, na mapi koju su napravili stručnjaci British Petroleuma i američke istražiteljske tvrtke Amoco, označen je kao prostor s najvećim zalihama nafte u Europi.

Podatak da širi prostor Hercegovine pliva na bogatom naftnom polju potvrđuje i prof. dr. Abdulah Bašić, dekan Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli, slikovitom tvrdnjom da se zalihe nafte mogu mjeriti s onima koje se nalaze, primjerice, u Saudijskoj Arabiji ili Iraku.

Premda iznesene procjene zvuče kao neki vic, papiri s kojima barataju inozemni stručnjaci uvjeravaju nas da na dubini od 4.000 i 6.000 metara leži naftni rezervoar sa oko 500 milijuna tona "crnog zlata". Galopirajući rast cijena nafte i naftnih derivata natjerao je ovih dana sarajevsku tvrtku Energoinvest da kao jedan od prijeratnih istražitelja naftnih polja u BiH stari naftni projekt, koji su odrađivali zajedno s Amerikancima, opet pokušaju reaktivirati. 

Naš sugovornik prof. dr. Abdulah Bašić tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli biti izvučeni za 15-ak godina, ako ne i prije, ako domaće vlasti budu imale sluha za projekt o kojem maštaju strani naftni divovi. Kao potvrdu svoje priče on nam je iznio podatak da su prije nekoliko mjeseci stručnjaci British Petroleuma tražili da provedu istraživanje u sjevernom dijelu Bosne, oko Posavine, na tzv. srednjem zemljanom sloju, u području gdje je nekada bilo koncentrirano Panonsko more.

Oni su, tvrdi prof. Bašić, odlučili provesti istraživanje na dubini do 4.000 metara, ali zalihe nafte u Sjevernoj Bosni, oko Tuzle, Bijeljine, Odžaka, Bosanskog Šamca, manje su nego što je slučaj u Hercegovini. Naftni stručnjaci tvrde da na području sjeverne Bosne postoje ležišta nafte od čak 50 milijuna tona. Ostalo je još samo 20 posto završnih istražnih radnji koje bi potpuno jamčile ukupne zalihe i ekonomsku isplativost eksploatacije.

Naftno istraživanje u tome dijelu BiH provest će sigurno ruski stručnjaci, jer su Rusi vlasnici Rafinerije Bosanski Brod  tvrdi prof. dr. Abdulah Bašić.

Procjenjuje se da će modernizirana i privatizirana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri milijuna tona nafte. Spomenimo da BiH godišnje uvozi milijun i pol tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM. Gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerija Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije.


Ako je ovo istina onda nema sanse da BiH ostane cjelovita

Donekle si u pravu!Ali moras znati da se Evropa ujedinjuje samo zato sto se prvo nacionalno podjelila i sto zna gdje su joj nacionalne granice.To je preduslov i boljeg zivota u BiH,prvo je podjeliti nacionalno da se svaki narod osjeca sigurno na svom dijelu BiH a onda mozemo pricati o saradnji!

ma bosanske piramide... 

Nafta,piramide.........
Jos samo da pronadju autohtone bosanske kamile i postade bosna prava dzamahirija!

Ideja nacionalne drzave je u modi, zasto onda praviti BiH, kad se pola svijeta cijepa. To moze proci dok je svjetski poredak ovakav kakav jeste, ali kad se BiH bude pitala i odlucivala o svojoj sudbini, nece je biti ni 7 dana... osim ako se okolnosti u BiH ne promjene. To da se Evropa ujedinjuje stoji, ali to su ekonomske integracije, kako bi se parilalo sve jacem istoku, pa i takva je Evropa veoma mala.

Ponavljam ako se zeli napraviti drzava da lici na nesto 50-tak godina, Bosnjaci moraju zrtvovati bukvalno sve, jer im Srbi i Hrvati osporavaju sve... od istorije do bosanskog jezika.

onda onaj fazon sa muslimanima i naftom nije tacan

Ja sam u Sarajevo, Mostar i Bjeljinu dolazila više puta i reći ću ti moj utisak. To su ne tri nego četiri sveta. U Bjeljini je sve sasvim isto kao u recimo Šapcu ili Sremskoj Mitrovici. I mentalitet i roba i raspoloženje.

U Sarajevu je tenzija ogromna. Dolazimo autobusom i na Bistriku čeka jedan vehabija sa grupom klinaca da se krevelje na autobus. Podsetilo ne Kosovo od pre 30 godina. Ekonomske snage ima i Federalnom više nego u Srpskom, nevidiljive granice postoje, ali nisu tako strašne. Tako u Federalnom imaš kompletnu ponudu robe iz Slovenije i Hrvatske. Robe iz BiH praktično nema. Povremeno sretneš neku bulu u feredži, ili mudžu u kratkim pantalonama i sa dugom bradom, mnogo češće sasvim mlade devojke pokrivene po glavi i u dugim mantilima. U Srpskom nema nikog da nosi narodne nošnje, svi izgledaju evropejski. Ponuda robe je više iz Srbije.

Ono što me iznenadilo u subotu u 2 po podne nemaš gde da promeniš evre. Menjačnica nema nigde po gradu, nema bankomata i sve radi do 2, a onda tek u ponedeljak ujutro. Radno vreme počinje u 7 ujutro čak i za kafiće a sve se zatvara u 9, najkasnije 10 uveče. Ulice su čim se pomakne od Obale tesne i krivudave. Stare kućice se ruše i dižu nove moderne višespratnice ali se pri tome ništa ne radi na urbanizaciji. Trotoar je nepostojeći pojam.

E a sad kulminacija. Priča mi Sarajlija sa dna kace, hirurg, čovek koji više voli svoj grad i sugrađane nego svoj život, koji nije hteo da ode tokom rata a mogao je bezbroj puta. Njegov direktor prekida operacije kad dođe vreme za namaz. Direktor, hirurg, sredovečan čovek, ozbiljan ali važnije mu je da se uliže političko-verskom establišmentu nego šta će biti s pacijentima. Dovede taj (neću reći ime jer je jako poznato) tim vrhunskih specijalista iz Istambula da im pokažu neke tehnike na vrlo složenim pacijentima. Došli Turci, počeli da rade, direktor sa njima sam u sali. Ostale hirurge odstranio da sam uzme znanje. Kad na pola složenog zahvata direktor profi Turčinu "Ja ću sad da izađem zbog namaza, možete i vi." Turčin se uvredio, završio tu operaciju i otkazao sve ostale.

Mostar, e to je tek katastrofalna priča. Nevidljiva ali izrazito gruba granica je na Šantićevoj. S jedne strane u kafiću govore imitirajući purgere sa nemogućim kovanicama, što naravno zvuči smešno jer im upadnu njihovi otegnuti akcenti  i deru se što glasnije da ih čuju oni s druge strane ulice koji pretheruju u ubhacivhanju h i raznim turcizmima. Naravno i drugi se deru da nadglasaju prve. Ali to ne bi bilo ni pola jada kad se stalno ne bi dešavale tuće ako neko pređe te nevidljive granice. U Zapadnom sve izgleda po ugledu na Italiju. Roba je pretežno iz Hrvatske i sve je imenovano da asocira na Hrvatsku. Ljudi imaju standard. A u Istočnom ljudi su besposleni, vrlo loše obučeni i obuveni u smislu starih i iznošenih stvari. Mnogo je pokrivenih devojaka što je recimo izazivalo veliko negodovanje kog moje divne Đule, jedne stare Mostarke koja se ni u vreme Tita nije odrekla svoje vere i nacije, ali ne voli ni to srljanje unazad. I dok u Zapadnom postoji noćni život, a radno vreme počinje u 9 i Istočnom se sve zatvara u sumrak i nema na ulici žive duše. Radi se od 7 ujutro.

Trgovca nekretninama Bošnjaka opsedaju beskrupulozno nafrakane udavače. Stoji ih po 5-6 ispred njegovog lokala i kad on izađe sve se sjate oko njega. Kaže mi posle kako se sve žale da nemaju posao i kako je on hteo da zaposli bar dve, jednu kao sekretaricu drugu kao hostesu. Ali one neće da rade, hoće da se udaju.


Šta hoću da ti kažem. U svojoj ogromnoj želji da stvorite specifičan identitet zaronili ste u dubine u koje ne treba roniti. Otišli ste u pogrešnom smeru. Mislim na dobar broj Bošnjaka. Nisu ni Srbi ni Hrvati savršeni, ali vi odoste na pogrešnu stranu.

daj boze da bude nafte imam 10 duluma na livanjskom polju a tamo se kaze da je ima pa da se rafinerija fina otvori

Prof. Bašić: Hercegovina leži na nafti kao Saudijska Arabija


Ako je ovo tacno ja  bih sutra isao u rat samo da mi je  komad zemlje osvojiti tamo jedno 50 hektara dovoljno meni  ma tjeramo sve koji zive tamo nebitno

Znaš šta mi kaže moj genije?

To je za naftu ubleha samo takva. Niđe veze. Nego da Hrvati ne rasprodaju imanja, zato je priča.