Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 19:39:05
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: U ritmu romanticnog plesa...  (Pročitano 1309 puta)
03. Jan 2006, 19:52:20
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Valcer – dug put od seoskog do dvorskog, ali vecnog plesa

Iako je preziveo sve vrste plesova koji su na podijum stizali posle njega i »zapisao« se u vecne zanosne korake, za praznike, vise nego uobicajeno, plesace se valcer. Oni koji misle da je tango bio prvi zabranjivani ples, varaju se. Prvi koji je zavredeo titulu »zabranjenog« bio je valcer, zahvaljujuci novinama koje je uveo na dvor, ali i medju obican svet.



Ime ovog plesa potice od nemackog »waltzen« sto znaci »okrenuti se«. Upravo taj okret, u trocetvrtinskom muzickom taktu, cini osnovu valcera. Nastao je od seoske igre landler, ali za razliku od plesa koji je podrazumevao veselu melodiju i mnogo vise skakutanja, valcer je njegova sofisticiranija i »mirnija« verzija. Valcer se pojavio pocetkom osamnaestog veka u predgradjima Beca, zato i ne cudi sto cete danas umesto prostog termina vlacer cuti onaj sa prefiksom »becki«, mada on u savremenom muzickom izrazu oznacava nesto brzu melodiju od originalnije.

Prvi koji su zavoleli eleganciju valcerovih koraka bili su pripadnici »neukog i prostog stanovnistva«, kako su cesto citirali protivnici ove igre. U pocetku je smatran jos jednim seoskim plesom, ali je ubrzo dospeo do dvora. Sredinom 18. veka, valcer su i dalje plesali pripadnici nizeg staleza, ali ovoga puta na dvorovima, u mracnim kutovima plesnih odaja. Kada je valcer usao u plesne dvorane ucitelji plesa su u valceru odmah prepoznali »smrtnog neprijatelja«. Dvorski plesovi (koje su do tada poducavali) zahtevali su savrseniju tehniku i visemesecno poducavanje, dok se osnovni koraci valcera mogu nauciti za vrlo kratko vreme i to cak bez pomoci ucitelja, nekada je dovoljno samo posmatrati druge dok igraju. Ipak, ono zbog cega je ovaj ples bio osporavan i zestoko kritikovan bio je nacin plesa. Muskarac i zena igrali su tik jedno uz drugo, sto je u to vreme smatrano skarednim. Menueti, kvadrili, poloneze i stali aktuelni plesovi tog doba podrazumevali su znatno brze melodije i cesto menjanje partnera, tako da nije bilo mesta »intimnostima«. Osim toga, partneri su se uvek drzali na bezbednom odstojanju, jedva se dodirujuci.



Valcer je bio sve suprotno od toga. Zanosna i neuporedivo sporija melodija, pripijena tela i direktan pogled u partnera u ono vreme izazvali su pravu revoluciju. Cinjenica da se sa jednim, izabranim partnerom provodilo desetak minuta na plesnom podijumu i u intimnom zagrljaju odusevila je mlade tog vremena, ali i uzasnula sve cuvare vere i morala. Mnogi pripadnici plemstva i crkveni velikodostojnici smatrali su da »raskalasni« valcer »vredja Boga i unistava moral« i trazili represije za sve one koji ga igraju. Pod velikim pritiscima tadasnjih velikasa, crkva je 1760. zabranila ovaj ples u vecem delu Austrougarske drzave.

Ali, kao sto obicno biva, los publicitet samo je doprineo vecoj popularnosti. Na izmaku 18. veka, evropska kulturna prestonica Pariz imao je gotovo 700 plesnih dvorana, a u svima se igrao jedino – valcer. Sredinom 19. veka, ovaj ples postao je omiljena zabava veceg dela evropskog i americkog drustva. Jedino su sa Kraljevinom Engleskom stvari isle mnogo sporije. Rigidan britanski dvor nikako nije mogao da se navikne na ovaj ples. Kada je 1816 na zvanicnom balu valcer prvi put predstavljen probirljivom engleskom plemstvu, reakcije su bile gotovo jedinstvene. Ugledni casopis Tajms u uvodniku objavljenom samo dan posle bala bio je zestok u kritici:
»Sa zaloscu konstatujemo da je juce u britanskom dvoru predstavljen nemoralan i skaredan ples zvani valcer. Dovoljno je pogledati besramne dodire partnera na podijumu pa da se shvati koliko je on daleko od dostojanstva tako tipicnog za dvorske plesove. Dok je valcer igran medju prostitutkama i preljubnicima nije bio vredan pomena, ali sada kada pokusavaju da ga proguraju medju visoki stalez smatramo nasom duznoscu da upozorimo roditelje da svoje cerke ne izlazu ovoj opakoj zarazi.«



Ali, »skandalizovani« visi stalez nije mogao dugo da gledakako se »prost svet« zabavlja bolje od njih, pa je valcer uskoro dobio legitimitet i na engleskom dvoru. Kazu da je najzasluznija za njegovu popularnost bila mlada princeza, kasnije kraljica Viktorija.

Od tog trenutka pa do danas, valcer ne izlazi iz mode. U obilju latinoamerickih, makarena i drugih modernih plesova, ovaj ples izborio se za svoje mesto. Iako rodjen u seoskoj atmosferi kao zabava za prost i neuk svet, valcer je postao i ostao najvazniji »zacin« svake otmenije zabave i svakog slavlja. Mada mu to nikad nije bila namena, u vecini zemalja postao je manje-vise oficijelni svadbeni ples. Kompozitori svih epoha bili su zaljubljeni u njegovu melodiju, a samo jedan ga je proslavio – Johan Straus mladji. Posle njega na ovu temu komponavali su Betoven, Sopen, Ravel, Cajkovski. Ni slavni stvaraoci XX veka Stravinski, Sostakovic i Hacaturjan, nisu odoleli valceru.

U cemu je njegova car i neprolaznost?
»Ako postoji muzicka forma koja na najdirektniji nacin izrazava senzualnost, onda to mora biti valcer« - izjavio je svojevremeno Maks Graf, cuveni austrijski muzikolog.



I zaista, ako »dama oslonjena na svog partnera zatvara oci i sanjari dok ih zanosna melodija tera da zaborave na svet oko sebe i obasipa iz zeljom, ceznjom i neznoscu«, onda je valcer u potpunosti opravdao epitet najpopularnijeg i prvog zabranjenog plesa.


Pise: Ana Popadic
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 19:39:05
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.076 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.