Kretanje započinje prvim pokretom, dakle kretanje se dalje kreće od manjega ka sve većemu i većemu.
To znači da mora postojati prvi pokret...
koje kretanje? kretaje moje ruke ili kretanje uopste? sta znaci to da se kretanje krece od manjega ka vecemu?
i sta je to prvi pokret? sad pricas o kretanju uopste?
moras da shvatis da za komunikaciju ne smes da podrazumevas ono sto ti mislis da je ocigledno, nego da razmisljas o tome sta je onom drugom ocigledno. kolko vidim tebi je ovde samorazumljivo da postoji najmanja moguca mera kretanja.
ali upravo je tu problem. to sto je tebi samorazumljivo da je nemoguce beskonacno deliti kretanje, nista ne govori o kretanju, nego samo o tome kako tvoj mozak radi
« Poslednja izmena: 02. Sep 2017, 17:08:42 od dabisha »
Kretanje započinje prvim pokretom, dakle kretanje se dalje kreće od manjega ka sve većemu i većemu.
To znači da mora postojati prvi pokret...
koje kretanje? kretaje moje ruke ili kretanje uopste? sta znaci to da se kretanje krece od manjega ka vecemu?
i sta je to prvi pokret? sad pricas o kretanju uopste?
moras da shvatis da za komunikaciju ne smes da podrazumevas ono sto ti mislis da je ocigledno, nego da razmisljas o tome sta je onom drugom ocigledno. kolko vidim tebi je ovde samorazumljivo da postoji najmanja moguca mera kretanja.
ali upravo je tu problem. to sto je tebi samorazumljivo da je nemoguce beskonacno deliti kretanje, nista ne govori o kretanju, nego samo o tome kako tvoj mozak radi
Pa za kretanje i jesu potrebna čula ali ona ne mogu sve znati o tome kretanju u tome je problem, zato je tu Um da to objasni.
I naravno da postoji najmanja mera kretanja isto kao i najmanja "cigla " ne samo materije nego i cijeloga našega svijeta, inaće uopće kretanja ne bi ni bilo.
Jer za kretanje je potreban Prvi pokret, to nema veze kako čiji mozak radi, to je činjenica.
A prvi pokret mora biti u onome najmanjemu, nema gdje drugdje započeti, neće započeti u nečemu tisuću puta većem od toga, valjda je to jasno.
Da je nauka potpuno u krivu kada tvrdi da se može materija kao i sam pokret beskonačno dijeliti, dokazuje i Zenonov paradoks na koji nauka nema odgovor, a u praksi je više nego jasno što je tu posrijedi, dapače!
I naravno da postoji najmanja mera kretanja isto kao i najmanja "cigla " ne samo materije nego i cijeloga našega svijeta, inaće uopće kretanja ne bi ni bilo.
Jer za kretanje je potreban Prvi pokret, to nema veze kako čiji mozak radi, to je činjenica.
A prvi pokret mora biti u onome najmanjemu, nema gdje drugdje započeti, neće započeti u nečemu tisuću puta većem od toga, valjda je to jasno.
nije jasno. sta je to "Prvi pokret"?
a ako se pozivas na zenona, sto je izvini ali urnebesno..
Da je nauka potpuno u krivu kada tvrdi da se može materija kao i sam pokret beskonačno dijeliti, dokazuje i Zenonov paradoks na koji nauka nema odgovor, a u praksi je više nego jasno što je tu posrijedi, dapače!
nauka ne kaze da je materiju moguce beskonacno deliti. stiglo se do kvarkova, leptona cega vec... i ne mozemo dalje jer nam samo to omogucavaju nasi merni instrumenti. stigli smo do granice. iza toga, ne znamo sta je.
zenonov paradoks nije naucni nego matematicki problem. i resenje postoji. uci se na prvoj godini studia matematike, moze i na etf-u gradjevini cini mi se.. u okviru ispita matematika 1
I naravno da postoji najmanja mera kretanja isto kao i najmanja "cigla " ne samo materije nego i cijeloga našega svijeta, inaće uopće kretanja ne bi ni bilo.
Jer za kretanje je potreban Prvi pokret, to nema veze kako čiji mozak radi, to je činjenica.
A prvi pokret mora biti u onome najmanjemu, nema gdje drugdje započeti, neće započeti u nečemu tisuću puta većem od toga, valjda je to jasno.
nije jasno. sta je to "Prvi pokret"?
a ako se pozivas na zenona, sto je izvini ali urnebesno..
Da je nauka potpuno u krivu kada tvrdi da se može materija kao i sam pokret beskonačno dijeliti, dokazuje i Zenonov paradoks na koji nauka nema odgovor, a u praksi je više nego jasno što je tu posrijedi, dapače!
nauka ne kaze da je materiju moguce beskonacno deliti. stiglo se do kvarkova, leptona cega vec... i ne mozemo dalje jer nam samo to omogucavaju nasi merni instrumenti. stigli smo do granice. iza toga, ne znamo sta je.
zenonov paradoks nije naucni nego matematicki problem. i resenje postoji. uci se na prvoj godini studia matematike, moze i na etf-u gradjevini cini mi se.. u okviru ispita matematika 1
Ti samo običnim riječima objasni onda Zenonov pradoks ajde, to još ni na jednom forumu nitko nije uspio, a da održi dogmu nauke da se svaka prostorna jedinica koliko god mala bila može beskonačno dijeliti na sve manje i manje.
Možeš uzeti bilo koji omjer brzina između brzog Ahila i spore kornjače, izvoli.
Ono što ja Umom mogu tvrditi već sada je to da bez obzira da li je Ahil 10 puta ili 100 puta ili ne znam koliko puta brži od kornjače, a ona da ima prednost određeni broj metara, da po matematici a i po samoj logici Ahil nikada neće kornjaču ni dostići a kamoli prestići, a što je suprotno od onoga što se u stvarnom životu događa.
Nadam se da si razumio što želim, korak po korak dokazati kako to Ahil dostiže i prestiže kornjaču, ako se kako nauka tvrdi sve prostorne veličine mogu beskonačno dijeliti na sve manje i manje. Ajde da vidim konačno i to "čudo"!
« Poslednja izmena: 02. Sep 2017, 18:01:23 od teodor.francic »
U slučaju Ahila i kornjače, treba zamisliti da kornjača trči sa konstantnom brzinom od v metara u sekundi (ms-1) i da dobija prednost od udaljenosti d metara (m), a da Ahil trči sa konstantnom brzinom od xv ms-1 sa x > 1. Ahileju je potrebno d/xv sekundi (s) da dođe do tačke sa koje je kornjača otpočela trku, a za to vrijeme kornjača je prešla d/x m. Poslije dužeg vremena d/x2v s, Ahil ima još jednu d/x m, i tako dalje. Prema tome, vrijeme potrebno Ahileju da sustigne kornjaču je
Pošto je ovo konačna vrijednost, Ahilej će jednom sustići kornjaču.
U slučaju Ahila i kornjače, treba zamisliti da kornjača trči sa konstantnom brzinom od v metara u sekundi (ms-1) i da dobija prednost od udaljenosti d metara (m), a da Ahil trči sa konstantnom brzinom od xv ms-1 sa x > 1. Ahileju je potrebno d/xv sekundi (s) da dođe do tačke sa koje je kornjača otpočela trku, a za to vrijeme kornjača je prešla d/x m. Poslije dužeg vremena d/x2v s, Ahil ima još jednu d/x m, i tako dalje. Prema tome, vrijeme potrebno Ahileju da sustigne kornjaču je
Pošto je ovo konačna vrijednost, Ahilej će jednom sustići kornjaču.
E vidiš, a to dokazuje jednostavno da se svaka prostorna veličina može podijeliti na "konačan broj" manjih jedinica a ne "beskonačan broj", jer onda nikada Ahil ne bi kornjaču prestigao.
Bit Zenovog paradoksa i jeste u tome da kako može netko nekoga prestići ako ima recimo i samo milimetar prednosti, a ako se svaka prostorna veličina, dakle i milimetar i sve manje od toga može beskonačno dijeliti.
Ne tvrdim to ja nego nauka, kontaš?
I što si ti sada sa tim izračunom dokazao?
Da Ahil može prestići sporu kornjaču, pa to je jasno svima.
Bit svega ovoga je da je na kraju ipak konačna vrijednost, a konačna vrijednost se ne može beskonačno dijeliti, upravo suprotno, ima točno "određeni konačni broj manjih dijelova", upravo kao što ja i tvrdim, da postoji u svakoj prostornoj veličini konačan broj dijelova, i ako se čak i ide u sve manje i manje, a to znači da postoji onda dio koji je najmanji" od kojega nema ništa manje, i od toga započinje Prvi pokret.
Prosto ko pasulj!
« Poslednja izmena: 02. Sep 2017, 18:13:51 od teodor.francic »
U slučaju Ahila i kornjače, treba zamisliti da kornjača trči sa konstantnom brzinom od v metara u sekundi (ms-1) i da dobija prednost od udaljenosti d metara (m), a da Ahil trči sa konstantnom brzinom od xv ms-1 sa x > 1. Ahileju je potrebno d/xv sekundi (s) da dođe do tačke sa koje je kornjača otpočela trku, a za to vrijeme kornjača je prešla d/x m. Poslije dužeg vremena d/x2v s, Ahil ima još jednu d/x m, i tako dalje. Prema tome, vrijeme potrebno Ahileju da sustigne kornjaču je
Pošto je ovo konačna vrijednost, Ahilej će jednom sustići kornjaču.
E vidiš, a to dokazuje jednostavno da se svaka prostorna veličina može podijeliti na "konačan broj" manjih jedinica a ne "beskonačan broj", jer onda nikada Ahil ne bi kornjaču prestigao.
Bit Zenovog paradoksa i jeste u tome da kako može netko nekoga prestići ako ima recimo i samo milimetar prednosti, a ako se svaka prostorna veličina, dakle i milimetar i sve manje od toga može beskonačno dijeliti.
Ne tvrdim to ja nego nauka, kontaš?
ne kontas ti sta tu pise.
nauci malo matematike molim te pa onda pricaj o zenonu...
U slučaju Ahila i kornjače, treba zamisliti da kornjača trči sa konstantnom brzinom od v metara u sekundi (ms-1) i da dobija prednost od udaljenosti d metara (m), a da Ahil trči sa konstantnom brzinom od xv ms-1 sa x > 1. Ahileju je potrebno d/xv sekundi (s) da dođe do tačke sa koje je kornjača otpočela trku, a za to vrijeme kornjača je prešla d/x m. Poslije dužeg vremena d/x2v s, Ahil ima još jednu d/x m, i tako dalje. Prema tome, vrijeme potrebno Ahileju da sustigne kornjaču je
Pošto je ovo konačna vrijednost, Ahilej će jednom sustići kornjaču.
E vidiš, a to dokazuje jednostavno da se svaka prostorna veličina može podijeliti na "konačan broj" manjih jedinica a ne "beskonačan broj", jer onda nikada Ahil ne bi kornjaču prestigao.
Bit Zenovog paradoksa i jeste u tome da kako može netko nekoga prestići ako ima recimo i samo milimetar prednosti, a ako se svaka prostorna veličina, dakle i milimetar i sve manje od toga može beskonačno dijeliti.
Ne tvrdim to ja nego nauka, kontaš?
ne kontas ti sta tu pise.
nauci malo matematike molim te pa onda pricaj o zenonu...
I te kako ja razumijem što tu piše ali ti izgleda ne razumiješ da kod Zenonovog paradoksa nauka nikako nije u pravu, dokaz je i to što si dobio konačnu vrijednost.
Sve jasno tko je u pravu.
Zaključak je više nego jasan, da se prostorne veličine poput metra, ili neke veće ili manje svejedno, ne mogu beskonačno dijeliti u sve manje i manje.
A to znači da postoji najmanja prostorna veličina od koje nema manje.
Ja ti već sada mogu reći da će ona biti otkrivena, i da se grana u točno 26 pravaca!
Tema: 
