Bez vode nema života i zato je ona najvrednije prirodno bogatstvo.
Mnoge bolesti i neugodne simptome mogli bismo spriječiti kada bismo vodili više brige o dnevnom unosu vode u organizam Primjerice, kad nas boli glava, olako posežemo za tabletama, iako bi možda i čaša-dvije vode donijele olakšanje. Naime, 78 posto ljudskog tijela čini voda. Mokrenjem, znojenjem, pa čak i disanjem dnevno izgubimo puno tekućine, te taj gubitak treba kontinuirano nadoknađivati. Stručnjaci se uglavnom slažu da je osam čaša vode dnevno idealna količina za većinu odraslih koji se bave umjerenom aktivnošću.
Sjetimo se koliko često mala djeca završe na infuziji zbog dehidracije uzrokovane visokom temperaturom. Odrasli su puno manje osjetljivi, no mehanizam je sličan: visoka temperatura, ali i brojne svakodnevne aktivnosti uzrokuju znojenje, a znojenjem ne gubimo samo vodu, nego i soli, odnosno elektrolite, a to su iznimno važne kemikalije koje reguliraju gotovo sve tjelesne funkcije.

Također, nijedan metabolički proces u tijelu ne odvija se bez vode, pa će njezin nedostatak osjetiti cijelo tijelo. Mnogi tako ne znaju da je mozak vrlo osjetljiv na dehidraciju i da bitno lošije radi već pri malim nedostacima vode.

Voda štiti od raznih bolesti, i to često na vrlo banalan način: voda 'ispire' organizam od nečistoća, toksina, mikroba, čime smanjujemo mogućnost obolijevanja od gripe, prehlade i sličnih jednostavnih bolesti, a smanjujemo i šansu za nakupljanje štetnih tvari u crijevima i mjehuru. Osim toga, voda razrjeđuje i slobodne radikale, a znamo da oni u mnogočemu kumuju nastanku malignih bolesti.

Voda je važan sastojak hrskavice i tekućine koja okružuje zglobove, pa nedostatak vode znači i povećano trenje u kostima i zglobovima: više vode znači manje trenja u zglobovima, a to rezultira manjim šansama za razvoj artritisa.

Voda je odlično sredstvo za prevenciju karijesa: zubi se kvare zbog nakupljanja kiseline koja uništava zubnu caklinu, a slina neutralizira kiselinu. Ne pijemo li dovoljno vode, lučimo nedovoljno sline i riskiramo karijes. Osim toga, slina nije čista voda, nego sadrži i važne minerale, koji pomažu obnavljanju zuba i zubne cakline.

Mentalne funkcije smanjuju se dehidracijom: 'žedan' mozak loše radi jer je moždano tkivo sastavljeno od 80 posto vode. Usporeno kretanje tekućine u mozgu znači i slabiji rad mozga. Također, voda razrjeđuje enzime i proteine, pa se oni brže transportiraju na potrebna mjesta u mozgu. Slobodni radikali štetni su u svim dijelovima tijela, no mozak posebno oštećuju, pa je u ovom dijelu tijela posebno značajno ispiranje slobodnih radikala.

Guliver/Getty Images
Nedostatak vode pogađa cijelo tijelo
Općenito, nije loše zapamtiti pravilo: kad god osjetite da su vam usta suha, umorni ste bez vidljivog objašnjenja, dekoncentrirani ste, nedostaje vam energije ili imate glavobolju, zapitajte se koliko ste vode popili.

Griješe svi koji piju tek kad osjete žeđ jer osjećaj žeđi biološki dosta kasni za trenutkom kad se pojavila potreba organizma za tekućinom. Zato potrebnih osam čaša vode rasporedite podjednako na cijeli dan. Vodu možete koristiti i kao pomoćno sredstvo protiv mršavljenja – kad osjetite blagu glad, popijte količinu vode koja će napuniti želudac i tijelo prevariti da pomisli da je sito. Ne pretrpavajte se vodom jer ne treba zaboraviti ni da je osjećaj sitosti sličan osjećaju žeđi: sitost osjetimo tek petnaestak minuta nakon što smo napunili želudac.

Pijete li puno kave, uz svaku šalicu kave popijte i čašu vode jer kava i većina sličnih stimulansa djeluje kao diuretik.

Ni previše vode nije dobro jer tada dolazi do povećanja količine natrija u organizmu, a natrij može uzrokovati probleme s probavom. Sami pratite svoje potrebe i u vrijeme kad je vruće, kad više fizički radite ili iz bilo kojeg razloga gubite više tekućine, pijte i više vode. Ako nikad ili vrlo rijetko osjetite žeđ, znat ćete da dobro postupate.