Što misli virtualni mozak?   
   
Pokrenuta je najsloženija simulacija ljudskog mozga, što će pomoći u razumijevanju nekih kognitivnih procesa, kao što su percepcija, memorija, a možda čak i savijest.   

Projekt Blue Brain, suradnja IBM-a i sveučilišta iz Lausanne, uključit će gradnju posebnog superračunala temeljenog na IBM-ovom Blue Gene dizajnu.

"Sada će ljudi po prvi put moći promatrati električno kodiranje kojim naši mozak 'predstavlja' svijet, i to u realnom vremenu", kaže Henry Markram, direktor Instituta mozak i mišljenje Ecole Polytecnique Fédérale de Lausanne.

To bi također moglo pomoći u razumijevanju određenih 'ispada' pojedinih moždanih električnih krugova, koji dovode do psihičkih poremećaja, kao što su autizam, šizofrenija ili depresija.

"Sve do sada takav je projekt bilo nemoguće provesti jer snaga procesora i znanstveno znanje o tome kako je mozak 'elektrificiran' jednostavno nisu postojali", kaže Charles Peck, glavni IBM-ov istraživač na projektu.

"No, postojala je konvergentnost u biološkim podacima i računalnim resursima", dodaje. "Napori oko mapiranja ljudskog mozga i razvoj Blue Gene superkompjutera, kojemu je procesorska snaga najmanje 22.8 teraflopsa, sada su to omogućili".

Više od desetljeća Markram s kolegama gradi bazu neuralne arhitekture neokorteksa, najvećeg i najsloženijeg dijela mozga sisavaca.

Koristeći pionirske tehnike, oni su precizno proučili kako se se električno ponaša pojedini neuron te su postavili pravila o međusobnom povezivanju različitih tipova neurona.

Vrlo tanke kriške mišjeg mozga održavane su na životu pod mikroskopom i električni su podražavane kako bi otkrile sinaptičke, ili živčane, veze. "Imamo najveću svjetsku bazu pojedinačnih neurona", kaže Markram.

Koristeći tu bazu u početnoj fazi Plavog mozga, znanstvenici će moći uspostaviti model električne strukture neokortikalnih stupaca – neuralnih krugova koji se ponavljaju kroz čitav mozak.

"To su jedinice mreže našeg mozga", kaže Markram. "Veličinom između 0,5 i 2 milimetara, te jedinice sadrže između 10 i 70.000 neurona, ovisno o vrsti".

Kad završi taj dio i prije nego projekt uđe u drugu fazu, ponašanje stupaca može se mapirati i predstaviti kao model.

Tada će biti izrađena dva modela, od kojih će jedan uključivati i molekularni model neurona. Drugi će po tisuće puta klonirati modele ponašanja stupaca kako bi mogao 'stvoriti' čitav neokorteks, a na kraju možda i ostatak mozga.

Krajnji proizvod, do kojeg će trebati još najmanje čitavo desetljeće, moći će biti stimuliran i promatran kako bi se vidjelo ponašanje različitih dijelova mozga. Na primjer, u vizualni korteks moći će se pripuštati vizualne informacije, dok će se istovremeno pratiti kako reagira Blue Brain.


Više:
Blue Brain Project - http://bluebrainproject.epfl.ch/
Blue Gene Project - http://www.research.ibm.com/bluegene/

IskonInternet   
07.06.2005.