Što je depresija?

Depresija je najčešći oblik psihičkih poremećaja. Radi se o poremećaju rasploženja za koje je karakteristična potištenost, pomanjkanje veselja i bezvoljnost.

O depresiji

Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su karakteristike: potištenost, intenzivna tuga, samosažaljenje, strah, tjeskoba, beznađe, osjećaj bezvrijednosti, krivnje, te umor i iscrpljenost.
Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Riječ "depresija" dolazi od latinske riječi deprimere, što znači potisnuti, udubiti ili potlačiti.
Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su karakteristike: potištenost, intenzivna tuga, samosažaljenje, strah, tjeskoba, beznađe, osjećaj bezvrijednosti, krivnje, te umor i iscrpljenost. Ovi osjećaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati duže vremensko razdoblje.
Osjećaji beznađa i tuge mogu postati toliko intenzivni da se samoubojstvo može činiti kao jedino rješenje.

Depresija je više od obične tuge ili potištenosti. Ukoliko se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, te se pojavljuju i ostali ''tmurni'' simptomi, onda se tu više ne radi o tužnom raspoloženju, nego o depresiji.

Depresija je ozbiljan psihički poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Ona utječe na cjelokupni život i funkcioniranje bolesnika, a ukoliko se ne liječi dolazi do njenog pogoršanja.

Depresiju često ne prepoznaju ni osobe koje od nje pate, kao ni njihova najbliža okolina najčešće zbog neupućenosti ili srama da bi mogli bolovati od psihičke bolesti.

Što nije depresija?

Depresija je bolest koja značajno narušava svakodnevni život, a posljedica je narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu, pri čemu važnu ulogu igraju nasljeđe i način života.
Depresija nije osjećaj prolaznog neraspoloženja, prolazne tuge ili moralne slabosti. Depresija je bolest koja značajno narušava svakodnevni život, a posljedica je narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu, pri čemu važnu ulogu igraju nasljeđe i način života.

Velika je razlika između običnog neraspoloženja i patnje uzrokovane depresijom. Ponekad je prirodno da smo tužni i zabrinuti. Kod depresije ta tuga u sebi sadrži osjećaj duboke patnje i emocionalne boli.

Karakteristično je nevjerovanje depresivnih bolesnika u mogućnost poboljšanja, iako je većina zbog same prirode bolesti takvo poboljšanje već više puta iskusila.

Općenito govoreći, događaji koji nam gase životno veselje i uzrokuju prolaznu tugu i neraspoloženje, nisu depresija. Vrlo brzo nakon takvih događaja većina ljudi se vraća u svoje uobičajeno stanje.

Učestalost depresije u populaciji

   
Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, a može se javiti od dječje do starije dobi.
Žene dva puta češće obolijevaju od depresije od muškaraca. Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, a može se javiti od dječje do starije dobi. No, ipak se najčešće javlja u 40-im godinama života, iako se u 50% slučajeva bolest pojavi ranije. U dobi iznad 60 godina javlja se 10% depresija.

Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji, depresija je na četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Kako nastaje depresija?

Točan način nastanka depresije za sada nam nije poznat. Postoje brojne teorije o nastanku depresije.

No, danas se zna da za razvoj depresije osoba treba imati predispoziciju. Ukoliko je ta predispozicija mala, trebati će veliki nepovoljni događaj da se razvije depresija, a ukoliko je ta predispozicija velika, dovoljan će biti i manji stres da se razvije depresija.

Uzroci depresije

Depresivne simptome uzrokuju poremećaji neurotransmitorskog sustava u mozgu, no u njihovom pojavljivanju sudjeluju brojni čimbenici:

    * Stresni događaji - smrt ili bolest bliske osobe, razvod, raskid ljubavne veze ili prijateljstva, gubitak posla, selidba, teška ozljeda, dijagnoza teške bolesti, izloženost nasilju, prirodne katastrofe poput potresa ili požara;
    * Kronični stres - na poslu, u školi ili u obitelji, loši međuljudski odnosi, slabi društveni život;
    * Manjak svjetla;
    * Pojedini lijekovi - kontraceptivna sredstva, steroidi, rezerpin, sedativi;
    * Alkohol i droge;
    * Porod i teška trudnoća;
    * Alergije;
    * Nepravilna prehrana i smanjena fizička aktivnost;
    * Prethodne teže ili kronične bolesti - poremećaj rada štitnjače, dijabetes, moždani udar;
    * Genetska sklonost.


Što ne smijemo zaboraviti?

Depresija je izlječiva bolest, a izlječenje nikada ne dolazi preko noći, potrebno je više tjedana da bi se bolesnik osjećao bolje.

    * Depresija nije životni stav, način života ili karakterna osobina, već bolest.
    * Depresivnom bolesniku nećete pomoći savjetima poput: trgni se, oraspoloži se, ne brini, budi sretan, niti pitanjima kao što su ''što ti fali'' ili ''kad ćeš više odrasti''.
    * Iako utječe na psihičko stanje bolesnika, depresija je tjelesna bolest.
    * Vanjski utjecaji poput životnih problema i stresa ne moraju uzrokovati depresiju, niti su neophodne za nastanak depresije; za nastanak depresije je najvažnija genetska predispozicija.
    * Zbog neznanja, krivih stavova i uvjerenja, velik broj depresivnih osoba ne traži medicinsku pomoć.
    * Depresija je izlječiva bolest, a izlječenje nikada ne dolazi preko noći, potrebno je više tjedana da bi se bolesnik osjećao bolje.
    * U liječenju depresije djelotvorni su i lijekovi i psihoterapija, no što je depresija teža ili dulje traje, to su lijekovi uspješniji od psihoterapije.

Izvor: Pliva Zdravlje

Depresija - kako si pomoći?

Iako je stručna pomoć u liječenju depresije neophodna, vlastiti angažman oko izlječenja je nezamjenjiv. Često se nalazimo rastrgani između izazova i frustracija koje nas mogu odvesti natrag u loše raspoloženje. Pa ipak, postoje načini koji vam mogu pomoći da ostanete "na pravoj cesti", te kroz brigu za tijelo, um i dušu, zavolite sebe i umanjite rizik od ponovne pojave bolesti.

Saznajte sve o vašoj bolesti

Ako steknete neke osnovne informacije o depresiji i o tome što sve možete učiniti sami za sebe, dobiti ćete osjećaj sigurnosti i ideju na koji način da se součite sa sljedećom epizodom.

Kažu da je napad najbolja obrana, pa je najbolje da se što više sami informirate o vlastitoj bolesti i na taj način spriječite nastanak novih epizoda. Ako steknete neke osnovne informacije o depresiji i o tome što sve možete učiniti sami za sebe, dobiti ćete osjećaj sigurnosti i ideju na koji način da se součite sa sljedećom epizodom. Pokušajte aktivno sudjelovati u vašem liječenju-provodite plan liječenja i usvajajte navike koje vam mogu pomoći da se brže oporavite (poput vježbanja ili zdrave prehrane).

Također pokušajte sami prepoznati "najave" nove epizode-faze pojačane razdražljivosti, gubitka apetita, poremećaje u spavanju i sl., jer time razvijate osjećaj moći nad svojom bolesti, te počinjete vjerovati da sami možete kontrolirati svoje osjećaje. Možda se na kraju uspijete, usprkos svojoj bolesti, osjećati sve bolje i bolje.

Brinite za svoje tjelesno zdravlje

Svakako je bitno da ograničite unos kofeina i šećera, te alkohola koji često potiče depresiju.

Budite aktivni

Tjelovježba je ne samo zdrav način življenja, nego i potrebna kako bismo zdravo živjeli. Potvrđeno je kako je u osoba koje redovito vježbaju manja vjerojatnost ponovnim depresivnim epizodama. U osoba koje redovito vježbaju dolazi do oslobađanja endorfina (kemijskih tvari koje proizvodi naš mozak, a koje pridonose osjećaju sreće i zadovoljstva). Osim toga, tjelovježba ima povoljan učinak na vaš krvožilni sustav, podiže vam razinu energije, poboljšava san i apetit, sprječava razvitak osteoporoze i prekomjerne tjelesne težine. Baviti se možete bilo kojim oblikom tjelesne aktivnosti-trčanjem, šetnjom, plivanjem, aerobicom, no bitno je da to bude tri puta tjedno po 30-60 minuta. Sigurno ćete nakon dobro odrađenog treninga izgubiti razdražljivost i ljutnju nakupljenu u vama, te biti ispunjeni osjećajem osobnog uspjeha.

Zdravo se hranite

Raznolika je prehrana bitna kako bi u organizam unijeli sve potrebne tvari. Hrana biljnog podrijetla ima više potrebnih hranjivih tvari, manje masti i kalorija, te sadrži više vitamina i minerala koji čuvaju zdravlje našeg organizma. Tako bi dnevno trebali unijeti minimalno tri obroka voća i tri obroka povrća, 4-8 porcija ugljikohidrata, 3-7 porcija mliječnih proizvoda, 3-5 porcija masti, dok slatkiše treba ograničiti na najmanju moguću mjeru. Ako imate potrebu za slatkim, pokušajte se zasladiti niskokaloričnom hranom (svježim voćem, kokicama ili krekerima od riže). Svakako je bitno da ograničite unos kofeina i šećera, te alkohola koji često potiče depresiju.

Dovoljno spavajte

San je izrazito bitan kako bi se naš organizam oporavio od svakodnevnog stresa i napora kojem je izložen tijekom dana. Osim što osvježava, san daje energiju za izvođenje tjelesnih aktivnosti, poboljšava rad imunosnog sustava i smanjuje rizik od pojave stresnih stanja i bolesti. Važno je da odredite vrijeme u koje idete spavati kako bi usvojili vlastiti ritam spavanja. Također se pokušajte opustiti prije spavanja, ograničite aktivnosti poput vježbanja ili ispunjavanja radnih obaveza u spavaćoj sobi, te ne konzumirajte kavu u večernjim satima. 

Riješite se ovisnosti

Alkoholizam i ostale ovisnosti česte su pojave u osoba s depresijom, koje za svoju bolest lijek vide u bijegu od stvarnosti.
Alkohol se možda čini kao idealna stvar nakon napornog radnog dana, međutim alkohol može uzrokovati poprilične teškoće u osoba sh depresiji. On naime izaziva trenutno opuštanje i djeluje kao anksiolitik, no s vremenom će tolerancija biti sve viša, te će se "dnevna doza" povećavati. Alkoholizam i ostale ovisnosti česte su pojave u osoba s depresijom, koje za svoju bolest lijek vide u bijegu od stvarnosti. Stoga alkohol konzumirajte u umjerenim količinama (čaša vina uz ručak), a ako uzimate lijekove ili imate osobu koja pati od alkoholizma u obitelji, možda je najbolje da ga u potpunosti izbjegavate.

Součite se s ljutnjom

Osobe koje boluju od depresije često su sklone potiskivanju svojih osjećaja ili ga izražavaju kroz eksplozivne napadaje.
Osobe koje boluju od depresije često su sklone potiskivanju svojih osjećaja ili ga izražavaju kroz eksplozivne napadaje. Važno je shvatiti da je ljutnja prirodan osjećaj kao i svaki drugi, a pokušati je prevladati na zdrav način vrijedi zlata. Pokušajte zato otkriti koje vas stvari ljute i što možete učiniti da odagnate taj osjećaj u vama. Prepoznajte sebe u ljutnji (da li stišćete prste, zube, počinjete li vikati, crvenite se i dr.) te sami odaberite način na koji ćete reagirati. Nije bitno da reagirate odmah u nekoj situaciji, puno je bitnije da se smirite i odaberete sami način na koji ćete u danoj situaciji reagirati (i pronađete vlastiti ispušni ventil). I ne zaboravite da je ljutnja osjećaj, a situacija koja ju je proizvela sigurno ne vodi kraju svijeta!

Optimizam i u teškim trenucima

Upoznali ste osobu koja ima sve što vi želite u smislu izgleda i načina življenja, automatski se povlačite u sebe i tugujete nad svojom sudbinom? Bujica loših misli vas preplavljujete kad pomislite na neke bolne situacije iz prošlosti ili na stvari koje ste mogli učiniti bolje, a niste? To je sasvim normalna pojava, no u depresivnih osoba, takve negativne misli se češće upliću i stvaraju osjećaj bezvrijednosti i krivnje te narušavaju samopouzdanje. No kako možete naučiti savladati ljutnju tako možete naučiti i kako odvojiti negativne od pozitivnih misli i učiniti ih racionalnima, ili još bolje, i njih pretvoriti u pozitivne misli. Shvatite kako loše situacije ne traju vječno i kako se nepovoljni događaji brzo zamjene povoljnima.Također se nemojte kriviti, niti si predbacivati, ako stvari krenu loše. Na neke stvari možete utjecati, a na neke ne možete, pa je o njima bolje niti ne razmišljati. I prije nego li se uopće prepustite svim negativnim mislima pitajte se iskreno pretjerujete li? Idealno rješenje u takvim situacijama mogao bi biti dnevnik, koji će vam pomoći da razaznate besmislene situacije i vaša zamaranja oko njih. Štedite svoje vrijeme i energiju za bolje stvari koje su pred vama u životu!

Preskočite stres

Na kraju radnog tjedna prekinite rutinu i učinite nešto za sebe. Neka slobodno vrijeme služi razvijanju vaše kreativnosti i osobnosti.
Stresan dan na poslu može značiti previše posla i premalo vremena, vikanje šefa zbog njegova nezadovoljstva, kolege koje nemaju sluha za vaše prijedloge ili pak promjena radne sredine. Tu je i stres u obitelji, stres koji vam ponekad pruža mjesto u kojem živite i način na koji živite. Napetosti je mnogo, ali i načina kako da se izdignete iznad svakodnevnog sivila i zadržite dobro raspoloženje unatoč njemu.
Zapitajte se koje od tih stresova možete kontrolirati i na koji način. Zatim usmjerite snage na područje na kojem imate utjecaja, a druga zanemarite. Isplanirajte dan tako da izbjegnete gužvu, stignete djecu odvesti u vrtić ili pak raspodijelite odgovornosti u kući kako sve ne bi palo samo na vaša leđa. Neka životni i radni prostor budu uređeni onako kako je to za vas najprihvatljivije i što će vam biti od pomoći. Organizirajte svoje radno vrijeme pišući obaveze u mali notes, a isti princip možete primijeniti i kad su u pitanju izvršavanja kućanskih poslova ili plaćanje računa.
Na kraju radnog tjedna prekinite rutinu i učinite nešto za sebe. Neka slobodno vrijeme služi razvijanju vaše kreativnosti i osobnosti. Uživajte u druženju s obitelji i dragim prijateljima, šetnji prirodom, hobiju koji vas veseli. Jer vi ste to zaslužili!

Izvor: Pliva Zdravlje

zato sto je tempo zivota takav kakav je

Bogami nema to veze sa tempom zivota... u stvari sto je tempo brzi manja je mogucnost da upadnete u depresiju, to jest nemate vremena.

zavisi od kvaliteta tempa, ako si robot, automatski si depresivan kad je svaki dan isti

  ako nije isti...onda nema histi

 
 Mnogo vise ces saznati ako posetis sajt [spam]
 pozdrav


[Edit by montenegrina: Svaka poruka cija je svrha iskljucivo reklama komercijalnih sadrzaja, drugih foruma, drugih sajtova krsi Pravilnik Burek Foruma, i bice cenzurisana i reciklirana.]

Depresija? Imam lek 101%.

Kad si tužan, "upali" svetlo

Nema boljeg leka protiv zimske depresije od čistog vazduha i jarke svetlosti. Teško onom ko, smlavljen sumornim raspoloženjem, samo sedi i bulji u te-ve!



Dani se skraćuju, mrak i mraz osvajaju. Niste pošteno ni ušli u zimski tunel, a već vam je svega dosta? To je normalno: sa sivilom koje visi u vazduhu, najhladnije godišnje doba ne najavljuje gromoglasne uspehe.
Ima, međutim, ljudi koji sa dolaskom zima padaju u pravo depresivno stanje. U mračno raspoloženje koje prate sanjivost, gojenje i pad koncentracije. Stručnjaci su ovaj sindrom nazvali SAD (od engleskog Seasonal Affective Disorder, to jest sezonski afektivni poremećaj ili SAP). U Americi i Kanadi od njega pati deset miliona ljudi, najčešće žena od 20 do 40 godina. U Evropi su najugroženiji Šveđani, dok u našoj zemlji ovaj sindrom pogađa oko 4 procenta stanovništva, mada stručnjaci tvrde da je broj žrtava u porastu. Po čemu se SAP razlikuje od drugih oblika depresije?
- Objašnjenje je jednostavno - kaže psihijatar Norman Rozental, jedan od vodećih svetskih stručnjaka za SAP. - Osobe koje zimi obuzme sezonski afektivni sindrom u drugim godišnjim dobima su veseli i vedri ljudi. Dajte im sunca i odmah su kao novi!
Treba samo prepoznati sindrom i posegnuti za lekom koji ne samo da postoji već je nadohvat ruke. Dovoljno je da se izložite izvoru svetlosti i - već vam je bolje. Kome da zahvalimo? Hormonima, kažu naučnici. Svetlost pogađa mrežnjaču, a odatle stiže u hipofizu gde pokreće lučenje hormona serotonina koji u našoj psihi okreće kazaljku na lepo vreme, to jest budnost i dobro raspoloženje. Čim padne mrak, lučenje serotonina prestaje u korist drugog hormona, melatonina. Spava nam se, ali kako nam još nije vreme, ostajemo umorni, mrzovoljni i depresivni.
Znali su i naši stari da svako godišnje doba snažno deluje ne samo na sva tkiva već i na mozak. Drugim rečima, svako vreme ima svoje "nervoze", a ovo nosi tugu, nesigurnost, razdražljivost, nemir i nesanicu. Osećamo da moramo da se trgnemo i polako "zagrevamo" za praznike, ali uz svu tu vlagu i hladnoću nekako nam slabo ide. Šta činiti? Boraviti što duže napolju, na dnevnoj svetlosti, koja je najmoćniji antidepresiv na svetu. Teško onom ko se zabarikadira u kuću, ispred televizora. Zima, okićena praznicima, nije vreme za letargiju!
Zato se treba kretati i poslušati savet manastirske medicine koja u ovom periodu preporučuje dve rustične biljke: hmelj i matičnjak. Kao što vidite, hmelj nije samo kao biljka od koje se pravi pivo već i lekovita travka od koje se sprema odličan čaj. A o matičnjaku, čija su antidepresivna svojstva arapski lekari otkrili još u prvom veku, najbolje govori nadimak: "travka koja briše tugu". Dovoljno je 5 minuta potopiti u ključalu vodu dve, tri kašičice (važi za obe biljke) suvih cvetića i listića da se za nekoliko dana sredi nervni sistem i prevaziđe zimski stres. A kad šaku matičnjaka ubacite u kadu, nestaje i reumatizam!

Izvor: Viva

Lek je divlji sex.