Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 0 gostiju pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2 3 ... 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Sretan vam Badnji dan i Božić moja braćo srpska  (Pročitano 29121 puta)
06. Jan 2007, 13:14:15
Jet set burekdzija


Tihi protest!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 5131
Zastava Majevica
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.1
mob
Ericsson T28

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA
SVOJOJ DUHOVNOJ DECI
O BOŽIĆU 2006. GODINE


P A V L E
PO MILOSTI BOŽJOJ
PRAVOSLAVNI ARHIEPISKOP PEĆKI, MITROPOLIT BEOGRADSKO-KARLOVAČKI I PATRIJARH SRPSKI, SA SVIMA ARHIJEREJIMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, SVEŠTENSTVU, MONAŠTVU I SVIMA SINOVIMA I KĆERIMA NAŠE SVETE CRKVE: BLAGODAT, MILOST I MIR OD BOGA OCA, I GOSPODA NAŠEG ISUSA HRISTA, I DUHA SVETOGA, UZ RADOSNI BOŽIĆNI POZDRAV:
MIR BOŽIJI - HRISTOS SE RODI!
„...Zaista, velika je tajna pobožnosti:
Bog se javi u telu, opravda se u Duhu,
pokaza se anđelima, propovedi se
neznabošcima, verova se u svetu, vaznese se u
slavi”(1. Tim. 3,16).
Ove reči apostola Pavla najpotpunije oslikavaju svu lepotu božićne radosti u kojoj smo mi, draga deco duhovna, istinski učesnici velike tajne Božjeg silaska sa Neba na zemlju i čovekovog uznošenja sa zemlje na Nebo i sedenja sa desne strane Oca. A to je, u suštini, bogosinovstvo svakoga čoveka koji to poželi delatnom verom. Sin Božji je došao da nas pozove u neprolazno Carstvo Božje i uvede nas u stvarnost večnog života, budući da je On, Gospod naš, uvek Put, Istina i Život (Jn 14, 5).

Događaj Hristovog Rođenja od Djeve Marije sabira sva nadanja i iščekivanja ljudska kroz vekove koji mu prethode, kao i veru svih kasnijih vekova do danas, i trajaće kroza sve vekove do večnosti. To je „punoća vremena” (sr. Gal. 4, 4), jer su Bog i čovek u Ličnosti Hrista Spasitelja sjedinjeni. Bog se rađa kao čovek ne prestajući biti Bog, kako bi čovek mogao postati „bog po blagodati”, ne prestajući biti čovek.

Radujući se radošću neprolaznom i neopisivom zbog velikih darova ljubavi Božje, upitajmo se mi, verujući hrišćani, koji smo pozvani i poslani u svet da budemo „so zemlji i svetlost svetu” (sr. Mat. 5, 13-14), da li smo i koliko smo zaista odgovorni u svojoj bogodarovanoj slobodi. Nije dobro izgovarati se drugim i uviđati njegove greške, jer osuđivanje – nije put vere. Često je to prepreka na životnom putu i pretežak teret za onoga ko tako postupa. Zato se vama obraćamo, sinovi i kćeri Crkve Hristove, „ne kao da gospodarimo verom vašom nego kao pomagači vaše radosti” (sr. II Kor. 1, 24). Kolenopreklono vas molimo: pokažite ljubav nelicemernu jedni prema drugima i prema svima ljudima – „dobro činiti da nam ne dosadi” (Gal. 6, 9). Potrudimo se da ispunimo svetootačku pouku: „Svaki hrišćanin treba da bude takav čovek da ga se Bog nikad ne postidi”. Možemo mi to, blagočestivi narode Božji: samo ako se malo potrudimo, uspećemo u dobrom delu blagočestive vere.

Mnogo je danas sebičnih ljudi koji misle da sve mogu sami. Mnogo je lažno „velikih” ljudi i naroda i svako misli da baš on može da promeni sliku sveta. Zato, imajmo veru pravednog Josifa, prostodušnost i gostoljublje vitlejemskih pastira, mudrost mudraca sa Istoka koji su, vođeni zvezdom, prineli darove Hristu, ne uplašivši se Iroda. Verujmo verom starozavetnih proroka i pravednika i budimo, zajedno sa svetim apostolima, istrajni u svedočenju velike Tajne vere, znajući da osim Hrista „nema drugog imena pod nebom, danog ljudima, kojim treba da se spasemo” (Dela ap. 4, 12).

Ovo znanje u veri ne sputava nas u ljubavi prema svima. Naprotiv, ono nas pokreće napred i otvara za svakoga čoveka, bez obzira na to ko je on, kako se moli i da li se moli. Jer, „Bog ne gleda ko je ko nego mu je u svakom narodu mio onaj ko tvori pravdu” (Dela ap. 10, 35). Naša vera da je Hristos Spasitelj sveta i čoveka čini nas spremnima i sposobnima da uvek služimo boljitku i spasenju sveta. Sin Božji, n?s radi, i našega spasenja radi, postao je čovek, služeći nama i našem spasenju. Tako je svako od nas prizvan da služi boljitku života i spasenju svih i svega. Kako bi sve bilo bolje i drugačije kada bismo mi hrišćani delatno razumeli smisao služenja „većih” onim „manjima”! Život bi bio lepši, a ovaj svet bolji. Moguće je to – samo je potrebno da svako pobedi sebe, da prevaziđe sopstvenu sebičnost, da iziđe iz sopstvenog interesa u žrtveno, nesebično.

Činili smo bezakonja – prestanimo, i Bog će oprostiti. Najveći previd činimo u vezi sa čedomorstvom, jer nećemo da priznamo da je to greh ubistva deteta, motivisan sebičnošću nedostojnih roditelja. To je najgnusnije ubistvo, odbijanje blagoslova Božjeg i uskraćivanje prava na život novoj ličnosti. Još nerođeno dete nije bezimeni zametak, fetus; to je čovek – duša živa. Molimo vas, roditelji, ne činite to više, ne zatvarajte vrata svojih srca i domova za blagoslov života. Ima mesta za sve i biće hleba za sve. Setite se onih bezdetnih roditelja koji suznih očiju mole Boga da im podari taj blagoslov! Neka vam materijalne nedaće ne budu izgovor za čedomorstvo! Ne uskraćujte sebi Božji blagoslov!

Znamo da će neki samozvani zaštitnici opet reći kako Crkva uskraćuje ljudska prava i slobodu, ali neka znaju da mi opominjemo iz ljubavi, bez omalovažavanja! A njima Bog blagi neka oprosti greh i neka ih prizove u zajednicu ljubavi. Veoma ćemo se radovati ako se odazovu. Mnogi narodi vode računa o svom istorijskom postojanju i večnom spasenju, a naš, srpski narod, poubijao je, nažalost, svoje nerođene dece više nego naši neprijatelji u svim ratovima zajedno. Želimo da naglasimo da je u našoj Otaxbini broj umrlih godišnje veći od broja rođenih za dvadeset pet hiljada. Nadamo se da će ovi podaci pokrenuti mnoge na odgovorno razmišljanje i još bolje činjenje.

U vršenju dobrih dela, u praštanju i u molitvi treba da budemo istrajni i da izdržimo do kraja, jer „kad nas psuju, blagosiljamo; kad nas gone, trpimo; kad hule na nas, molimo...” (I Kor. 4, 12-13), znajući da je „pobeda koja pobeđuje svet – vera naša” (I Jn 5, 4). Pravoslavni Srbi na Kosovu i Metohiji to najbolje osećaju i znaju, kao i mnogi drugi obeskućeni i sa ognjišta prognani. Oni nose na telu rane Hristove i pobeđuju svoje progonitelje. Mnogi njih ne razumeju, budući opterećeni sobom i svojim strahovima. Oni, poput negdašnjih hrišćanskih mučenika i ispovednika, pobeđuju one koji misle da mogu stići do cilja nanoseći poraz drugome. Duboko verujemo da će doći vreme kada će se nasilnici postideti. Molimo se i za neprijatelje naše da uvide da činjenje zla ne može doneti dobro nikome. Neka znaju da će, posle svih poraza kojima ponižavaju druge, na kraju sami sebe poraziti beznađem. I za njih se molimo da pobede sebe i postanu učesnici onog mira koji Hristos svima daje.

Draga deco duhovna, naša sveta Srpska Svetosavska Crkva nadživela je sve istorijske Golgote i raspeća radošću vitlejemskih pastira i mudrošću mudraca sa Istoka, i živeće vavek, u sabornom jedinstvu sa svim pomesnim Pravoslavnim Crkvama, koje čine Jednu Svetu Crkvu. Svojom sabornošću ona okuplja vaskoliki srpski rod, na svim kontinentima i u svim državama, i otvorena je za sve dobronamerne ljude. Sabirala je svoja verna čeda kroz sve vekove, idući uskim putem i gradeći mostove mira i ljubavi među ljudima i među narodima.

Znamo dobro za sve naše padove, raskole i podele. Molimo se Gospodu da to prestane jednom zauvek, a sve vas molimo da budete jedno u Gospodu, kako bismo svima pokazali čistu veru i svetu slogu, svu lepotu vere u Boga i vere u čoveka Božjeg. To će biti onda kada prestanemo da se među sobom delimo na razne načine, najčešće po bezumlju. Pokušajmo, u radosti božićnjega slavlja, da se izmirimo i saberemo oko kolevke Bogomladenca i da prevaziđemo sve naše besmislene podele!

Naravno, treba o svemu promišljati, suočavati različite stavove i raspravljati, ali to ne sme da bude razlog za međusobnu mržnju ili za mržnju prema bilo kome. Mora da važi pravilo da „onaj ko želi da bude prvi, taj treba svima da služi”. Hristos je Svojim životom pokazao sve ovo, a mi hrišćani imamo sveti zadatak da i svojim življenjem to potvrdimo. Danas je najpogodniji dan da ispitamo sebe gde smo mi u tom delu i da ispravimo sami sebe i jedni druge kako bi naša radost bila potpuna i trajna.

Svako od nas treba da u ličnosti drugoga čoveka vidi lice Božje, lice svoga brata i večnog sabrata. Tada će srce svakoga od nas istinski biti vitlejemska pećina u kojoj se Hristos uvek iznova rađa. I što više bude takvih srdaca, svima će biti bolje i svi ćemo biti bolji.
MIR BOŽIJI - HRISTOS SE RODI !
Dano u Patrijaršiji srpskoj u Beogradu, o Božiću 2006. godine.
Vaši molitvenici pred Bogomladencem Hristom:
Arhiepiskop pećki,
Mitropolit beogradsko-karlovački i
Patrijarh srpski PAVLE
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski JOVAN
Mitropolit crnogorsko-primorski
AMFILOHIJE
Mitropolit srednjezapadnoamerički
HRISTOFOR
Mitropolit dabrobosanski NIKOLAJ
Episkop šabački LAVRENTIJE
Episkop niški IRINEJ
Episkop zvorničko-tuzlanski VASILIJE
Episkop sremski VASILIJE
Episkop banjalučki JEFREM
Episkop budimski LUKIJAN
Episkop kanadski GEORGIJE
Episkop banatski NIKANOR
Episkop za Ameriku i Kanadu
Mitropolije novogračaničke LONGIN
Episkop istočnoamerički MITROFAN
Episkop žički HRIZOSTOM
Episkop bački IRINEJ
Episkop britansko-skandinavski DOSITEJ
Episkop raško-prizrenski ARTEMIJE
Episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački ATANASIJE
Episkop bihaćko-petrovački HRIZOSTOM
Episkop osečko-poljski i baranjski LUKIJAN
Episkop srednjoevropski KONSTANTIN
Episkop zapadnoevropski LUKA
Episkop timočki JUSTIN
Episkop vranjski PAHOMIJE
Episkop šumadijski JOVAN
Episkop slavonski SAVA
Episkop braničevski IGNATIJE
Episkop mileševski FILARET
Episkop dalmatinski FOTIJE
Episkop budimljansko-nikšićki JOANIKIJE
Episkop zahumsko-hercegovački GRIGORIJE
Episkop valjevski MILUTIN
Episkop gornjokarlovački GERASIM
Episkop zapadnoamerički MAKSIM
Episkop australijsko-novozelandski IRINEJ
Vikarni Episkop hvostanski ATANASIJE
Vikarni Episkop jegarski PORFIRIJE
Vikarni Episkop lipljanski TEODOSIJE
Vikarni Episkop dioklijski JOVAN
Vikarni Episkop moravički ANTONIJE
OHRIDSKA ARHIEPISKOPIJA:
Arhiepiskop ohridski i Mitropolit skopski JOVAN
Episkop pološko-kumanovski JOAKIM
Episkop bregalnički i mestobljustitelj
Eparhije bitoljske MARKO


A R T E M I J E

Po milosti Božijoj Pravoslavni Episkop Eparhije raško-prizrenske i kosovsko-metohijske
Svemu svestenstvu, monaštvu i vernoj deci duhovnoj Radosni Božićni pozdrav

MIR BOŽJI! HRISTOS SE RODI!

„Hristos se rađa, slavite Ga;
Hristos (dolazi) s neba, sretnite Ga;
Hristos je na zemlji, uzvisite se...“
(Irmos prve pesme).
Ovim rečima, braćo i sestre, Sveta Crkva poziva svu decu svoju, ali i sav rod ljudski na duhovno slavlje i radost jer nam se danas „Mladenac rodi, Sin nam se dade“ kome je ime Emanuil – što znači: s nama je Bog. Kakva milost Božija,kakav dar neba grešnoj zemlji, kakva blagovest sužnjima u tamnici, jer gle do rođenja Bogomladenca Hrista rod ljudski gde se nalazio, sa kim je bio? Nalazio se u tami i senci smrti, u kandžama troglave nemani: greha, smrti i đavola. Bog je bio daleko od nas i mi od Boga, jer smo Boga svojim gresima proterali iz svoje duše, iz svoga bića, jer smo bili tuđi i strani Bogu.

A danas? Danas Bog pohodi narod svoj, dade nam Sina svoga Jedinorodnog da nas preko njega ponovo vrati k sebi, da nas usini i da nam daruje dostojanstvo carskih sinova. Dolazak Hrista Spasitelja u svet u korenu je izmenio život ljudi i samu našu prirodu. Došao je Sin Božji i javio se na zemlji kao čovek da ljude oslobodi one troglave aždaje, da više ne budu robovi grehu, već da postanu slobodne sluge Božije. Došao je da ljude spasi od burnih stihija ovoga sveta i da nas privede u tiho pristanište Carstva Božijeg. Došao je k nama Bog da nam pruži svoju ruku pomoći i privede nas k sebi.

Božić – je praznik koji je pred nas postavljen kao ogledalo u kome jasno sagledavamo pravoga Boga i pravoga čoveka. Do rođenja Bogomladenca Hrista ljudi nisu znali pravoga Boga, zbog čega su bili okružili sebe mnogim lažnim bogovima i idolima. Šta sve čovek, pomračen grehom, nije proglašavao za boga, čemu se sve nije klanjao: prirodne pojave, mrtve predmete, zverova i životinje, naprave ruku svojih, pa i samoga čoveka u licu rimskih careva.

Ali do rođenja Gospoda Hrista, ljudi nisu znali ni pravoga čoveka. Čovek je kroz greh unakazio svoju prirodu, pomračio lik Božji u sebi i zaboravio kakav je pravi čovek. Tek u Gospodu Hristu ljudi su shvatili i saznali da je pravi čovek, u stvari, novi čovek, savršen čovek, čovek bez greha, čovek sjedinjen sa Bogom i ispunjen Bogom. A takav beše upravo Bogočovek Isus Hristos, jer u Njemu, kao što kaže Sveto Pismo „živi sva punoća Božanstva telesno“ (Kol. 2, 9). Otuda je Božić praznik koji postavlja program pred svakog čoveka, dajući mu obrazac kakav treba da bude, „da bi svi dostigli u čoveka savršena, u meru rasta visine Hristove“ (Ef. 4, 11-13). Gospod Hristos je Bogočovek po prirodi, a čovek, svaki čovek, treba to da postane po blagodati. Taj cilj čovek postiže i ostvaruje isključivo u bogočovečanskom telu Hristovom – Crkvi Pravoslavnoj, živeći u zajednici sa svima svetima, na čelu sa Svetom Bogorodicom, koja se udostojila da nam iz svoje prečiste utrobe rodi Spasitelja našega.

Zbog obilnih duhovnih darova, zbog uzvišenosti poruke koju nam Božić donosi, mi ga dočekujemo i proslavljamo sa takvom duhovnom radošću bez obzira u kakvim uslovima živimo. Vaše prisustvo u takvom broju u našim hramovima širom naše Eparhije, kako na Kosovu i Metohiji, tako u Raškoj Oblasti, radost koja se čita na vašim licima, svedoci da božićnu radost nisu mogle da pomute sve nevolje i nedaće u zadnjih sedam godina koje preživljavamo lišeni spoljašnje slobode, osnovnih ljudskih prava, i svega onoga što odlikuje normalan život čoveka.

Sačuvati pak hrabrost i optimizam u bolju budućnost u takvim teškim uslovima, nije moguće bez jake vere u Promisao Božji koji vodi svakoga čoveka i čitave narode ka spasenju. Otuda, radosno predavanje Božanskom Promislu svoga života, neprekidna blagodarnost Bogu u svim životnim prilikama i vatrena molitva koja izvire iz dubine duše, jesu darovi koje mi, poput istočnih Mudraca, možemo i trebamo da prinesemo vitlejemskom Bogomladencu umesto skupocenih darova zlata, livana i smirne. Tako ćemo učiniti sebe da budemo i ostanemo primer prave i istinite vere, nepokolebive nade i vatrene ljubavi kako svojoj deci i omladini, tako i svima onima sa kojima u životu dolazimo u dodir: u domu, na putu, na poslu i na bilo kojem mestu vladavine Božije.

Ne možemo a da i ovoga puta ne naglasimo da je Božić programski praznik, čiji je program sažet i izražen u pesmi Anđela koju slušahu prosti pastiri u vitlejemskoj noći: „Slava Bogu na Visini, i na zemlji mir, među ljudima dobra volja“ (Lk. 2, 14). To je od posebnog značaja za nas koji se nalazimo u iščekivanju pravednog i održivog rešenja pitanja budućeg statusa Kosova i Metohije. Bilo da prosto pasivno isčekujemo to rešenje, bilo da aktivno učestvujemo u njegovom iznalaženju i kreiranju, mi ikada ne smemo zaboraviti na poredak ove anđelske pesme. Ona nam govori da uvek i svuda na prvo mesto dolazi proslavljanje Boga na visini, ne nekog i bilo kakvog zemaljskog boga i idola, kojih je i danas prepun svet, nego onog Boga, koji je tako zavoleo svet da je i Sina Svoga Jedinorodnog dao za spasenje sveta. Proslavljanje Boga bio je i ostao jedini uslov i uzrok mira na zemlji, toliko potrebnog svima ljudima i svima narodima u ovo naše smutno vreme. Tek to dvoje dovodi do dobre volje među ljudima, koja opet, na neki način, omogućava i mir na zemlji i proslavljanje Boga. Sve je Bogomudro međusobno povezano i protkano. Zato je Božić nepresušni izvor uzvišenog nadahnuća i neiscrpne radosti za ljudsko biće, za svakog čoveka. Tu radost mi pravoslavni hrišćani pojavljujemo od Božića do Bogojavljenja pozdravljajući jedan drugoga sveradosnim pozdravom: „Hristos se rodi“ i otpozdravom: „Vaistinu se rodi“.

Želeći da nas pripremi da u punoći doživimo ovu duhovnu radost Božića, Sveta Crkva je odredila da tokom božićnjeg posta sebe pripremamo postom i molitvom, svetom tajnom pokajanja i ispovesti, pričešćivanjem svetim Telom i Krvlju Gospoda Hrista, činjenjem dobrih dela bližnjima, a osobito milostinjom prema potrebi tima, te da tako pripremljeni dočekamo i primimo Bogomladenca Hrista u svoje duše i svoja srca, kako bi mu boravak u nama bio prijatniji i ugodniji od hladne vitlejemske pećine. Stoga i naša molitvena zelja danas na Božić: Neka bi se blagi Gospod Hristos rodio danas i u našim dušama, kroz našu smirenu veru, kroz našu evanđelsku ljubav, kroz naše molitve, kroz nas post, kroz naše milostinje, kroz naše evanđelske vrline. Neka bi se sa Bogomladencem Hristom u nama rodilo i zaživelo sve što je Hristovo, sve što je večno i bogočovečno.

Proslavljajući rođenoga na zemlji Spasitelja sveta, treba da znamo da Gospod uvek prebiva sa Crkvom Svojom i u Crkvi Svojoj, darujući nam sve što je potrebno za naše spasenje. Mi to gledamo i doživljavamo iz godine u godinu. Sve je više naroda u crkvama, naročito mladih i dece, koji osećaju da je Božić po preimućstvu dečiji praznik, jer je novorođeni Bogomladenac njima najbliži, a i oni Njemu najdraži. Božić – praznik života, praznik rađanja i obnavljanja kako pojedinca, tako i nacije. Otuda je Božić i opomena onima koji pomračeni grehom ubijaju nerođenu decu svoju, i time postajemo najveći neprijatelji sebi i svome narodu. Neka bi Vitlejemski Bogomladenac prosvetio sve nas da ostanemo i budemo u službi života, a ne u službi i vlasti smrti.

U ovoj duhovnoj radosti, braco i sestre, želimo da vam čestitamo nastupajuću novu 2007. godinu, sa molitvenom željom da nam ona bude blagoslovena, da donese više mira, slobode i pravde među ljude na zemlji, kako bi se tokom cele godine trudili samo u onome što je Bogu milo i drago a izbegavali sve ono što od Boga udaljuje i od Boga odvodi.

Prizivajući blagoslov Božji na sve vas, deco naša duhovna, pozdravljamo Vas pozdravom večne radosti

MIR BOŽJI! HRISTOS SE RODI!

Vas molitvenik pred Vitlejemskim Bogomladencem
+Episkop ARTEMIJE
O Božiću
2006. godine
IzvorSrpska dijaspora
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Tihi protest!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 5131
Zastava Majevica
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.1
mob
Ericsson T28
Мир Божији , Христос се роди! Амин!
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice

Zodijak Capricorn
Pol Muškarac
Poruke 545
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.9
mob
Alcatel dobar neki ;)
pridruzujem se cestitkama  Smile
IP sačuvana
social share
Seka Aleksic fan club !
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu


Zodijak
Pol
Poruke 1343
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
veceras svima koji slave,zelim prijatno Badnje vece Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Krajnje beznadezan


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 12728
Zastava germany
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.1
mob
SonyEricsson k800i i D820
Takodje se prikljucujem i zelim vam lijepe mirne blagdane i kako je peharica rekla prijatno Badnje vecer Smile Smile
IP sačuvana
social share
Diskutiere nicht mit Dummen, sie ziehen dich auf ihr Niveau und schlagen dich dort mit Erfahrung!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Nemam ništa, al' za Srpsku dajem sve!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 10242
Zastava Pale - Republika Srpska
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.1
mob
Samsung S7220
Hvala @tiger2005 i hvala svima! Ja vama takodje zelim sve najbolje. Puno zdravlja, srece i mira... neka nas bog pogleda i ublazi.




Badnji dan

Badnji dan se proslavlja 6. januara, dan uoči Božića, i deo je božićnih običaja. Naziv Badnji dan je dobio po badnjaku koji se na taj dan seče i pali.

Badnjidan i Božić su nerazdvojni, ne samo zato što dolaze jedan posle drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.

Badnjidan je poslednji dan Božićnog posta. Dan koji mu prethodi je Tucindan.

Poreklo praznika

Mnogi običaji vezani za ovaj dan sasvim su paganski, mada je crkva pokušala da im da hrišćansko obeležje. Običaje oko Badnjeg dana su Srbi nasledili od svojih predaka i i dalje ih održavaju. Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Spasoje Vasiljev badnjak vezuje za slovensko božanstvo Svetovida.

Badnji dan je pun rituala i simbolike, živopisnih radnji i svi su oni povezani sa porodičnim kultom i kultom ognjišta.

Običaji i simbolika

Narodni običaji oko Badnjeg dana su dosta stari i do danas se dosta običaja izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se umeju razlikovati u nekim elementima, a u mnogim krajevima se dosta običaja izgubilo. Kombinacija toga doprinosi velikim razlikama u običajima od kraja do kraja i od sela do sela. Ipak, i pored tolike raznovrsnosti i razlika, ipak postoji i dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični, kao i sećanje na neke običaje koji se više ne rade ali postoji sećanje da se u nekom selu nekada i to radilo pre nego što se to napustilo.

Loženje badnjaka je u vezi sa ognjem i ognjištem. Loženje badnjaka je središnji element simbolike rađanja novog sunca, jer je i Badnji dan odmah posle kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregršti varnica bacane u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.

Sečenje badnjaka

Već u ranu zoru, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca. Zavisno od krajeva, birani su različiti badnjaci. U istočnoj Srbiji biran je cer; na zapadu, zavisno od kraja, su to hrast ili bukva; u smedrevskim selima se ne seče drvo za badnjak, već grana hrasta.

Broj badnjaka takođe varira zavisno od kraja. Negde se seče jedan badnjak, negde dva ili tri a ponegde i devet, a negde onoliko badnjaka koliko ima muškaraca u kući. Uglavnom je to značilo da se odseče jedna grana drveta, koja bi se tako cela nosila kući, ili se prvo kresala na više jednakih ili nejednakih delova. Ova raznolikost u broju badnjaka takođe ide u prilog prethrišćanskom poreklu badnjaka i Badnjeg dana.

Pre sečenja se drvetu nazove "dobro jutro", čestita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sreću porodici. Zatim se drvo posipa žitom, a u nekim krajevima mu se daruje kolač posebno umešen za tu priliku. Drvo se ne sme dodirnuti golim rukama, pa čovek koji ga seče navlači rukavice.

Drvo se uvek zasecalo sa istočne strane jer je trebalo da padne na istok. Onaj ko je sekao badnjak, trudio se "da se drvo ne muči" tj. da se obori iz jednog udarca ili najviše sa tri. Ako drvo ne padne ni posle trećeg udarca, mora se kidati rukama jer više udaraca nije dozvoljeno.

Prvi iver koji se odvaja od badnjaka ima takođe magičnu moć. Pazilo se da ovaj iver ne padne na zemlju, pa je sa onime ko seče badnjak išao još jedan muškarac da uhvata prvi iver. Stavljanjem prvog ivera od badnjaka u karlicu verovalo se da će pomoći da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver, ili, ako se stavi na košnice onda niko neće moći pčelama da naudi, a verovalo se i u lekovitost vode u kojoj je prvi iver potopljen pa su je oboleli pili radi ozdravljenja. [2] Negde, opet, taj iver stavljaju u košarnik da živina bude uvek na okupu, a negde pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac. [3]

Kada se domaćin vrati iz šume i donese badnjak tj. badnjake, ih na kućni zid a tek sa prvim mrakom se badnjak unosi u kuću i stavlja na ognjište. Ponegde badnjak okrešu u šumi, a ponegde ga donesu sa granama.

Dok su badnjačari još u šumi, iz kuće se posakrivaju tronožne stolice, metle, kudelje vretena i igle. [4]

Božićna pečenica

Posle donošenja badnjaka se kolje pečenica (ponegde se kolje ili utuče na Tucindan). Obično je to prase, retko jagnje (u vreme Božića nema jaganjaca), a ponegde ćurka ili guska. Pečenica je žrtva za novo leto, a ponegde se zove i veselica ili božićnjar. To je ostatak starog kulta prinošenja žrtve za rađanje novog Boga.

Obilaženje domova

U Vojvodini se deca okupljaju predveče, pre večere, prazne đačke torbe i idu u korinđanje. Ovaj običaj je veoma sličan koledarskim običajima kod drugih naroda. Mali korinđaši obilaze domove u komšiluku i pevaju (korinđaju) pesmice kojima najavljuju radostan dolazak Božića i a od domaćina očekuju da ih daruje. Domaćini kuće daruju decu jabukama, slatkišima, kolačima, suvim voćem, orasima, a ređe novcem (to je novija izmišljotina).

Badnje veče

Najveći deo radnji i običaja je vezan za Badnje veče.

Unošenje badnjaka i slame

U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji u vrhu stola gde se večera. Ponegde sito stave pod sto, a ponegde kod ognjišta. Tim žitom posipa se badnjak, slama i polažajnik. . [5]

Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju Ko je? odgovara Badnjak vam dolazi u kuću. Potom mu domaćica otvara i obraćajući se badnjaku govori Dobro veče badnjače!. Domaćin stupajući desnom nogom preko praga unosi badnjak u kuću, i pozdravlja ukućane rečima Srećno vam Badnje veče, na šta ga ukućani otpozdravljaju sa Bog ti dobro dao i sreće imao, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lešnici se ostavljaju i u slami ispod stola i najčešće se jedu sa medom. Orasi koji su u uglovima niko ne uzima.

Po unošenju badnjaka, domaćin ili domaćica, unosi slamu i raznosi je po celoj kući, a posebno na mesto gde će biti postavljena večera. Pri tome onaj ko nosi slamu kvoca, a ostali pijuču. Preko slame se postavlja stolnjak jer se služi i jede na podu. Stolice su iznete iz kuće i sedi se na slami.

Posle Božića se ova slama nosi u obor, štalu ili ambar, a njome su i obavijali voćke da bi bolje rodile.

Paljenje badnjaka

Badnjak se celiva, maže medom i stavlja na ognjište. Kada je badnjak stavljen na ognjište, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću: kitili su ga zelenim granama, ljubili, ali i prelivali vinom, posipali žitom, itd.

Ponegde zasečeni kraj badnjaka namažu medom, pa to čobani ližu, govoreći Kako mi za badnjakom, tako ovce za jaganjcima, krave za telcima...

Običaj nalaganja badnjaka na vatru vrlo je star i pominje se u pisanim izvorima još 1272. godine, gde se u jednom dokumentu beleži da su na Badnje veče dubrovački brodovlasnici prinosili knezu panj-ceponem i nalagali ga na vatru . [7], a u XVII veku je zabeleženo da je u Istri postojao običaj paljenja i darivanja badnjaka hranom. [8] Sa druge strane, u smederevskom kraju npr. ne postoji običaj nalaganja badnjaka, osim možda u kućama doseljenika sa drugih strana.

Deca "džaraju" vatru odnosno grančicama raspaljuju i čačkaju vatru izazivajući pregršti varnica i iskri govoreći koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica ... nabrajajući svu stoku i živež čije se blagostanje priželjkuje.

Negde se uz badnjak u kuću unosi i pečenica i govori "Dobro veče, čestiti vi i badnje veče" a ukućani odgovaraju "Dobro veče, čestiti vi i vaša pečenica".

Posle završetka ovoga domaćin okadi ceo dom i večeru, zapali sveću i pristupa se badnjoj večeri.

Badnjački kolač

Negde se za Badnje veče mesi česnica, badnjački kolač, bez kvasca sa orasima i mazana medom. Česnica se za večerom lomi, a ne seče.

U svrljiškom kraju se pravi badnjidanski obredni hleb "njiva" na kome je ukras urađen u obliku zmije, koja je u vezi i sa kultom mrtvih ali u nekim situacijama ima veze i sa rodnošću godine. Obredni hlebovi koji se mese badnjega jutra su u tesnoj vezi sa magijskom verovanjima u vezi plodnosti.

Na Kosovu se za Badnji dan spremao poseban kolač koji se iznosio na kućni prag i ritualno nudio vuku. Vuk je, inače, posebno poštovano mitsko biće u starih Srba.

Badnja večera

Badnja večera je posna trpeza/posna, ali je trpeza bogata. Treba da obiluje jelom i pićem da bi i nova godina bila rodna i puna izobilja. Nekim jelima se pridavao poseban, magijski značaj, koja su i obavezna: med, beli luk (koji ima amajlijsko značenje), pasulj, kupus, riba, voće (orasi, lešnici, jabuke, suve šljive). [9] Večera protiče u miru i tišini.

Slama koja se unosi u kuću, jedenje na podu i raznošenje oraha po kući su deo kulta mrtvih. To veče se u kući očekuju "domaći" ili "domaći pokojnici" ili "domaći duhovi". Svi preci su sa ukućanima, zato je večera tiha da se ne bi oterali i zato se tri dana sa trpeze ne prikuplja nego samo donosi pa se čak ni ne čisti po kući.

Većina jela sa badnjedanske večere koriste se i pri daćama tako da je ta večera pre svega žrtveni obred posvećem porodičnim precima. Badnjedanska večera je jedna od najvažnijih večera u čast mrtvima i jedan deo svakog jela se ostavlja za pokojnike. [10] Večera se kadi da bi se za večerom spojili i živi i oni koji to nisu.

Bdenje

U badnjedanskoj noći se peče božićna pečenica, namenjena sutrašnjem danu - Božiću.

Tokom noći se pazilo kad će badnjak da pregori. Onome ko prvi spazi pripadal je nagrada od domaćina, a sam trenutak pregorevanja domaćin je oglašavao pucnjem iz oružja. Znalo se da kad počnu pucnji da se razležu, značilo je da badnjaci prispevaju.

Nekada su svi ukućani ostajali budni dok badnjak ne pregori, a kasnije je samo jedan muškarac ostajao da bdi. U Crnoj Gori jedan je muškarac čekao da pregori badnjak i za to vreme često čarkao vatru, govoreći Ovoliko u našem toru bilo ovaca, koza...

Zahvatanje vode

Voda koja se zahvati u badnjedanskoj noći, pre izlaska sunca, takođe se pridaje magijsko značenje. U nekim krajevima se ona zove "jakova voda".

Pre zahvatanja vode, izvor, reka ili bunar daruju se žitom, novcem ili voćem. Vodu pozdravljaju sa dobro jutro vodice i srećan ti Božić.

Po pravilu je zahvataju devojke a njome se umivaju svi članovi domaćinstva po starešinstvu i svako daruje devojku koja ih poliva.

Ovom vodom se mesi česnica i nad njom se moli domaćin za zdravlje porodice, a devojka koja nosi vodu moli se da u njoj vidi lik momka za koga će se udati.

Hrišćanski elementi i smisao

Običaj sečenja badnjaka se vezuje za to što su vitlejemski pastiri, na znak Zvezde da se rodio Hristos Spasitelj, nasekli granja i poneli ga u pećinu da nalože vatru i ogreju Hrista i njegovu majku. Badnjak, dakle, predstavlja ono drvo koje je Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak, dalje, nagoveštava i drvo Krsta Hristovog.

Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sekiru u ruke i seče badnjak.

Posipanje žitom na Badnji dan i Božić na žito koje je Majka Božija, kada joj se rodio sin, bacala stoci koja je bila u štali da stoka ne bi grizla slamu na kojoj je Hrist ležao.

Slama u domu se tumači kao sećanje na to da se Isus Hrist rodio na slami, i time je badnjedanska slama simbol jasli u Vitlejemskoj pećini. Kad unosi badnjak u kuću, domaćin tada kaže Hristos se rodi a svi ukućani odgovaraju Vaistinu se rodi.

Kađenje doma je simbol smirne i tamjana koji su donošeni kao darovi novorođenom Isusu. Orasi u slami u uglovima kuće simbolišu vlast Božju na sve četiri strane sveta.

Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpevajući tropar Roždestvo tvoje... , pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sedaju za trpezu.

Pogača koja se lomi simboliše reči Isusove Ja sam hleb živi, a vino krv njegovu. Riba je simbol Sina Božjeg, so božanske sile a med sladosti večnog života bod okriljem Boga. Sveća koja se pali za Badnji dan i Božić predstavlja svetlost Božiju i simboliše Isusove reči Ja sam svetlost svetu.

Paljenje badnjaka označava završetak Badnjeg dana i uvod u Božić.

Opraštanje

Koji se tokom godine sa nekim zavadio, na Badnji dan se sa njim treba pomiriti.

Savremena urbana proslava Badnjeg dana

U današnjim, urbanim uslovima se proslava Badnjeg dana izvodi u donekle promenjenom i prilagođenom obliku.

U nemogućnosti seče badnjaka u šumi i spaljivanja na ognjištu sačuvane su neke druge osobenosti ovog dana, a to je posna ali bogata trpeza, kupljeni badnjak u obliku par hrastovih grančica i nešto slame (negde se doda i grana drena) uvezanih crvenom vrpcom.

Posvećenost ognjištu se ogleda u okupljanju cele porodice za trpezom. Ranije se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera, stavi malo slame i grančica badnjaka.

Spaljivanje badnjaka se obavlja, uglavnom, paljenjem par listova hrasta u pogodnom prostoru. U novije vreme se širom Srbije javilo kolektivno nalaganje badnjaka ispred crkve, odnošenjem u crkvenu portu, ili ispred manastira, gde se kućni badnjak spaljuje na velikom badnjaku.

Poslovice

Uz badnji dan je vezano nekoliko poslovica

    * Nije svaki dan Badnji dan, znači da je na badnji dan velika sreća, što drugih dana u godini ne mora biti
    * Vezani su ko Božić i Badnji dan, se govori za one koji su nerazdvojni
« Poslednja izmena: 06. Jan 2007, 14:47:51 od vlado85 »
IP sačuvana
social share


Svi kalendari drevnog naroda Maja završavaju se za dvije i po godine, kao da svijeta posle toga neće ni biti...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 1467
Zastava sarajevo
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
Nokia 5800xpress
mir boziji hristos se rodi
IP sačuvana
social share
kad jedan papak umre,rode se dva!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Krajnje beznadezan


Nemam ništa, al' za Srpsku dajem sve!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 10242
Zastava Pale - Republika Srpska
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.1
mob
Samsung S7220
Aleksij Drugi Srbima čestitao Rođenje Hristovo

MOSKVA- Patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksij Drugi čestitao je pravoslavnim Srbima Rođenje Hristovo i poželio vjerujućim manje patnji i žalosti u novoj godini.

Patrijarh Aleksij Drugi juče je na konferenciji za novinare u Moskvi istakao problem Kosova, gdje se nalaze najvažnije pravoslavne svetinje Srbije.

"Hramovi i manastiri se uništavaju uz ćutanje onih koji su dužni da povise svoj glas u zaštitu svetinja", rekao je patrijarh Aleksij Drugi.

Govoreći o filmu koji se u Beogradu snima o NJegovoj svetosti patrijarhu srpskom Pavlu, patrijarh Aleksij Drugi istakao je svoje duboko poštovanje prema njemu, prenose RIA "Novosti".

"Kroz njegovo srce struje svi problemi u vezi sa Kosovom, on ih prima kao svoje lične probleme. NJegova djelatnost kao molitvenika i askete naročito je nužna u ovo teško vrijeme koje preživljava srpski narod", istakao je patrijarh Aleksij Drugi.

Izvor: MTS-Mondo

IP sačuvana
social share


Svi kalendari drevnog naroda Maja završavaju se za dvije i po godine, kao da svijeta posle toga neće ni biti...
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu

Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 1255
Zastava Iza...
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 7.0
mob
Nokia x6
MIR BOŽIJI - HRISTOS SE RODI!
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu


Judgment Day

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 1237
Zastava Vancouver BC
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.2
mob
Apple HTC M7
Hristos se rodi
IP sačuvana
social share

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3 ... 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.102 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.