A politicke stabilnosti jos nema...i narednih mjeseci kako se vidi i nece postojati!

Investitorima neophodna politička stabilnost
Autor: S.V. | 06.02.2008 - 06:00
Izvor: Blic


Tok ekonomskih kretanja Srbije uslovljen je političkom stabilnošću, upozoravaju ekonomski stručnjaci. Bez te stabilnosti, navode stručnjaci „Citadela“, teško da se može obezbediti preko potrebni priliv inostranih investicija od najmanje pet milijardi evra, koliko nam treba da bismo imali privredni rast od šest odsto i jednocifrenu inflaciju i stabilan devizni kurs i podnošljiv saldo neravnoteže platnog bilansa zemlje.

U studiji „Citadela“ pod naslovom „Ekonomske posledice krajnjeg ishoda predsedničkih izbora u Srbiji“ navodi se da je pobeda Borisa Tadića važna pre svega zbog posledica na političku stabilnost, odnosno perspektiva pridruživanja Srbije Evropskoj uniji.
Urednik MAT Ekonomskog instituta Stojan Stamenković trenutnu političku situaciju u Srbiji, ocenjuje i dalje izuzetno nestabilnom. U tom miljeu neizvesnosti da li će aktuelna vlada opstati, da li ćemo uz lokalne imati i parlamentarne izbore - teško je očekivati zamah investitora
- Nije izvesno da će se nastaviti snažan rast berze i ostvariti veliki priliv kapitala, jer politička situacija u Srbiji nije stabilna. Čini mi se da ćemo još godinu dana izgubiti u pogledu mogućnosti da se u ovoj zemlji vodi razumna makroekonomska i razvojna politika, pa i u pogledu reforme javnog sektora - istakao je Stamenković na jučerašnjoj konferenciji za štampu.
Stamenković je istakao da je deficit platnog bilansa u 2007. godini iznosio između sedam i 7,5 milijardi dolara.
Prema Stamenkovićevoj oceni, Srbija ima i dosta neprijatnu situaciju u budžetu, jer je u 2007. godini, po metodologiji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), imala budžetski deficit od 12,4 milijarde dinara, a ne suficit.

Kanjevac: Stanovništvo Srbije finansira inostranu privredu
Autor: Tanjug | 04.02.2008 - 13:49

Spoljni dug Srbije krajem novembra prošle godine dostigao je 25,04 milijarde dolara i povećan je 2,3 puta u odnosu na 2000. godinu, rečeno je danas na konferecniji za novinare u Institutu za tržišna istraživanja (IZIT).

Direktor IZIT-a Miloje Kanjevac rekao da je pri tome javni sektor spoljni dug povećao sa blizu 8,8 milijardi dolara na oko devet milijardi, dok je dug privatnog sektora rastao daleko brže - sa oko dve milijarde u 2000. godini na oko 15,9 milijardi dolara u novembru prošle godine, kao i da je porastao 43 odsto u odnosu na kraj 2006. godine. On razloge za enorman rast dugova privatnog sektora vidi u pojačanom zaduživanju banka i preduzeća. Velika je potražnja stanovništva za kreditima kojim se nabavlja roba široke potrošnje, pa se banke u Srbiji, koje su uglavnom inostrane, zadužuju kod svojih matica u drugim zemljama. Tim inostranim sredstvima stanovništvo opet kupuje proizvode, koji su najčesće uvezeni, što praktično znači da srpsko stanovništvo preko kupovine robe široke potrošnje finansira inostranu privredu, a ne domaću, objasnio je Kanjevac, upozoravajući da će vraćanje dugova mnogo koštati.
On je podsetio da je spoljnotrgovinski deficit u prošloj godini dostigao više od 9,5 milijardi dolara i da je veći za 41,2 odsto u odnosu na 2006. godinu, s tim što je i pokrivenost uvoza izvozom pogoršana. Još veći je problem što u srpskom izvozu dominiraju sirovine i repromaterijal, sa 65,8 odsto, dok roba široke potrošnje preovladava kod uvoza sa 52,1 odsto. To znači da je nedovoljna nabavka kapitalnih proizvoda koji treba da ojačaju privredu, pa i dalje treba računati sa nepovoljnim trendovima u razmeni, rekao je Kanjevac.
Ekonomski analitičar Saša Đogović je istakao i da razmena sa nerazvijenim afričkim zemljama pokazuje koliko je stanje loše, jer se se prošle godine i tu deficit povećao dva puta u odnosu na 2006. godinu i dostigao 46,4 miliona dolara. Srpski izvoz u Afriku iznosio je 54,4 miliona dolara, a uvoz 100,8 miliona, što ukazuje da ne postoji strategija državnih institucija i organizacija koje predstavljaju logističku podršku za to tržište. Đogović je naveo da je Srbija u prošloj godini najveći obim razmene imala sa Nemačkom, Rusijom i Italijom, a najveći deficit ostvarila sa Rusijom, Kinom, Nemačkom i Italijom. Najveći suficit ostvarila je sa Crnom Gorom, BiH i Makedonijom.

ovo ti je malo stara informacija. hrvatskoj je isporučeno 10 novih ruskih helikoptera Mi-171 na ime kirlinškog duga.



riječ je o višenamjenskim letjelicama koje će s vremenom zamijeniti sadašnje helikoptere tipa Mi-8, a njima će se koristiti i Hrvatska gorska služba spašavanja. Helikopteri Mi-171 opremljeni su zapadnom tehnologijom i borbenim sustavima u skladu s NATO-ovim standardom.

VOJNA NABAVA Uoči natječaja MORH povećao konkurenciju
Eurofighter u igri za novi hrvatski avion



Ministarstvo obrane odlučilo je u prednatječajnu fazu nabave novog borbenog aviona uključiti i konzorcij Eurofighter te mu je ovih dana poslalo upit za informacije o mogućnosti kupnje, neslužbeno doznajemo u MORH-u.

Mana mu je cijena
U prosincu su takvi pozivi poslani proizvođačima JAS-39 Gripena, F-16, MiG-a 29 i Miragea F1, a navodno je Eurofighter prigovorio, pa je naknadno uključen. Hrvatska je tim pozivima pokrenula proces nabave 12 borbenih aviona koji će zamijeniti postojeće MiG-ove 21, kojima 2010. istječe vijek uporabe. Pet potencijalnih ponuđača do kraja ožujka trebalo bi poslati povratne informacije pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni bi mogli prodati svoje avione, nakon čega bi se raspisao natječaj.

Među kandidatima, Eurofighter Typhoon vjerojatno je "najjači", no njegova je velika mana kada su u pitanju države poput Hrvatske cijena. Sam avion stoji oko 63 milijuna eura, dok se cijena tzv. paketa, koji uključuje osiguravanje rezervnih dijelova, održavanje i ugradnju dodatnih sustava penje na 85-100 milijuna. Po tome daleko premašuje konkurente, čija se cijena kreće između 30 i 40 milijuna eura za avion, a 60-70 za paket.

Najviše šanse imaju F-16 i švedski JAS-39 Gripen, pa se može zaključiti da su ostala tri uvrštena kako bi se natjeralo Amerikance ili Šveđane da dostave što bolje ponude. Mirage F1 je zastarjeli tip aviona iz 1970-ih godina koji u Europi rabe samo Francuska i Španjolska. MiG 29, kao i Eurofighter, ima dva motora te troši više goriva, što rezultira većim troškovima nego kad je riječ o jednomotornim avionima poput F-16 ili Gripena, pa također nije realan izbor za Hrvatsku.

Besplatni avioni
Dok se vrijednost 12 novih Gripena procjenjuje na oko 700 milijuna eura, Hrvatska ne razmišlja o novim, već polovnim F-16. Postoji mogućnost da Hrvatska dobije 12 aviona F-16 besplatno uz obvezu moderniziranja, koju bi vjerojatno radili Amerikanci. U Hrvatskoj trenutačno nema mogućnosti obaviti takav posao, a nije realno očekivati da bi Amerikanci napravili transfer tehnologije, pogotovo ako se uzme u obzir da je riječ o samo 12 aviona.

Takvi avioni bez modernizacije bili bi praktički neupotrebljivi, a s modernizacijom bi se nabavna cijena popela blizu one za nove Gripene, uz to što bi Gripen imao gotovo dvostruko duži vijek uporabe.

Bićete srećni ako izaberete gripena, a uspijete odbiti američki "poklon" EF i MiG daleko su od vas.

E ja baš gledao gdje da stavim ovu vijest o Eurofighterima...


Po meni - glupost je uopće razmatrat Eurofightera kao nekakvo rješenje... no dobro... nećemo o tome, to je offtopic

Zašto je offf i to je vrsta liderstva. Kad bi Srbija za remontovane MiG nabavila nišane na kacigama i nove rakete bila bi lider na tom polju u regionu, pošto je "okružena" slabašnim gripenima.

Uglavnom evo, i ovo nepodpisivanje SSPa je jedan korak unazad ili barem takav da se stane u razvoju... no vidjeti cemo kako ce se odvijati stvari kada se predje kriza oko Kosova to je kljucno za Srbiju.

Hrvatska i Srbija izdvajaju za odbranu 2,5% od svog ukupnog BDPa.

Ključno je za Srbiju da kupi još 10 MiG 35 i fućka joj se hoće li potpisati ili ne.

Tako je Kriptonit!

Hebeš ekonomiju, hebeš radna mesta i Evropu. Kupimo 10 MiG-35 i onda ćemo biti svetska mega-sila. 

I to otvara radna mjesta. Jesi li čuo za Ofset pri kupovini takvih " igračaka"

Eto Kripto vidis HR i SR od svog ukupnog BDPa izdvaja po 2,5 % za odbranu...sada je pitanje samo koliko je kod Srbije BDP godisnji a koliki kod Srbije...