31. 05. 2008. | 11:31
EU NEĆE ČEKATI
Hrvatska ima još 30 dana da ispuni sva mjerila
izvor: vecernji.hr
      
      
Sad se samo nemojte ulijeniti, rekao je premijer Sanader ministrima u pomalo patronizirajućem tonu, nakon što ih je pohvalio što su odradili toliko posla da je Vlada mogla u samo jednom danu apsolvirati 11 europskih zakona i još nekoliko odluka kojima se hrvatski pravni sustav usklađuje sa standardima EU. Samo dan prije, bilanca nije bila briljantna.

Prema evidencijama što se vode u Nacionalnom odboru za praćenje pregovora s EU, u drugom su tromjesečju trebala biti donesena 53 zakona kojima se hrvatski pravni sustav usklađuje s pravnom stečevinom EU, od kojih je do redovite sjednice Vlade četvrtkom nedostajalo oko 35. No u četvrtak, “score” se naglo popravlja. Zadovoljni Sanader hvali ministre, ali ne daj Bože da ih to uljuljka, jer u idućih 30 dana još treba odraditi dvadesetak zakona.

Sanader sluša i V. Pusić
U tijeku je zapravo vrlo naporna i još uvijek neizvjesna utrka s rokovima. U Bruxellesu se koncentriralo dovoljno političke volje da se stvari s Hrvatskom ubrzaju. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso ponovo poručuje da bi pregovori mogli biti završeni u mandatu sadašnje Komisije, ali Hrvatska mora do kraja lipnja ispuniti sva mjerila za otvaranje pregovora, mora ispuniti sve obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i mora se popraviti u upravljanju novcem iz europskih fondova.

Pregovarači, ministri, državni tajnici, ravnatelji uprava po ministarstvima i njihovi brojni suradnici zapravo su u grozničavu poslu kako bi se taj rok ispunio. Ovih ih se dana može vidjeti s podočnjacima od neispavanosti, dame su češće bez frizura nego inače, osjeća se nervoza, ćuti se pritisak, juri se sa sastanka na sastanak, radni je dan još dulji nego obično...

Nekoliko stupnjeva na vruću atmosferu nadodao je i dolazak glavnog direktora Opće uprave za proširenje Michaela Leigha. Politički direktor od velikoga Barrosova povjerenja, za kojeg se ovdje taktično kaže da “nije nesklon Hrvatskoj”, odmah nakon dolaska u Zagreb u četvrtak poslijepodne otišao je u Ministarstvo financija da bi vidio kako stvari idu s upravljanjem pretpristupnim fondovima. Iako se njegov dolazak smješta u okvire redovitih šestomjesečnih dijaloga, jasno je da je ovaj put imao puno veću težinu s obzirom na to da je Hrvatskoj preostalo još mjesec dana do roka u kojem mora ispuniti sva mjerila za otvaranje pregovora.



Otkako je Sanader najavio prebacivanje u “petu brzinu”, puno je toga organizacijski promijenjeno u poslovima vezanim za pregovore s EU. Dolaskom Vesne Pusić na čelo Nacionalnog odbora za pregovore s EU, to je tijelo dobilo novu “dušu”, a pregovarački proces novi zalet. Pregovori više nisu samo tehnička obveza uz povremene političke zaplete što su držani u tajnosti. Taj se proces više ne odvija unutar selekcionirane političke elite, nego na neki način postaju društveno vlasništvo. Pusićeva uspijeva izvući najinteresantnije teme u javnost, pri čemu nailazi na vrlo dobar odaziv i angažman nevladina sektora. Bez toga je nemoguće podignuti potporu građana koja je potrebna ne samo za ulazak u EU nego i za reforme koje taj postupak podrazumijeva.

Kao predsjednica Nacionalnog odbora, Vesna Pusić u redovitom je mjesečnom kontaktu sa šefom delegacije Europske komisije u Zagrebu Vincentom Degertom, te povremeno s povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom, čime je parlamentarna kontrola toga procesa dobila još jedan važan krak – onaj prema Europskoj komisiji. Opozicijski položaj HNS-a, stranke kojoj ona pripada, pri svemu tome nije nimalo ugrozio njezin konstruktivan pristup. Upućeni tvrde da ona sa Sanaderom vrlo dobro surađuje i da Sanader koji put posluša njene savjete.

Krizni stožer pregovora
Iz takve njihove suradnje, na prijedlog V. Pusić, Biancu Matković je dopalo kontrolirati sav posao o poštovanju rokova u pregovorima s EU. Državna tajnica za politička pitanja u MVP-u, odmah je osnovala mali krizni stožer od desetak mladih ljudi kojima je jedini posao od jutra do navečer putem telefonskih kontakata snimiti u kojoj je fazi koji zakon ili podzakonski akt. Ti se podaci upisuju u posebnu tablicu, a rezultati se ažuriraju i dvaput na dan.

Od ožujka ove godine, otkako je postavljena takva organizacija, na svim glavnim punktovima s kojih se vodi pregled priprema za EU, živi se s tablicama i rokovima. Glavni pregovarač u svom uredu ima veliku ploču s puno razdjeljaka u koje sam upisuje promjene. Isto takav komad namještaja dobio je centralno mjesto i u uredu šefice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Vesne Pusić. Sad, dakle, u svakom trenutku postoji jasan pregled dokle se došlo i na koga se čeka, što prije nije bio slučaj.

No sad se dolazi do drugih problema. Nakon što je ispunila 14 mjerila u osam poglavlja pregovora, Hrvatska mora do kraja lipnja ispuniti još devet mjerila u tri poglavlja. Riječ je o dva mjerila iz poglavlja 5. o javnim nabavama, o četiri mjerila iz poglavlja 8. o tržišnom natjecanju i o tri mjerila iz poglavlja 23. koje se zove Pravosuđe i temeljna prava.



Iz pregovaračkih se krugova doznaje da je Hrvatska Bruxellesu dostavila dokumente o svih devet mjerila. Svi su dokumenti napisani, uključujući i Akcijski plan za reformu pravosuđa, te novi Nacionalni program suzbijanja korupcije s pripadajućim Akcijskim planom. No u tijeku je usuglašavanje stavova i brođenje kroz te dokumente sa stručnjacima Europske komisije.

Ista je stvar i s brodogradnjom, za koju se ipak smatra da će biti najtvrđi orah. Tu se, uza sve ostalo, odigrava i tihi dijalog u trokutu Vlada – Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja – Europska komisija. Bruxelles bi želio da profunkcioniraju domaće institucije te u tim okvirima traži da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja bude glavni filtar kvalitete Vladinih planova za brodogradnju. Ovdje se ponekad čini da uime Agencije zapravo govore bruxelleski činovnici, a Agencija pak ne želi staviti svoj kredibilitet na panj s mišljenjem koje će Bruxelles ocijeniti kao nekritično i neobjektivno.

Zato je potpredsjednik Polančec otišao izravno u Bruxelles raščistiti neke dileme prije nego što je Vlada službeno Europskoj komisiji poslala individualne planove za svako brodogradilište. Ali zbog delikatnosti odnosa unutar tog trokuta planovi još nisu ocijenjeni. Ovdje se čeka stav Bruxellesa, Bruxelles vjerojatno čeka ocjenu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Agencija pak vjerojatno osluškuje što će reći Europska komisija.

– Privatizacija brodogradilišta sve bi riješila – kaže izvor blizak pregovaračkom timu, otkrivši da “postoji respektabilan broj interesenata”. No problem je u prvom redu u tome što je to bilo jedno od prvih mjerila koje je Hrvatska dobila i što se na aktivniji odnos prema brodogradnji obvezala još u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U prošloj postavi Vlade s time se nije žurilo, onda su došli izbori, kad otvaranje pitanja brodogradilišta vladajućima pogotovo nije odgovaralo, a sad više nema uzmaka, nego se mora raditi i brzo i kvalitetno.

Potkraj tjedna naznačena je mogućnost da se u srpnju, nakon što Francuzi preuzmu predsjedanje Unijom, održi još jedna Međuvladina konferencija o pristupanju Hrvatske EU, čime bi proces svakako dobio na brzini. Iako zvuči kao kupovanje vremena s obzirom na to da je rok za predaju mjerila 30. lipnja, Vesna Pusić kaže da nije tako.

O zatvaranju u jesen
– I nakon što ispunimo taj rok, Komisiji će također biti potrebno određeno vrijeme za obradu tih dokumenata – objašnjava šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Izvor koji je želio ostati anoniman, unatoč tome što poslovi upadaju u pomalo hektičnu fazu, procjenjuje da bi Hrvatska mogla ispuniti obveze iz plana usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije i prije 30. lipnja.

No sve su snage još uvijek koncentrirane na otvaranje poglavlja. Zatvaranje pregovora o pojedinim poglavljima još se ne spominje. Kao ni neka teška poglavlja poput poljoprivrede i ribarstva, što će postati aktualna na jesen.

Hrvatska: Prosečna zarada oko 700 €
17:50 | Izvor: business.hr
Zagreb -- Prosečna isplaćena neto zarada u Hrvatskoj je u martu bila 5.042 kune, odnosno 695,4 evra, što je realno za 0,4 odsto više od plate za februar.

U odnosu na platu marta prošle godine, prosečna neto plata za mart 2008. nominalno je veća za 5,3 odsto, a realno je u padu za 0,4 odsto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Najveću prosečnu neto platu su marta imali zaposleni u vazdušnom saobraćaju - 9.088 kuna (1.253,5 evra). Slede zaposleni u osiguranju i penzijskim fondovima, osim u sektoru obaveznog osiguranja, sa prosekom od 7.719 kuna (1.065 evra). U ostalim sektorima finansijskog posredovanja prosečna neto plata za mart bila je 7.699 kuna.

Platu za mart veću od sedam hiljada kuna imali su i zaposleni u proizvodnji duvanskih proizvoda (7.466 kuna) i u istraživanju i razvoju (7.264 kune).

Tradicionalno najniže plate isplaćene su u kožarskoj industriji (2.542 kune), proizvodnji odeće, preradi drveta (2.946 kuna), a platu za mart ispod tri hiljade kuna (413,8 evra) imali su i radnici u proizvodnji tekstila.

Eh ovo je ekstra vijest.... Svaka cast   

Šuker na Wall Streetu preuzima nagradu za Hrvatsku - najuspješnijeg europskog reformatora
Business.hr/Hina
   02.06.2008 16:32
Hrvatskoj će u srijedu 4. lipnja na Newyorškoj burzi (NYSE) biti uručena nagrada za najuspješnijeg europskog reformatora u 2007. koju dodjeljuje Svjetska banka, najavljeno je iz Ministarstva financija.

U ime Republike Hrvatske nagradu će preuzeti ministar financija Ivan Šuker.

Svjetska banka je u svom izvješću Doing Business 2008. Hrvatsku proglasila prvim najuspješnijim reformatorom u Europi i drugim najuspješnijim reformatorom na svijetu.

Izvješće obuhvaća ukupno 178 zemalja koje rangira prema kvaliteti njihovih zakona i propisa o poslovanju te prema kvaliteti njihova provođenja.

Na seminaru i svečanosti dodjele nagrada u New Yorku bit će predstavljena postignuća 10 najuspješnijih svjetskih reformatorskih vlada u 2007. godini, a najuspješniji reformatori bit će inaugurirani u prestižni Klub reformatora.

Osim što je riječ o zaista velikom priznanju Vladi Republike Hrvatske i reformama koje ona provodi, taj će događaj biti prilika Hrvatskoj za predstavljanje na Newyorškoj burzi brojnim investitorima i vodećim svjetskim kompanijama, ističu iz Ministarstva financija.

Događaj, koji se održava drugu godinu zaredom, sponzoriraju Svjetska banka, Međunarodna financijska korporacija (IFC), USAID, tvrtke General Electric i JP Morgan, NYSE, Američko vijeće za narodno poslovanje (USCIB) i Trgovinsko udruženje za tržišta u nastajanju (EMTA).

U hrvatskom izaslanstvu bit će ministar financija Ivan Šuker, državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić, predsjednica Uprave Ericsonna Nikole Tesle Gordana Kovačević i izvršni potpredsjednik Agrokora za poslovnu grupu maloprodaja Ante Todorić.

HR: Anketna nezaposlenost 9,7%
12:08 | Izvor: Seebiz.eu
Zagreb -- Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj u četvrtom tromesečju 2007. iznoslila je 9,7 odsto, navodi Državni zavod za statistiku na osnovu Ankete o radnoj snazi.

To je povećanje stope anketne nezaposlenosti u odnosu na treće tromesečje 2007. kada je ona iznosila 8,4 odsto, što je do tada bila i najniža stopa te nezaposlenosti, prenosi agencija Hina.

Anketna nezaposlenost obuhvata sve one koji su radili manje od jednog sata sedmično.

Istovremeno je stopa registrovane nezaposlenosti u Hrvatskoj za poslednje tromesečje prošle godine iznosila 14,2 odsto.

Prema Anketi o radnoj snazi u četvrtom tromesečju prošle godine, u Hrvatskoj je bilo 174 hiljade nezaposlenih osoba.

To je za 79 hiljada manje nego što je u tom razdoblju iznosila registrovana nezaposlenost.

U poslednjem kvartalu 2007. u Hrvatskoj je bilo zaposleno ukupno 1,625 miliona osoba, od kojih 900 hiljada muškaraca, a 725 hiljada su žene.

Stopa zaposlenosti, odnosno udeo zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu iznosila je 44,2 odsto.



U Hrvatskoj struja skuplja 20% ?
09:18 | Izvor: business.hr
Zagreb -- Struja u Hrvatskoj će najverovatnije poskupeti za 20 procenata, nakon što je takav predlog dao hrvatski premijer Ivo Sanader.

Premijer Sanader je rekao da je Hrvatska elektroprivreda (HEP) tražila poskupljenje električne energije od čak 54 odsto i dodao da to nije moguće, ali da će Vlada najverovatnije odobriti poskupljenje od oko 20 odsto.

"Energija i hrana više nikad neće biti toliko jeftini kao što su bili juče“, rekao je Sanader i dodao da „nema više zabranjene teme, što se energenata tiče".

On se osvrnuo i na najavljena poskupljenja i dodao da se u ministarstvu finansija priprema predlog strukturne podržke za određene društvene skupine za šta će do kraja godine biti izdvojeno 600 miliona kuna, odnosno oko 80 miliona evra.

 Piše: Katarina Zorić, 20.06.2008. 12:03
SMIJENJEN ČAČIĆ
"Iza moje smjene stoji Čehok"

Čačić odbacuje sve optužbe navodeći da su zahvaljujući projektima javno-privatnog partnerstva postignuti veliki uspjesi te da je to jedini grijeh koji HNS-u pripisuju ljudi koji su izgubili izbore
Čačić više nije Varaždinski županČačić više nije Varaždinski župan Radimir Čačić više nije župan Varaždinske županije, a na sjednici Skupštine te ga je dužnosti razriješila nova skupštinska većina među kojima su i dva dojučerašnja HNS-ovca. Za njegovu smjenu glasovala su 24 vijećnika, a na teret mu se stavljaju 832 milijuna obveza iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

Čačić odbacuje sve optužbe navodeći da su zahvaljujući projektima javno-privatnog partnerstva postignuti veliki uspjesi te da je to jedini grijeh koji HNS-u pripisuju ljudi koji su izgubili izbore. Tvrdi da je ključni čovjek njegove smjene varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. Neutemeljenost optužaba o zaduživanju županije programima javno-privatnog partnerstva usporedio je s gradnjom športske dvorane u Varaždinu.

Sjednica Skupštine Varaždinske županije još uvijek traje, a na mjesto župana trebao bi biti imenovan HSS-ov Zvonimir Sabati.

Nacional

Kakve vajde kad je sve tri puta skuplje nego u BiH.

Mesić podržao gej paradu u Zagrebu  Jao si ga...
Ponedeljak, 23. jun 2008. 19:07    
 


Hrvatski predsednik Stjepan Mesić neće prisustvovati, ali je u pismu solidarnosti podržao ovogodišnji, sedmi po redu "Zagreb Prajd (Pride)", skup pripadnika rodnih i polnih manjina koji će se održati od 25. do 28. juna, saopštili su organizatori u ponedeljak.

Predstavnik organizatora Franko Dota je na konferenciji za medije pozvao sva lica homoseksualne, biseksualne, transrodne, trans-seksualne, interseksualne i kvir (queer) usmerenja, članove njihovih porodica i sve one koji ne prihvataju mržnju, diskriminaciju i omalovažavanje da se svojim dolaskom suprotstave svima koji proizvode nasilje i deluju nečovečno.

Dota je naglasio da se u Hrvatskoj sveprisutna homofobija izražava fizičkim uličnim nasiljem, a da premijer i ostali članovi izvršne vlasti još nikad nisu osudili takvo ponašanje, iako su ih nevladine organizacije koje se bave rodnim i polnim manjinama više puta pozivale da to urade s ciljem izgradnje drugačije društvene klime.

Ove godine se očekuje između sto i trista učesnika, među kojima i veći broj aktivista iz regiona jer je to najveći gej prajd u regionu koja će se završiti povorkom koja će, uz jako policijsko obezbeđenje, proći zagrebačkim centrom pod sloganom "Snaga zajedništva - Imaš hrabrosti!".

Posebni gosti biće ombudsman za ravnopravnost polova Gordana Lukač-Koritnik koja je nedavno prebijena jer je tražila da grupa huligana prestane vređati vernike Srpske pravoslavne crkve, i saborska poslanica i šef nacionalnog odbora za pristupanje Hrvatske EU Vesna Pusić.

Iako su učesnici svoju zastavu duginih boja nameravali podići na centranom trgu bana Jelačića odmah na početku manifestacije, 25. juna, to će zbog državnog praznika učiniti dan kasnije.

Podršku učesnicima dala je i zajednica evropskih gej organizacija (ILGA) čiji je pravni tim poslao pismo hrvatskoj vladi i premijeru Ivi Sanaderu u kome se izražava zabrinutost za odlaganje usvajanja zakona o suzbijanju diskriminacije, a izraženo je i nezadovoljstvo uticajem katoličke crkve u Hrvatskoj koja se za to direktno optužuje.

Bez obzira što je hrvatska vlada dozvolila ograničena prava partnera u gej i lezbejskim vezama, homofobija se i dalje širi u zemlji u kojoj živi oko 90 odsto katolika, navodi se u pismu ILGA.

(Tanjug)

Tri puta skuplja nego BiH...?

Kada pokazes neke podatke oko toga koliko brasno,ulje, i druge namjernice kostaju u Bosni,Hrvatskoj onda mozemo pricati dalje...

Zamisli tek kako je u Srbiji!! 
Gorivo najskuplje u regionu!

Hrvatski BDP na razini 55 posto Europske unije
Autor/izvor: SEEbiz / Mina / Tanjug
24.06.08

ZAGREB - Hrvatski bruto-društveni proizvod (BDP), prema kupovnoj moći građana, iznosi 55 posto od prosjeka Europske unije (EU).

Rezultat hrvatskog BDP-a objavio je statistički ured EU, Eurostat, a prve procjene za prošlu godinu pokazuju da Hrvatska ima jači bruto-društveni proizvod od Poljske, čiji je BDP 54 posto europskog prosjeka, Rumunjske koja ima 41 posto i Bugarske sa 38 posto europskog prosjeka.

Od zemalja kandidata za ulazak u EU, Turska ima BDP na nivou od 42 posto europskog proseka, a Makedonija 29 posto, prenose agencije. Prema podacima Eurostata, Srbija ima BDP od 35 posto europskog prosjeka, a Albanija 22 posto.

Internetski portal Indeks prenosi da BDP u EU, prema paritetu po glavi stanovnika, varira između 38 i 276 posto, koliko iznosi u najmanjem, ali najbogatijem Luksemburgu, koji dobrom rezultatu treba zahvaliti velikom broju radnika iz susjednih zemalja. Drugo mjesto po BDP-u pripada Irskoj, s 146 posto prosjeka EU, a slijede Španjolska, Italija, Grčka i Cipar sa oko 100 posto.

REGIJA I BDP U USPOREDBI S EU

Država    % BDP-a EU

Hrvatska       55

Rumunjska    41

Bugarska       38

Srbija             35

Makedonija   29

Albanija         22

izvor: Eurostat



Najviše penzije u Sloveniji, najmanje u Makedoniji
Autor/izvor: seebiz.eu 24.06.2008

SARAJEVO - U zemljama bivše Jugoslavije, najvišu prosječnu penziju, od 530 evra, imaju penzioneri u Sloveniji, a najnižu, odnosno 144,2 evra, penzioneri u Makedoniji, javila je agencija Beta.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj je oko 150 evra, što je 38,5 odsto od prosječne februarske plate, koja je bila 360 evra. Prema riječima predstavnika Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja RS, odnos prema prosječnoj plati varira i on se kreće od 36 do 41 odsto. Penzije u Republici Srpskoj su u maju povećane za 9,9 odsto i na taj način usklađene na nivou 2006. godine, na bazi neto plata iz 2006. godine.

Prosječna penzija u Federaciji BiH je oko 165 evra i iznosi oko 40 odsto prosječne plate. U Federaciji BiH ima 333.580 penzionera, koji predstavljaju jednu od najsiromašnijih kategorija stanovništva. Za utvrđivanje penzijskog osnova u Federaciji BiH uzima se prosječna mjesečna plata koju je osiguranik ostvario u punom radnom vremenu. Starosna penzija usklađuje se sa procentom prosječne plate u prethodnoj godini. Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje osiguravaju se iz doprinosa i drugih izvora. Zakonom je predviđeno i da se 20 procenata od gotovinskih sredstava od privatizacije preduzeća mora uplaćivati u penzioni fond.

Prosječna penzija u Makedoniji iznosi 65 odsto od prosječne plate, koja je oko 244 evra. Prosječna penzija u Sloveniji je oko 530 evra, a prosječna neto plata 869,24 evra. Sistem usklađivanja penzija u Sloveniji je namijenjen održavanju, odnosno uzdržavanju realne vrijednosti penzija u poređenju sa godišnjim rastom plata, kako ne bi došlo do zaostajanja penzija za rastom plata.

Prosječna penzija u Hrvatskoj u januaru ove godine iznosila je oko 276 evra, što je 38,92 odsto iznosa prosječne plate. Prema najavama, tokom ove godine prosječna penzija trebalo bi da se zadrži na nivou od 40 odsto iznosa prosječne plate. Penzije se usklađuju prema takozvanoj modifikovanoj švajcarskoj formuli, koja uzima u obzir rast plata i rast cijena na malo, a zbir se dijeli.

U Crnoj Gori prosječna penzija iznosi oko 198,6 evra, što je 40 odsto od prosječne plate, koja je u maju iznosila 411,8 evra. U toj zemlji 90.000 građana prima penziju, a obračunava se po švajcarskom modelu.

U Rumuniji je prosječna penzija oko 156 evra, što je 36,3 odsto plate. Penzije se usklađuju sa troškovima života, uz posebne mjere socijalne zaštite, kao što su pomoć za grijanje preko zime i tiketi za besplatno putovanje željeznicom. Prema statističkim podacima u Srbiji ima 1,6 miliona penzionera koji prosječno primaju 19.024 dinara, odnosno 239 evra, ali 60 odsto njih prima penziju manju od prosjeka.

Najniža starosna i invalidska penzija Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje u aprilu je iznosila 9.715,44 dinara, odnosno 122 evra.
 

Hrvatski BDP na razini 55 posto Europske unije.....Zagreb je davno prešao 85% ali druge regije poput slavonije i Ličko-senjske su pono loše od prosjeka 55%....

Daj bre to su lazne slike kao ovde kod nas, sta vi proizvodite, izvozite u strane zemlje jedino sto imate najvise koristi je turizam u ostalim granama ste mali  nije hrvatska nemacka da proizvodi sve i svatsa, aj malo razmisli svojom glavom pa onda postavi pitanje ko ima 700 eura platu.
Dali ti znas koliko se hrvatska zaduila pa necete  otplatiti dug u narednih 100 godina, covece u kom ti svetu zivis.