U petak sam bio na sajmu i našao sam dosta toga ali ne i ono najpotrebnije a to je stručna literatura iz mašinstva. Tu su totalno podbacili. 

Ove godine više kupaca nego šetača
Tanjug - Pre 11 minuta

BEOGRAD - Za razliku od prethodne godine kada je na beogradskom Sajmu knjiga bilo mnogo "šetača", ovoga puta su posetioci dolazili namenski da "kupe ili ukradu" knjige koje su želeli da imaju u svojim bibliotekama.

To iskustvo su za Tanjugovu anketu o knjigama koje su se najbolje prodavale na Sajmu, preneli na štandu "Geopoetike" izdavačke kuće koja je ove godine ponela "triplu krunu" sa sajma.

Ta kuća je proglašena najboljim izdavačem između dva sajma po oceni stručnog žirija, ali i novinara i ponela je nagradu za najprofesionanijeg izdavača u kontaktu sa medijima.

Najprodavanija izdanja ove kuće su svakako dela pisaca iz Japana, ovogodišnjeg počasnog gosta Sajma, Nacuki Ikezave i Haruki Murakamija, pisca koga je upravo "Geopoetika" pre više godina "otkrila" srpskoj čitalačkoj publici.

Najveća gužva bila je na štandovima onih izdavačkih kuća koje su ponudile i najpristupačnije cene, pa su popusti išli i do 60 odsto.

Najveće interesovanje je bilo za izdanje "Lovac na zmajeve" Haleda Hoseinija, "Avanture nevaljale devojčice" Maria Vargasa Ljose i "Sećaš me se" Sofi Kinsele.

Niske cene donele su odličnu prodaju i izdavačkoj kući "Rad", a najviše su se tražila izdanja japanskih autora - "Hiljadu ždralova" Jasunari Kavabate i "Zlatni paviljon" Jukia Mišime.

Apsolutni hit na ovogodišnjem sajmu knjiga bio je novi roman Paula Koelja "Brida", u izdanju "Paideie", koji je prodat u više od 5.000 primeraka.

"Dečak u prugastoj pidžami" Džona Boinga, "Svi ljudi Reta Batlera" Donalda Mekejga, doneli su najveći profit izdavačkoj kući "Alnari", dok je "Evro Djunti" najviše uspeha imao sa knjigama "Manje od tri" Ivane Kuzmanović i "Od Ognjene do Blage Marije" Jovana Radulovića.

Na štandu "Arhipelaga" najviše su traženi "Hamam Balkanika" Vladislava Bajca i "Srećne porodice" Karlosa Fuentesa, kao i "Poslastičarske priče", koje je priredio David Albahari.

Objavljivanjem najpopularnije knjige Salmana Ruždija "Deca ponoći" za koju je ovaj autor dobio Bukerovu nagradu, "Dereta" je povukla mudri potez, jer se ovo delo pokazalo kao najprodavanije na štandu tog izdavača.

Od novih "Ccigojinih" izdanja najpopularnije su bile knjige Mirjane Bobić Mojsilović, ali nisu zaostala ni starija izdanja, pre svega "Rečnik jezičkih nedoumica" Ivana Klajna i uvek intrigantna "1984" Džordža Orvela.

Da postoji interesovanje i za nefikciju pokazuje prodaja izdavačke kuće "Prosveta" koja može da se pohavli uspehom svojih izdanja "Sumrak Vizantije" Ivana Djurića i "Juriš na nebo" Mihaila Markovića.

Dok je na štandu "Službenog glasnika" "kao alva" išlo delo Bernara Pivoa "Rečnik zaljubljenika vina" i veoma dobro se prodavali "Piščevi zapisi" (5-6) Dobrice Chosića, "Klio" je imao najviše uspeha sa "Istorijom Bugarske" objavljenom kod nas i to od bugarskih autora, kao i sa monografijom "Vizantija" Mišela Kaplana.

Dobro su se prodavale i knjige iz oblasti filma među kojima je "Male tajne" reditelja Gorana Markovića.

Iako najskuplja, najtraženija knjiga na štandu Zavoda za udžbenike bila je "Enciklopedija srpskog naroda".

S obzirom da je reč o kapitalnom izdanju, prvoj domaćoj enciklopediji, kupcima knjige za sva vremena očigledno nije bilo teško da izdvoje 5.250 dinara.

Zavod je odlučio da poslednjeg dana Sajma časti ljubitelje knjige tako da je Enciklopedija danas staje 4.400 dinara.

Odlično se prodavala, odmah iza Enciklopedije, "Heraldika u Srba" Dragomira Acovića, koja ove godine ponela nagradu za najlepšu knjigu na Sajmu.

"Kreativni centar" je prodao najviše primeraka izdanja "Knjiga za svaku devojčicu" Violete Babić, "Draganić" novi deo "Princezinih dnevnika" Meg Kebot.

U kući "Prometej" kažu da je najbolje išlo treće izdanje "Velikog rečnika stranih reči i izraza" Ivana Klajna i Milana Ssipke, a "Savršeno sećanje na smrt" Radoslava Petkovića, "Brat" Davida Albaharija, i "Ruski prozor" Dragana Velikića na štandu "Stubova kulture".

"Mono i Manjana" je najbolje prošla sa bestselerima "Doba Ssive" Manila Surija, "Midl seks" Džefrija Eugenidese, epska fantastika "Stazama i dvoranama podzemlja" Šona Rasela, "Tajna uspeha i sreće" Og Mandina i "Iluzije" Ričarda Baha.

Apsolutno najbolje na štandu "Narodne knjige" prodavala se knjiga u dva toma "Razna lica ljubavi" Nade Marinković, koja je dobila "novo pakovanje", a veoma dobro su išle i knjge dobitnika Ninove nagrade Gorana Petrovića.

Nova knjiga bivšeg premijera Srbije Vojislava Koštunice "Odbrana Kosova" u izdanju Filipa Višnjića takođe je bila zapažena, a prvi tiraž je kažu u toj kući, gotovo rasprodan.


Izvor: Krstarica

Geopoetika najbolji izdavač, po oceni novinara
Tanjug - Pre 11 minuta

BEOGRAD - Najbolji izdavač između dva sajma knjiga, prema anketi medijskih izveštača sa 53. Beogradskog sajma knjiga, je "Geopoetika", koja je takođe imala i najprofesionalniji odnos prema medijima.

Komisija koja je utvrdila rezultate glasanja radila je u sastavu Vojka Pajkić (Radio Beograd 202), Mira Kankaraš Trklja (Tanjug) i Dragan Bogutović (Večernje novosti).

Bogutović je naglasio da "nikada kao ove godine čitaoci nisu bili na većim-slatkim mukama kojoj se od 35 objavljenih knjiga privoleti iz produkcije 'Geopoetike'".

On je istakao da "širok raspon najrazličitijih autora i žanrova, koje je 'Geopoetika' ponudila, govori o vrhunskom pristupu u planiranju i koncepciji izdavačke godine, pri čemu knjigoljupcima nije ponuđen ni jedan ne samo slab, nego ni osrednji naslov".

Ova izdavačka kuća je između dva sajma objavila osmi roman Džulijana Barnsa, deveti Pola Ostera, sedmi Orhana Pamuka, peti Haruki Murakamija, četvrti Dona de Lila, treći Alberta Mangela.

Komisija je kao poseban poduhvat izdvojila ediciju "Mitovi" u kojoj učestvuje 40 izdavača iz celog sveta, a za koju pišu najpoznatiji autori, dajući svoje verzije nekog poznatog mita iz raznih kultura.

Ove godine "Geopoetika" nas je upoznala i sa sjajnim grčkim piscem Vasilisom Aleksakisem i sa izvrsnim japanskim autorom Nacukijem Ikezavom.

Svoju šansu od ove godine dobili su i domaći pisci Zoran Živković, Mira Otašević, Vesna Aleksić, Jovanka Živanović i Ljubiša Rajić.

Izrazivši zahvalnost vlasnik i urednik "Geopoetike" Vladislav Bajac, pohvalio je profesionalnost novinara u praćenju izdavaštva i ocenio da su novinari, koji prate književnost, njeni odlični poznavaoci i dodao da su mu zbog toga ove nagrade još značajnije.

"Geopoetika" je prema glasovima 30 izveštača iz 14 redakcija pisanih i elektronskih medija iz Srbije, dobila ubedljivih 65 poena u konkurenciji za najboljeg izdavača, a 43 za najprofesionalniji odnos prema novinarima.

Drugo mesto među najboljima dele "Klio" i "Službeni glasnik" sa po 17 poena, dok je sa 14 poena na trećem mestu "Laguna".

Drugi najljubazniji izdavač je "Klio" sa 19 poena, a treći "Alnari" sa 15 poena.

Novinarske nagrade, koje su ove godine dodeljene 14. put, sastoje se od skulpture "Sreća" Jove Petijevića, grafike "Probni let" Ljubivoja Lazića i povelje.


Izvor: Krstarica