Republikanski cunami uništio Klintonovu i Obamu :: Politicki ~ Geopoliticki forum

VELIKI UDARAC ZA OBAMU Republikanci odnijeli pobjedu, sada imaju većinu u oba doma Kongresa

Autor: Hina

ZAGREB - Republikanci su u utorak ostvarili veliku pobjedu na američkim izborima, osvojili su Senat i time zadali težak udarac predsjedniku Baracku Obami poremetivši ravnotežu vlasti na njegovu štetu, nadogradili dosadašnju većinu u Predstavničkom domu i pobijedili u nekoliko ključnih guvernerskih utrka.

Birači razočarani Obamom i nezadovoljni time što se gospodarski oporavak osjeća samo među jedan posto najbogatijih, a ne poboljšava život srednjoj klasi, dali su republikancima većinu u oba doma Kongresa po prvi put od izbora 2006. godine.
Republikanci uzeli sve

Za osvajanje Senata republikanci su demokratima trebali preoteti šest mandata. To im je na valu biračkog nezadovoljstva Obaminom administracijom pošlo za rukom u najmanje sedam država, Zapadnoj Virginiji, Arkansasu, Južnoj Dakoti, Coloradu, Montani, Iowi i Sjevernoj Karolini. Sve neizvjesne senatske utrke, osim one u New Hampshireu, otišle su na republikansku stranu. Po projekcijama, republikanci će imati najmanje 52 od 100 senatskih mandata.

Republikanci su također proširili svoju većinu u Predstavničkom domu i osvojili nekoliko ključnih guvernerskih utrka, uključujući i onu u Obaminom demokratskom Illinoisu. Osvojili su i guvernerske pozicije u još dva jaka demokratska uporišta Massachusettsu i Marylandu, te zadržali važne države poput Floride i Michigana.

"Republikanci definitivno imaju sjajnu noć", rekao je Reutersu politički analitičar Lee Miringoff.
PRVI CRNI SENATOR U POVIJESTI SAD-a Tim Scott odnio pobjedu u Južnoj Karolini

"Ova pobjeda jasan je znak odbijanja promašene Obamine politike", priopćila je Republikanska stranka u prvoj reakciji na rezultate izbora.

Vođa dosadašnje republikanske senatske manjine Mitch McConnel lako je osvojio novi mandat u rodnom Kentuckyju i u novom će sazivu, koji stupa na dužnost u siječnju, postati vođa senatske većine. Iako je rekao da rezultati pokazuju da "narod više ne vjeruje vladi niti u ispunjavanju njezinih najosnovnijih dužnosti" signalizirao je da je spreman surađivati s Obamom.

"Neke se stvari neće promijeniti. Ne očekujem da će se predsjednik sutra probuditi s drugačijim pogledom na svijet. Neću ni ja. Ali imamo obavezu raditi zajedno. Samo zato što imamo dvostranački sustav ne znači da moramo biti u stalnom sukobu", kazao je.

Republikansko preuzimanje Senata prisilit će Obamu da smanji svoj legislativni program i ograniči si ambicije na izvršne uredbe koje ne zahtijevaju odobrenje parlamenta ili pitanja koja imaju dvostranačku potporu poput trgovinskih ugovora ili porezne reforme.

Republikanski Senat ima veće ovlasti kad je u pitanju proračun i mogao bi blokirati Obamina imenovanja na ključne državne pozicije. Stranku će ova pobjeda također dobro pozicionirati uoči predsjedničkih izbora 2016. godine.

Na drugim pitanjima, poput klimatskih promjena i reforme imigracijskih zakona, očekuje se da će Obama nastaviti po svom.

No republikanci, koji se nadaju ulasku u Bijelu kuću 2016. bit će isto tako pod pritiskom da pokažu Amerikancima da su sposobni vladati nakon što su navukli veliko nezadovoljstvo javnosti prije godinu dana jer su u stranačkom natezanju oko proračuna blokirali rad vlade.
Rekordna pobjeda u Predstavničkom domu?

U Predstavničkom domu, koji ima 435 zastupnika, republikanska bi pobjeda čak mogla biti rekordna od 1946. kad su osvojili 246 zastupnika. Po projekcijama američkih medija, nova većina bi mogla biti baš tu negdje. U dosadašnjem sazivu republikanci su imali 234, a demokrati 201 kongresnika.

Vođa republikanske većine u tom domu John Boehner najavio je da će se novi saziv koncentrirati na porezne, energetske i obrazovne reforme, rezanje potrošnje i stvaranje radnih mjesta.

Republikanska pobjeda na parlamentarnim izborima na sredini drugog mandata aktualnog predsjednika nije ništa novo u američkoj politici. Sva tri posljednja predsjednika s dva mandata, Ronald Reagan, Bill Clinton i George W. Bush u svoje su posljednje dvije godine u Bijeloj kući imali nasuprot sebe Kongres pod potpunom dominacijom druge stranke.

Pred biračima su u utorak bila i dvojica političara hrvatskog podrijetla. Republikanac John Kasich obranio je guvernersku poziciju u Ohiu, a aljaški demokratski senator Mark Begich nije izbori novi mandat.

SAD pogodio republikanski cunami

Izvor: B92

Razmere trijumfa republikanskih kandidata na izborima za predstavnička tela u SAD mediji su već tokom noći počeli da upoređuju sa cumanijem i uraganom.

Ključna bitka ovog novembra vođena je za Senat, gde je na raspolaganju bilo 36 mesta. U prethodnom sazivu demokrate su imale 53 mesta i podršku 2 nezavisna senatora, a republikanci 45, pa im je bilo neophodno da sačuvaju svoje i preuzmu 6 rivalskih mesta.

Jedanaest država smatrano je "bojnim poljima" - u dve su većinu branili republikanci (Kanzas i Džordžija), u ostalima demokrate.

Ispostavilo se da je u svakoj od njih predstavnik GOP ili pobedio, ili izgubio sa manje od 1 procenta razlike, kao u Virdžiniji i Nju Hempširu (gde još uvek nema proglašenja pobednika).

Zapadna Virdžinija, Južna Dakota, Kolorado, Ajova, Severna Karolina, Arkanzas, Montana. Očekuje se da će istim putem krenuti Aljaska i Luizijana i da će konačni skor biti 54 republikanska senatora.

Neke od tih pobeda bile su neočekivane, kao one u Severnoj Karolini i Koloradu. Druge su donele nove heroje u prvi plan američke politike. Među njima su 37-godišnji Tom Koton iz Arkanzasa, najmlađi senator, i Džoni Ernst, 44-godišnja zvezda desnog krila i Youtube-a.

Njima je zajedničko to što su imali zapaženu karijeru u vojsci, koja je uključivala službu u Iraku. Ta dva imena treba zapamtiti, jer će izvesno imati zapaženu ulogu u narednim godinama.

Ernst je prva žena koju je u Senat poslala Ajova, prvi put žena predstavlja i Zapadnu Virdžiniju, dok je Južna Karolina izabrala prvog crnog senatora za preko 130 godina. U Predstavničkom domu je prvi put više 100 žena među 435 članova.

Podjednako vredne za GOP bile su pobede nekih iskusnih i cenjenih političara, koji su se suočavali sa ozbiljnom pretnjom.

Među njima su dosadašnji lider manjine u Senatu Mič MekKonel iz Kentakija, Pet Roberts iz Kanzasa i guverner Mičigena Rik Snajder, moguć predsednički kandidat za 2016. Dramatičnu pobedu u guvernerskoj trci ostvario je i Rik Skot na Floridi.

Guvernerske trke su donele seriju velikih iznenađenja, u kojima su republikanci dobili ili veoma tesno gubili u mnogim tradicionalno snažnim uporištima demokrata, u mnogim državama na severoistoku i regionu Velikih jezera.

Džon Kasić, guverner Ohaja hrvatskog porekla, pobedio je očekivano, ali je osvojio nestvarnih dve trećine glasova u državi koja je tradicionalno među najneizvesnijima.

Prave debakle doživela su najveća demokratska imena - novi guverner Obaminog Ilinoja je republikanac, a dom porodice Klinton u Arkanzasu dao je pobede rivalskoj stranci u svim trkama.

Dodatni udarac predstavljaju porazi mnogih kandidata koje su Klintonovi i Obama lično podržavali i dolazili u pomoć njihovim kampanjama (mada se veliki broj demokratskih kandidata ograđivao javno od Obame, da njegov loš rejting ne pređe na njih).

Posebno je bolno za njih što je izdvojeni tandem Ernst-Koton iz država koje su pomogle da Bil Klinton i Barak Obama stupe na scenu.

Bil i Hilari Klinton, koja bi trebalo da se kandiduje za predsednicu 2016, zajedno su nastupali na skoro 200 skupova u ovoj kampanji. Ovakvi rezultati su za njene ambicije veoma loša vest, a dodatni problem predstavlja konstantni pad biračkog tela na koje računa, pre svega mladih i etničkih manjina, kojih je na izborima bilo 10 do 20 posto manje od nacionalnog proseka.

Demokrate su platile skupu cenu potpunog oslanjanja na demografiju i tzv. "Obaminu koaliciju" - za predsednika je pre dve godine glasala velika većina etničkih manjina i mlađih od 25 i prilična većina ženskih birača. Dobar deo priprema za ove izbore bazirao se na teoriji da demografija ide na ruku demokratama.