Dug BiH 34 odsto BDP

”Novosti” došle u posed dokumenta o javnom dugu Bosne i Hercegovine koji iznosi čak 34 odsto BDP. Na otplatu duga 2014, iz zajedničkog budžeta moraće da se izdvoji 1,1 milijarda KM





PO mnogim šavovima pocepanoj i u podeljenoj BiH, bez mnogo reakcija ekonomista i javnosti prošla je informacija o javnom dugu zemlje, ali će njegov ceh u narednim godinama, po svemu sudeći, platiti građani.

Ekonomisti su zaduženost od 34 odsto bruto društvenog proizvoda, odnosno 6,25 milijadi maraka spoljnog i 3,2 milijarde unutrašnjeg duga, zaključno sa krajem 2010. godine, čak pokušali da ublaže i BiH proglase za umereno zaduženu zemlju.

Pozivali su se na EU standarde, po kojima je dug prihvatljiv do 60 odsto BDP, ali zatvarajući oči pred činjenicom da se to ne može primeniti i za Bosnu i Hercegovinu, zbog različite sektorske strukture BDP.


NEKOMPLETNO
IAKO je Informacija o javnoj zaduženosti BiH, pripremljena za poslednju sednicu Komisije za finansije i budžet Doma naroda parlamenta BiH, obimna i naizgled detaljna, njeni autori se slažu da nije kompletna. Sumnje su da Veće ministara nije dobilo sve podatke od nižih nivoa vasti, jer ne postoji centralni registar zaduživanja.


Kad se sleglo i ono malo prašine u vezi sa prezentiranom informacijom o zaduženosti zemlje, na površinu su isplivale manje poznate, ali za obične građane, značajnije informacije.

Jedna od njih je da je ukupni javni dug u poslednje tri godine progresivno rastao, i to samo spoljni, dok je unutrašnji ostao gotovo na istom nivou.

Međunarodnim kreditorima će se on u značajnijoj meri tek početi da vraća, a 2014. godine rate će biti enormno velike. Kad BiH povuče sve tranše odobrenih kredita, pod uslovom da se dodatno ne zadužuje, te godine će na otplatu duga iz zajedničkog budžeta morati da se izdvoji 1,1 milijarda maraka.


PROGRESIVNO
OD 2008. godine, kada je bio 28,3 odsto, konstatno raste učešće javnog duga u BDP. Naredne već 30 odsto, a prošle 33,8 odsto, sa vrlo izvesnom tendencijom da i u narednim godinama nastavi eksponencijalni rast.


Tako se sa velikom izvesnošću može prognozirati da će 2014. biti godina velikih socijalnih nemira i nezadovoljstava, jer će BiH najveći deo svog budžeta biti primorana da usmeri na vraćanje duga.

Ono što zaduživanje BiH čini različitim u odnosu na druge zemlje je što ogroman deo kredita odlazi na javnu potrošnju, umesto da se ulaže u privredni oporavak ili u infrastrukturu, odnosno u otvaranje novih radnih mesta. To će se negativno odraziti tek u narednim godinama, kada na red dođu otplate kredita, slažu se ekonomisti.

Generalno, u narednim godinama može se očekivati dalje povećanje javnog duga u ukupnom bruto proizvodu zemlje, što će dodatno otežati ionako tešku situaciju u BiH.

Izvor: Blic

EK "ocrnila" Bosnu i Hercegovinu


EK u Briselu predstavila izveštaj o BiH, u kom ocenjuje da je ta zemlja ostvarila "vrlo ograničen" napredak u reformama u pravcu dostizanja evropskih standarda.

U BiH nema političke volje za reforme, a institucije su slabe, bez dovoljno ljudi i sredstava, pa često postoje samo na papiru, konstatovala je Komisija.

"Nemogućnost postizanja političkog dogovora oko vlasti na državnom nivou stoji na putu progresa Bosne i Hercegovine da se preduzmu ključne reforme, neophodne za dalji napredak prema evropskim integracijama”, stoji još u izveštaju, a kritikuje se i nedostatak zajedničke vizije političara.
"Politicki predstavnici moraju da imaju zajedničko razumevanje pravca kojim zemlja treba da krene i njene budućnosti", zaključak je Komisije.

Reforme su veoma ograničena, za njih nema političke volje, slabe su institucije, nema dovoljno ljudi i sredstava, manjkava je saradnja među njima, kaže se u Godišnjem izveštaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, objavljenom u Briselu.

Kao povoljni rezultati BIH se navode ukidanje viza za putovanja u zemlje EU, kao i to što je, u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pokrenut dijalog Evropske unije i BiH o pravosuđu.

I dalje ostaje problem "usaglašavanja Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a zakon o državnoj pomoći mora da bude donet na drzavnom nivou".

"Politički predstavnici moraju imati zajedničkih stav o pravcu kojim treba da krene ta zemlja", podvlači Evropska komisija.

Uz to je "neophodno usklađivanje, podešavanje institucija jer proces pristupanja EU traži funkcionalne ustanove u svim ravnima i funkcionalan mehanizam koordinacije u pitanjima koja se ticu EU". Saradnja s haskim Tribunalom, kao i Tuzilastvo za ratne zločine na državnom sudu su zadovoljavaljući. Potrebno je uložiti više napora da bi se došlo do primene Reformske strategije pravosudnog sistema i državne Strategije za ratne zločine, navodi Komisija.
Evropska komisija upozorava da se u BiH "nastavlja politički pritisak na medije, a vidna je i neobjektivnost na osnovu pripadanja određenom narodu", dok su novinari i dalje ugroženi u svom delovanju.

Komisija međutim ističe napredak u sprovođenju Sarajevske deklaracije o izbeglicama i prognanicim, i saradnju sudova BiH, Hrvatske i Srbije, kao dobru.


Izvor: B92

 
Poslušajte snimak dramatične sjednice OV Livno: Dosta je više turskog zuluma (AUDIO)
Hrvatski vijećnici predlagali da se Livno pripoji Republici Srpskoj, jer ne žele više biti dio FBiH

Nakon što je Općinsko vijeće (OV) Livno u ponedjeljak na svojoj vanrednoj sjednici usvojilo zaključak Koordinacije udruga HVO-a, u kojem se zahtijeva da općinski inspektor obustavi gradnju džamije Ćurčinica ako to do petka, 14. oktobra, ne učini federalni inspektor, posve je jasno da je situacija u tom dijelu naše zemlje kulminirala i da bi mogla prijeći u nasilje nad bošnjačkim povratnicima i njihovim bogomoljama. 
Širi kontekst
Riječi izrečene na sjednici potvrđuju sumnje da problem sa džamijom Ćurčinica ima širi, politički kontekst, na koji je nedavno u "Dnevnom avazu" ukazao i muftija mostarski Seid ef. Smajkić tvrdeći da "Hrvati žele sukobe u FBiH".
Da je situacija krajnje ozbiljna, osim prijetnji predsjednika podružnice HVIDR-e u Livnu Anđelka Baruna da se "uđe u sukob sa Sarajevom", potvrđuju i poruke koje su se mogle čuti na sjednici OV Livno. Za njih bi se hitno morala zainteresirati nadležna tužilaštva, s obzirom na to da se neskriveno poziva na sukobe, pa i na rušenje ustavnog poretka Federacije BiH!
Tako je, između ostalog, hrvatski vijećnik Toni Miloloža predložio da se, "ako to već ne mogu učiniti županije s hrvatskom većinom ili hrvatska uprava", Livno pripoji Republici Srpskoj i da "više ne budemo dio Federacije BiH". Takva bi se odluka, tvrdi on, trebala donijeti na općinskom referendumu!
- Treba o ovome dobro razmisliti... Možda ne odmah, ali za ubuduće. Neka se održi tematska sjednica da malo o tome razmislimo. Eto vam na volju - ozbiljno je poručio Miloloža.
Govorilo se i o "povijesnoj pravdi ili nepravdi" koju je napravila Islamska zajednica, a spominjani su i prijeteći prijedlozi o "podizanju zida koji će nadvisiti džamiju"!?
U svom stilu, o "povijesnim nepravdama" progovorio je i vijećnik Jakov Perković Zmija, koji je široj javnosti poznat iz slučaja s uklanjanjem mesdžida u livanjskom mjestu Sturba. 
- Baš u ovome Livnu postoji jedna povijesna nepravda. A Hrvati šute, trpe i nikada nisu, nakon toliko godina, tražili, progovorili i ukazali na tu povijesnu nepravdu. Zar ima veće povijesne nepravde o kojoj svjedoči jedna crkva u našem Livnu, a koju su Osmanlije pretvorile u džamiju? Ona i dan-danas stoji uspravno, gordo i pokazuje u kojim su vremenima živjeli Hrvati u ovome gradu - kazao je zapjenušano Perković.
Revizija povijesti
Imamo, kazao je, "još jedan primjer gdje se u 21. stoljeću ponovno pokušalo gaziti po pravima Hrvata".
- U Sturbi je Islamska zajednica pokušala bespravnu gradnju džamije na mjestu gdje su Osmanlije u 17. stoljeću porušile samostan časnih sestara svete Klare. Zar itko normalan ili pošten, bio on Bošnjak, Hrvat ili Srbin, ima pravo prelaziti preko te povijesne nepravde? Zar ćemo i dan-danas, u 21. stoljeću, dopustiti da nam netko u ime ne znam čega ponovno određuje i govori o povijesnim zbivanjima na ovim prostorima? Postoje svjedoci, kameni svjedoci. O tome svi trebamo govoriti i konačno reći: "Dosta, nema više tlačenja!" Mi ne tlačimo naše prijatelje, susjede Bošnjake, ali nećemo dopustiti ni reviziju nečega što Osmanlije nisu uspjele uraditi za 400 godina terora u BiH - poručio je, između ostalog, s općinske govornice Perković.
Anđelko Barun, predsjednik HVIDR-e, koja je i pokrenula peticiju protiv gradnje džamije u Livnu, upitao je zašto OV Livno ne osudi one koji dešavanja u tom gradu u vezi sa Ćurčinicom nazivaju apartheidom, a HVIDRA-u "stavljaju na stub srama, krž i progone je tako da se čovjek upita da li je slobodan otići u Sarajevo". 
- Vidjeli smo da nešto treba pokrenuti. Pokrenuli smo peticiju koju je 2.100 do 2.200 potpisnika, naroda, Hrvata, a čujem da je bilo i Bošnjaka. Da li smo zadovoljni tom peticijom? Ja mogu reći da nisam zadovoljan... Ali, jesam i zadovoljan, jer da ju je potpisalo 5.000, 10.000 ili 15.000 ljudi, vjerojatno džamija ne bi trebala biti tu gdje je... Međutim, glas naroda od 2.200 građana je jak glas, vama ovdje, koje je taj narod izabrao. Dakle, da trebate nešto napraviti. A ne čekati Boga, da Bog djeluje. Jer, Bog je dao razum svima nama. A vas je narod izabrao. Oko 2.200 građana traži da otvorite oči, da otvorimo oči. Ovdje pričamo kao da smo slijepci. S obzirom da vam je narod dao vlast, ne dozvolite da se dogodi ulica - zaprijetio je Barun.
Prijetnje Sarajevu
Prema njemu, na sceni je obračun jačega sa slabijim te je zatražio od vijećnika OV Livno da "zaštite ovaj narod".
- Sarajevo je udarilo na nas! Mi gledamo, mi smo slijepi. Neće nam ni Bog pomoći ako sami sebi nećemo. Ovo što je bilo u sarajevskim medijima, ovo što se digla islamska crkva (sic!) i zajednica... da niko ne odgovori ovdje u Livnu i našoj županiji, to je tragedija. Zar ćemo non-stop u Livnu čekati šta će nam Čović ili Ljubić reći, možda i Lijanović, šta ja znam? Zar smo samo klimoglavci? Narod te izabrao, narodu treba odgovoriti. Nije problem sakupiti potpise 10.000 ljudi. Ali, bezbroj je ljudi došlo i reklo: "Izdali ste nas!" Ne mi, već ovi gore... Trebate reći narodu jeste li ih izdali. Meni se čini da smo izdani... Ne dozvolite da ulica rješava probleme - istakao je Barun, poručujući da "udruge žele zaštititi svoje hrvatstvo".
Na ranija pitanja dr. Edina Brkića ko je srušio džamiju Ćurčinica, uz aluziju upravo na HVO iz kojeg je HVIDR-a proizašla, Barun je uzvratio pitanjem: "Ko mi je 1993. godine pobio i ranio kolege ovdje?"
- Uđite u sukob sa Sarajevom! Zašto smo non-stop klimoglavci prema tamo? Gospodo, mora se obustaviti izgradnja džamije. Jer, ovo je kršenje svih propisa. Šta sada treba napraviti? Da se skupi nas 500, 1.000 koje nitko ne može kontrolirati, ni ja, ni načelnik, niti policija. Ko će ih kontrolirati? Ne dozvolite ulicu! Uđite u sukob s federalnim institucijama i zaštitite nas ovdje - iznova je prijetio Barun.

IZVOR: Avaz

вјећник-након његова бјега

предсједавајућа-није побјегао,молим новинаре да се нешетају,ремете ред

 :p :p :p




7:30 
8:35  хвала господо председавајућа,мислим да је господин тони на правоме путу   

 

džamija je srušena, ja je nisam srušio 

Znaci hrvatsko cvjece vise ne mirise?     

крај света јбт

Босна и Херцеговина организована у 11 кантона, и то 4 српска, 4 бошњачка и 3 хрватска.

Zamolio bih nekog od moderatora da mi kaze da li je dozvoljeno otvoreno vrijedanje Bosnjaka i drugih naroda na ovom forumu??

Ako nije zamolio bih vas da sankcionisete one koji vrijedaju moj narod... ako jeste onda meni ''baliji'' slobodno lupite ban, ne bih da gubim vrijeme sa vama.

Bosnjaci nisu narod...