U Srbiji 60 odsto ljudi voli Cecu Ražnatović, a više od 40 odsto ne znaju čime se bave ili ko su uopšte "Partibrejkersi". Više od trećine ne zna da navede ime omiljenog pisca, a dve trećine ne zna nijednog jedinog slikara. Čak 13,5 odsto ljudi nema nijednu knjigu u kući, dok još četvrtina ispitanih poseduje svega do 25 knjiga. ponosni neprijatelji zapada: Severna Koreja Kina
Lideri Stranke za BiH i SNSD-a Haris Silajdžić i Milorad Dodik ni u jučerašnjem nastavku razgovora u Vašingtonu nisu približili stavove prema ključnim reformskim procesima u BiH. Sastanci su nastavljeni i kasno sinoć, a u vrijeme zatvaranja ovog izdanja bh. lideri trebali su se sastati s američkim podsekretarom za politička pitanja Nicholas Burnsom.
Prije toga, Silajdžić i Dodik u Vašingtonu su ponovo razgovarali s ambasadorom SAD u BiH Douglasom McElhaney i prvim zamjenikom visokog predstavnika Raffi Gregorianom. Dogovora, međutim, nije bilo. Iz Vlade RS saopćeni su tek detalji s prekjučerašnjeg vašingtonskog sastanka te je ponovljeno da je Dodik izrazio spremnost za dogovor o postizanju dobrih i provodivih rješenja u vezi s reformama Ustava BiH i policije, ali da "tvrdokorni stavovi, kojima se negira ime RS i odbija mogućnost da se prihvati Ustavom i Dejtonskim sporazumom garantirana pozicija RS, predstavljaju veliku prepreku pronalaženju kompromisa".
Silajdžić i Dodik i jučer su imali više odvojenih susreta s američkim zvaničnicima. Silajdžić je, između ostalih, imao i sastanke sa senatorom Jozefom Bajdenom (Joseph Biden) i bivšim američkim državnim sekretarom Medlin Olbrajt (Madeline Albright). Dodik je razgovarao s direktorom za jugoistočnu Evropu Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Bertranom Braunom (Brown). Imao je i susrete s predstavnicima Poslovnog vijeća za međunarodno razumijevanje, te više američkih kompanija zainteresiranih za ulaganja u RS.
Silajdžić se jučer sastao i s aktuelnim predsjednikom Svjetske banke Polom Volfovicem (Paul Wolfowitz), koji je nedavno podnio ostavku na tu dužnost. Ovaj sastanak organiziran je zbog izuzetno važnog utjecaja Volfovica na američku administraciju, ali i njegovog velikog prijateljstva prema našoj zemlji.
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je danas da je za Srbiju neprihvatljiva izmena Dejtonskog sporazuma u bilo kom obliku. "Ne prihvatamo delimične ili suštinske izmene tog sporazuma", rekao je Đelić novinarima u nastavnom centru MUP-a Srbije u Makišu po završetku svečanosti organizovane povodom Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije. Đelić je naveo da je o tome razgovarao tokom dana sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Stanislavom Čađom, koji je takođe prisustvovao proslavi policije u Beogradu. Lideri Srba i Bošnjaka Milorad Dodik i Haris Silajdžić tri dana su protekle sedmice u Vašingtonu bezuspešno razgovarali sa američkim zvaničnicima o reformama u Bosni i Hercegovini. Američki Stejt department izrazio je nakon tih razgovora ozbiljno nezadovoljstvo jer lideri Srba i Bošnjaka nisu uspeli da postignu bilo kakav napredak oko reformi vlade, pozivajući obe strane na kompromis. Silajdžić i Dodik su daleko od očiju javnosti razgovarali sa trećim čovekom Stejt departmenta Nikolasom Bernsom, pomoćnikom državnog sekretara za Evropu i Evro-Aziju Danijelom Fridom, a razgovorima je prisustvovao i američki ambasador u Sarajevu Daglas Mekilejni. Trojica američkih diplomata, kako su agenciji Tanjug rekli zvaničnici administracije u Vašingtonu, pokušali su da dvojicu lidera ubede u neophodnost pronalaženja izlaza iz ćorsokaka u koji su zapali dogovori o ustavnim reformama, što u "velikoj meri onemogućuje evroatlanske prespektive Bosne i Hercegovine". Predsednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik odbacio je mogućnost revidiranja Dejtonskog sporazuma, rekavši da je "potpuno jasno da je način na koji Dejtonski mirovni sporazum uređuje BiH, definisan zbog straha da se u ovom regionu na uspostavi čista islamska država". "Dejton jeste garant dugoročne stabilnosti, ali danas, kada znamo da u BiH postoji jaka zajednica mudžahedina koji su ostali ovde posle rata, kada nema nijednog terorističkog napada u svetu da u njemu nije učestvovao neko ko nije barem prošao kroz BiH, onda to govori i o nečemu drugom" rekao je Dodik i dodao da "što se njega tiče RS i SAD će uvek biti partneri u borbi protiv terorizma". Dejtonski sporazum postignut je 1995.godine i njime su okončani ratni sukobi na prostoru Bosne i Hercegovine koja je bila u sastavu tadašnje Jugoslavije.
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izrazio je danas spremnost da se radi na pitanjima oko kojih treba postići dogovor da bi BiH potpisala sporazum o stabilizaciji i asocijaciji sa Evropskom unijom, uključujući i reformu policije u BiH. Dodik je, posle razgovora sa visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom, rekao da treba tražiti kompromis, ističući da "kompromisa ne može biti na pitanju ostanka policije RS".
"Do dogovora o reformi policije treba doći kompromisom, ali se do toga ne može doći na negaciji policije RS", kazao je premijer RS, dodajući da prostora za dogovor ima i da je vlada i stranka koju vodi (Savez nezavisnih socijaldemokrata) spreman da učestvuje u tome.
Dodik je rekao da je sa Lajčakom razgovarao i o ekonomskim pitanjima, o aktivnostima vlade RS u ekonomskom oporavku Srebrenice i o realizaciji razvojnih programa u RS.
Ističući da je evropska perspektiva jedina alternativa BiH, visoki predstavnik u BiH je rekao da na tom putu treba rešiti zaostala pitanja, među kojima je i reforma policije.
"Trudimo se da nađemo rešenja u uslovima koje je predložila evropska komisija", kazao je Lajčak, dodajući da BiH nema vremena za gubljenje.
On je rekao da je započeo konsultacije sa političkim liderima u vezi reforme policije, kako bi se što pre postigao dogovor i stvorili uslovi za potpisivanje sporzuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Visoki predstavnik je u Banjaluci razgovarao i sa srpskim članom Predsedništva BiH Nebojšom Radmanovićem, koji će u ime SNSD, biti zvanični pregovarač o reformi policije u BiH.
Sporno pitanje oko koga lideri RS i Federacije BiH ne mogu da se slože u vezi reforme policije je ostanak entitetskih ministarstava unutrašnjih pslova. U Federaciji BiH, posebno bošnjački predstavnici, traže ukidanje, dok u RS zahtevaju da ostanu ministarstava unutrašnjih poslova na nivou entiteta.
Reforma policije u BiH jedan je od glavnih uslova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Лечи комплексе на другом месту!Стварно већ почињеш да досађујеш!
Република Српска неће мењати ни назив,ни полицију ни границе,све док се не уједини са својом матицом Србијом!Ово не води ничему,наметнута БиХ може само да нашкоди и Хрватима и муслиманима,а нама поготову.Али ту се не поштује право на самоопредељење!
« Poslednja izmena: 01. Avg 2007, 00:25:23 od JFront »
Anketa: Srbija najpoželjniji poslovni partner BiH U istraživanju internetskog portala Biznis.ba najpoželjnjiji poslovni partneri poslovnjacima iz BiH su iz Srbije. Tako smatra 36,9 posto ispitanika. Takav rezultat iznenađujući je s obzirom na ratno naslijeđe dvije zemlje. Prema poželjnosti poslovne suradnje, na drugom su mjestu poslovni odnosi s gospodarskim subjektima iz Hrvatske za koje se opredijelilo 26,8 posto ispitanika. Na anketno pitanje “Koja od zemlja iz regije je poželjan poslovni partner BiH?”, 19 posto ih je odgovorilo Slovenija, Kosovo 9,6 posto, Crna Gora 4,8 posto, a Makedonija 2,9 posto ispitanika. U sarajevskoj se javnosti BiH percipira kao žrtva raspada bivše države, ali i novih oblika integracije. Zbog nagomilanih unutrašnjih problema često se ne ukazuje na mnoštvo problema koje BiH ima sa susjedima. BiH nema rješena granična pitanja ni s jednom od tri susjedne zemlje: Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Za Sarajevo sporna su i vlasnička prava kao što su na primjer hidroelektrane na Drini Elektroprivrede Srbije. Niz je neriješenih vlasničkih prava poduzeća na teritoriju susjednih država. U Sarajevu se s krajnjim podozrenjem gleda i na preuzimanje Telekoma Srpske od Telekoma Srbije te na skoro preuzimanje naftne industrije RS od ruske tvrtke Zarubježnjeft. Ipak, kako mnogi smatraju, BiH mora imati strateškog partnera u regiji kako bi ekonomski opstala. Prema istraživanju portala Biznis.ba, neočekivano je prednost dana Srbiju premda bi prirodni partner BiH trebala biti Hrvatska. Iznenađuje i mali postotak onih koji savezništvo vide u Sloveniji (19 posto)
ovi ko da zaboravise da u BiH ima oko 33% Srba koji ce uvjek za Srbiju glasati... ovaj komentar je prokomentarisan ko da su u Bosni samo Bosanci pa sad cudno sto se glasalo za Srbiju...
An elderly Albanian couple is sitting in their dark flat in Pristina. The electricity is out, yet again, and they are sitting in front of a blank television, lights out, food beginning to rot in the refrigerator which isn't running, no hot water, and certainly no cooking to do. They are just sitting there, wondering what to do next when all of the sudden, the crackle of electricity is heard when the lights begin to flicker. The television comes to life, the hum of the refrigerator can be heard and the water heater starts up.
The old man looks at his wife and says „Honey, get my gun. The Serbs are back.”
ovi ko da zaboravise da u BiH ima oko 33% Srba koji ce uvjek za Srbiju glasati... ovaj komentar je prokomentarisan ko da su u Bosni samo Bosanci pa sad cudno sto se glasalo za Srbiju...
U bosni ima 37% Srba što pokazuje i anketa. Stvari su se promjenile od 91. na ovamo
Vi bre ljudi niste ni svesni koliko je intelektualaca i federalnom Sarajevu razočarano teheranizacijom. Njima treba pružiti ruku pomirenja, i oni su spremni da je prihvate. Nisu ni oni slepi na svoje kriminalce, klanove, zlotvore. Treba zatvoriti usta propagandistima kao što je avaz koji će recimo sličan događaj uvek obojiti tako da bude protiv Srba. To se najbolje postiže humorističkim kritikama. Parole kako su sve to Turci, izrodi i nevere samo guraju protiv Srba i interesa Srpske i Srbije. Pustimo Hrvate da osnivaju svoj entitet, da koriste podršku svojih prijatelja i svoje pare i da sruše korumpirani establišment u Federaciji.
Tema: 
