Stoljećima stara židovska knjiga, koja je preživjela španjolsku inkviziciju, Hitlerove naciste i Karadžićeve četnike, ponovno je u ograničenom izdanju objavljena u Sarajevu.

"Sarajevska Hagada objavljena je u 613 primjeraka na ručno izrađenom papiru koji se u 95% slaže s originalom iz 14. stoljeća", rekao je Goran Mikulić iz izdavačke kuće Rabić.

Broj kopija izabran je kako bi simbolizirao broj zapovijedi ili mitzvota, koje su Židovi obavezni poštivati.

"Izdanje je tiskano u Italiji i gotovo sve na knjizi je napravljeno ručno", kaže Mikulić.

Originalni rukopis na pergamentu, iluminiran u bakru i zlatu, najstarija je Sefardska Hagada na svijetu.

Hagada (novožidov. Haggadah, aram. Agada – priča, legenda) predstavlja spis iz moralne domene rabinske književnosti, a Židovi je čitaju tijekom Pashe.

Početkom 14. stoljeća, oko 1314. godine, nepoznati umjetnik iz Barcelone u Španjolskoj je malu vjersku knjigu, napisanu židovskim pismom, oslikao čudesnim crtežima koji predstavljaju motive iz prve biblijske knjige Postanka.

Budući da židovski zakon (slično islamu) striktno zabranjuje figurativno slikarstvo, smatra se da je upravo ta Hagada jedinstven primjer u sveukupnoj literaturi, koji tu zabranu krši svojom ljepotom.

Godine 1492. Sveta inkvizicija Rimokatoličke crkve vrši krvavi izgon svih Židova iz Španjolske. Veća grupa tih prognanika nalazi svoje utočište u Bosni, u ondašnjem Osmanlijskom carstvu.

Jedna obitelj u svom izbjegličkom zavežljaju donosi i prelijepu Hagadu u Sarajevo, gdje se ona prenosi s koljena na koljeno i čuva skrivena u obiteljskim škrinjama.

Kad je koncem devetnaestog stoljeća u Sarajevu osnovan Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, muzejska uprava otkupljivala je od građana vrijedne knjige i umjetničke predmete. U muzejskim analima u vezi s Hagadom zapisano je: "Kupljena za 150 forinti od Jozefa Koena, trgovca iz Sarajeva, 1894. godine."

Ova knjiga neprocjenjive vrijednosti odoljela je više puta iskušenju preprodaje i krađe.

Tadašnji dužnosnici Muzeja nose Hagadu u Peštu i Beč i tek tu saznaju kakvo blago su kupili. Austrijski kolekcionari odmah su im ponudili 50.000 forinti, ali ni oni nisu bili blesavi.

Knjigu vraćaju u Sarajevo, a njome se na Bečkom sveučilištu znanstveno bave profesori David Müller i Julius Schlosser, koji zaključuju da je ta knjiga vrednija i od najdragocjenijih primjeraka te vrste koji se čuvaju u Londonu, Nürnbergu i Parizu.

U travnju 1941. godine, nekoliko dana nakon što su Hitlerove postrojbe umarširale u Sarajevo, u Muzej je došao general Fortner i naredio da mu se odmah preda Hagada.

Tadašnji upravitelj Muzeja Jozo Petrović odgovorio mu je da je baš jučer neki njemački pukovnik dolazio i knjigu odnio. "Kako se zvao taj pukovnik?", pitao je nepovjerljivi Fortner. "Nismo smjeli da ga pitamo za ime", snalažljivo je odgovorio Petrović.

Hagadu je kasnije jedan Bošnjak, službenik Muzeja, odnio izvan grada i sakrio pod krovom svoje kuće.

Godine 1988. sarajevska Svjetlost objavljuje prvi umjetnički pretisak Hagade, također tiskan u Italiji, popraćen komentarima istaknutog beogradskog judeologa dr. Eugena Werbera.

Za vrijeme prošloga rata Hagada se sve vrijeme nalazila u gradu, u podzemnom trezoru Narodne banke – iako je sa svih strana svijeta bilo poziva da se ona zbrine.

U prosincu 1998. vlasti Republike Srpske objavljuju "da trećina Hagade pripada njima, pa bi je svake treće godine izlagali u Banja Luci"!

Ekipa međunarodnih stručnjaka, koje su financirali UN i bosanska židovska zajednica, restaurirala je knjigu 2001. te je od 2002. izložena u muzeju.

Primjerci iz ovog ograničenog izdanja prodaju se po 1150 eura, a izdavač kaže da već imaju više od 100 narudžbi iz inozemstva.




Izvor: Iskon