Psihološki rat :: Politicki ~ Geopoliticki forum

Psihološki rat, specijalni rat, ratna i politička propaganda, psihološka obrana,psihološko oružje: http://209.85.129.132/search?q=cache%3AAe3CfqcvZZYJ%3Ahrcak.srce.hr%2Ffile%2F5025+specijalni+rat&hl=hr&gl=hr

OPĆENITO O PSIHOLOŠKOM RATU
Vještina vladanja samo je onda savršena, kad ima za temelj vještinu uvjeravanja, rekao je početkom 20.-og stoljeća Gustav Le Bon, oštrouman pisac, autor knjige Psihologija masa. To je rečenica koja ponajbolje opisuje važnost i značaj psihološkog oružja u društvenim previranjima današnjice. Autorica je diplomirani ekonomist (smjer marketing, Ekonomski fakultet u Zagrebu) te apsolvent psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rođena je 1975. godine u Budimpešti, školovala se u Zagrebu. Profesionalni interesi su joj usmjereni na područje industrijske psihologije, marketinga i propagande te psihologije potrošnje.

Moderne svjetske vojske i u miru predviđaju u svom sastavu snage za psihološko propagandno djelovanje, a u tome prednjači SAD koji ima najveću i najsavršeniju organizaciju. U Njemačkoj, u mirnodopsko vrijeme, oko 3000 ljudi uključeno je u psihološko-propagandna djelovanja, dok ih, primjerice, Grčka i Turska imaju oko 300 (Komar i Sokolić,1992.).

Iako duboko korijeni, psihološko je oružje ipak vrlo moderno oružje: oružje modernog vremena. Posjeduje neke vrlo bitne značajke koje ga razlikuju od svih ostalih oružja: psihološko oružje je oružje “duha”, djeluje izravno na psihu, a ne pogađa tijelo;
– psihološko oružje ima od svih oružja najveći doseg, ne poznaje ni granice ni frontove;
– psihološko oružje može djelovati bez odmora i njegova uporaba ne traži prekid;
– psihološko oružje ne ubija, ono uvjerava;
– psihološko oružje pridobiva neprijatelje i hrani moral vlastite zemlje i zato u isto vrijeme osvaja i brani;
– psihološko oružje služi i za hladni i za “vrući” rat, to je oružje za sva razdoblja;
– psihološko oružje djeluje u globalnom obliku te obuhvaća u svoj svjoj jakosti i neprijateljsko bojište i vlastito zaleđe u isto vrijeme (Villegas,1970.).
Uspješnost psihološkog oružja bitno ovisi o njegovom utjecaju na javno mišljenje koje konačno oblikuje i nadahnjuje. Javno mišljenje je plod demokracije, ono vlada svijetom i upravlja politikom. Dok u demokratskim narodima stanja javnog mišljenja upravljaju politikom, dotle u totalitarnim državama, metodom nasilja vlast izaziva i proizvodi to mišljenje. Diktatura stvara nova stanja javnog mišljenja te ih bez oklijevanja na
silu nameće. Javno mišljenje je zaista oduvijek utjecalo na vladu države. Već je Seneka rekao:“Sve ovisi o javnom mišljenju”, a Paskal je ovoj tvrdnji nadodao: “Javno mišljenje o svemu odlučuje, stvara ljepotu, pravdu i sreću, željkovani cilj svih nas. Snaga je kraljica svijeta, a ne javno mišljenje, međutim javno mišljenje podstiče ljude da se služe snagom”(Villegas,1970.:20).
Najčešće korišteno sredstvo za oblikovanje javnog mišljenja jest propaganda.

PROPAGANDA
Pod nazivom psihološki rat najčešće se misli na tzv. političku i ratnu propagandu,odnosno uporabu semiotičkih podražaja u određene svrhe, mada psihološki rat koristi i neka druga sredstva. Ratna propaganda posebna je vrsta djelovanja u ratu, može postići i više psiholoških učinaka od svih drugih oblika specijalnog ratovanja. Ona je organizirana aktivnost u širenju ideoloških, političkih, vjerskih, znanstvenih i drugih stavova, uvjerenja, činjenica i ideja, ili, rečeno psihološkim terminima, aktivnost širenja
informacija radi stvaranja predispozicija za određeni način ponašanja; utjecaja na akcije ljudi određenim propagandnim informacijama i porukama (Komar i Sokolić,1992.).
Propagandu zanima kako promijeniti stavove ljudi u odnosu na neki cilj.
U propagandi je najvažnija poruka, no nije nevažno ni tko je izvor, koje su osobine
poruke, a koje osobine primaoca te kojim se putem prenose propagandne poruke. Onaj tko provodi ratnu propagandu mora, prije svega, definirati na koga želi djelovati,što želi postići, a zatim mora proučiti ciljanu populaciju: njezine značajke, posebno njezine slabe točke kako bi djelovao upravo na njih – najveće frustracije, probleme,strahove, kulturne osobine, na što je osjetljiva i sl. Na osnovu tih spoznaja oblikuje se
koncepcija propagande usmjerena prema toj populaciji – najprikladnije poruke, najprikladniji načini prezentacije, izvori poruke, kao i pravo vrijeme i mjesto prezentiranja

Propaganda koristi različite medije: od radija, televizije, novina i elektronske pošte i osobito mrežne forume