Kontradiktorno je da se neki više  pale/uzbuđuju  na priče  raznih "fifislava" ... nego vjeruju statistici, koja je dosadna ali istinita ... 

pa u vezi broja gostiju i posjecenosti....

Na kraju prvog polugodišta inozemni dug RH 30,76 milijardi eura

Tijekom lipnja nastavljen je rast inozemnoga duga RH na mjesečnoj i godišnjoj razini. Istodobno, nastavljen je i trend promjene u strukturi vanjskog zaduženja po domaćim sektorima. Tako je na kraju prvog polugodišta ove godine bruto inozemni dug iznosio 30,76 milijardi eura, odnosno 85,9 posto BDP-a. U usporedbi s krajem svibnja dug je ostvario rast od 413 milijuna eura, prvenstveno kao posljedica mjesečnog rasta vanjskog zaduženja države te poduzeća.

Na godišnjoj razini, odnosno uspoređujući s lipnjem 2006. godine, bilježi se povećanje ukupnog inozemnog duga za 3,16 milijardu eura. Istovremeno, relativni godišnji rast iznosio je 11,4 posto te se posljednja dva mjeseca bilježi blago ubrzavanje rasta vanjskog zaduženja. Međutim, u usporedbi s istim razdobljem lani prosječni godišnji rast duga ipak je još uvijek niži.

Na kraju prve polovice godine inozemni dug države iznosio je 6,75 milijardi eura, što je činilo 22 posto ukupnog inozemnog duga RH. U odnosu na kraj mjeseca prije bilježi se povećanje razine zaduženosti od 235 milijuna eura. Međutim, na godišnjoj razini rast je iznosio skromnih 153 milijuna eura odnosno ispodprosječnih 2,3 posto, što je posljedica orijentacije središnje države na financiranje svojih potreba na domaćem tržištu te povoljnijih kretanja u fiskalnom sustavu.

Tijekom lipnja dug poslovnih banaka smanjen je za 154 milijuna eura te je krajem mjeseca iznosio 9,8 milijardi eura. Na godišnjoj razini bilježi se smanjenje vanjskog duga bankarskog sektora od 495 milijuna eura, što je dijelom posljedica i restriktivnih mjera HNB-a.

Najznačajniji udio (35,4 posto) u ukupnom inozemnom dugu imaju ostali domaći sektori odnosno poduzeća uslijed natprosječno snažnog rasta. Tako je krajem lipnja dug promatranog sektora iznosio 10,89 milijardi eura odnosno 217 milijuna eura više nego na kraju mjeseca prije. Na godišnjoj razini poduzeća su povećala razinu svog inozemnog zaduženja za 2,87 milijardi eura odnosno za čak 35,8%.


Evo statističkih podataka o hrvatskom turizmu

DOBRA SEZONA Hrvatsku je do kraja kolovoza posjetilo oko 8,5 milijuna turista
Dosad od turizma šest milijardi eura

Najturističkiji mjesec kolovoz, sa čak 2,7 milijuna gostiju i više od 18 milijuna noćenja, kruna je ovogodišnje sezona i točka na općenite dileme i pitanja oko ovogodišnjih rezultata.

Najviše u Dalmaciji
Rast od pet posto u broju gostiju i noćenja, nadovezani na dobre rezultate iz sedam mjeseci, daju novi turistički rekord od ukupnih 47,9 milijuna noćenja i nešto više od osam milijuna turista. Petpostotni rast prema lani podjednako je raspoređen duž obale, s tim da je najviše gostiju (3,7 milijuna) bilo u Dalmaciji.  Kvarner i Istra ugostili su  po dva milijuna turista.

Domaći su gosti brže rasli nego stranci, a veći je i porast u noćenjima. Rastu i prihodi, očekuje se najmanje osam posto više od lanjskih 6,3 milijarde eura, koliko je od turizma inkasirano prema HNB-u. Turistički bi utržak na kraju godine trebao biti  6,8, a možda i sedam milijardi eura.   

Što zna seljak
Kako se za osam mjeseci ostvari  85 posto svih noćenja, svi su izgledi da je to donijelo 5,78 do 5,95 milijardi eura. Možda i okruglih šest? Dobri ukupni rezultati skrivaju, međutim, i nekoliko  podbačaja. Francuza, Danaca, Šveđana, Mađara, Švicaraca i najbrojnijih Nijemaca bilo je nekih mjeseci manje nego lani. Sve se u konačnici poravnalo, turistički čelnici zadovoljni su što politika tržišnog miksa daje rezultata; podbačaji jednih poništili su pluseve drugih.

– I seljak zna da se ne može biti zadovoljan ako urodi kukuruz, a pšenica ne, ili krumpira bude u izobilju, a kupus propadne. Minuse s tržišta koje nam daje najviše, 1,6 milijuna turista, ne smije se olako shvaćati.

Hrvatska više  ne može računati na simpatije i euforiju povratka. Nove cijene previsoke su dijelu prijašnjih gostiju, a novi još ne znaju zašto bi dolazili. Oko naših ljetovališta, i kad nude višu kvalitetu, još nije ispletena priča, njihova imena ne obećavaju sama po sebi doživljaj – kaže Selimir Ognjenović, direktor ID Riva toursa iz Munchena.



Meni su bili sumnjivi ovi podaci, pa sam se malo bacio na matematiku. Dakle, prema hrvatskoj zvaničnoj statistici ostvareno je 48 miliona noćenja i prihodovano 6 milijardi evra. Matematički to izgleda ovako

6.000.000.000 ÷ 48.000.000 = 125

Po ovome ispada da jedan turista dnevno troši 125 €, odnosno četvoročlana porodica dnevno potroši 500 € u Hrvatskoj. Ako uzmemo letovanje od 10 dana, za četvoročlanu porodicu staje 5 hiljada evra. 

Ja baš nisam siguran da u Hrvatskoj letuju toliko bogati ljudi, pre će biti da je statistika naštelovana zbog biračkog tela.

holivud letuje u hrvatskoj

Inozemni dug RH 30,76 milijardi eura

 
Sve je to točno - ali, ima li smisla opet ponavljati neke činjenice ...

Dakle, HR - kao država, nije nešto jako zadužena, oko 7 mlrd. €
Najveći dužnici su, citiram:  "poduzeća uslijed natprosječno snažnog rasta" - privreda se razvija; šta je loše u tome ?
Veliki dug imaju i poslovne banke - tj. privatni krediti građana (kuće, stanovi, auti ...) - svako privatno odgovara za svoj dio duga !
Sve to ulazi u ukupan inozemni dug Rep. Hrvatske ... kojoj "kredibilitet" (mogućnost otplate kredita) raste u svim svjetskim poslovnim anketama

@zemunac,  u pravu si što se tiče nekih sumni i podataka o turizmu ... i meni je to "smrdilo"
No, ne računa se turistički prihod na taj način ...
Naime, od 2002. godine, zbog svjetskih standarada, Hrvatska mora prikazivati  ukupan financijski učinak turističkih putovanja i različitih oblika turističke potrošnje na gospodarstvo zemlje-domaćina. Tu je metodu na takvim načelima postavila koncem 1980-ih i početkom 1990-ih Svjetska turistička organizacija (WTO), a američka tvrtka World Travel & Tourism Council (WTTC) tvrdi da se primjenjuje u više od 160 zemalja u svijetu.

    Naravno da prosječan gost u HR ne troši 125 € po danu !   Kamo sreće da je tako !   

@ dinamo

ne slažem se sa takvim tumačenjem. Kao što vidiš, i statistika ne razdvaja dugove građana i privrede od dugova Vlade RH. Naslov teksta (iz večernjaka) je inozemni dug RH 30,76 milijardi eura. Znači, dugovi građana se računaju zajedno sa dugovima Vlade RH i sa dugovima privrede.

Sve je to povezano, građani i privreda izdržavaju državu (Vladu RH).  Ako građani bankrotiraju i završe na ulici, oni više ne mogu da plaćaju porez već traže socijalnu pomoć od Vlade. Odakle Vladi novac za isplatu socijale, već novim zaduženjima i tako u krug. Budžet RH je u konstantnom minusu, nije ni čudo kad imate 500 hiljada "branitelja" 

Još jedna stvar je vrlo "zanimljiva". Zvanično, svake godine od turizma zarađujete po 8% više nego prethodne  , u hrvatskim medijima svake godine čitam iste tekstove. "Ove godine RH ostvarila rekordni prihod od turizma ....", a istodobno svake godine se beleži porast dugova, čak i u turističkom sektoru. Potpuno nelogično, zar ne?

Zaista je RH država čudnih "rekorda" (za Ginisa), država od 4,5 miliona stanovnika ima duplo veći dug od cele bivše SFRJ (22 miliona ljudi), najveća prosečna plata u regiji (uprkos prezaduženosti), po broju branitelja (500 hiljada) nadmašili ste čak i kinesku narodnu armiju. 

Dinamo, pozdrav   

 

Sve OK.
Ima čudnih stvari, naročito sa "tkz. braniteljima" ... nešto slično kao broj partizana nakon II svj. rata
Najžalosniji podatak je da danas oko 5-6000 "nazovi branitelja" Vukovara dobiva penziju i ostale beneficije - a zna se da ih je bilo 1500 - do max. 1800
O turizmu mogu samo reći iz "prve ruke", a to je da sam imao goste kao nikad do sad, gotovo četiri mjeseca popunjenost (početak VI sve do kraja IX mjeseca)   
O dugu:  naravno da se ne dijele dugovi građana od dugova države

    pozdrav   

Prijatelju rastu dionice HT!!!Zaradit će se nešto!!!