a, sad tema 

ja mislim da nema teme na ovom forumu koja može proći bez jasenovca 

Kraj procesa "BiH protiv SCG"

15. februar 2007. | 09:06 -> 17:29 | Izvor: B92
Hag -- Pred izricanje presude, mediji u Beogradu i Sarajevu spekulišu o odluci Međunarodnog suda po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.


Uoči izricanja presude pred Međunarodnim sudom pravde, po tužbi kojom se Srbija tereti za genocid, zastupnici obe strane tvrde da je nemoguće unapred saznati detalje presude. Poznavaoci prilika u Međunarodnom sudu ne veruju da preglasavanje o presudi u sporu koji se vodi po tužbi Bosne, još traje, kako se navodi u nekim medijima.

Praksa rada suda nalaže da presude budu donete pre nego što se zakaže njihovo javno saopštavanje. Budući da je čitanje presude zakazano za 26. februar, ona je, veruje se, već doneta.

Sa takvim tumačenjem slaže se i glavni zastupnik BiH Sakib Softić koji je, odbacio kao nelogične najave da će sudije većati i danas: "Nemam nikakvih informacija o tome da sud danas zasijeda. Po meni radi se o spekulacijama. Ukoliko druga strana zaista ima mogućnost pristupa informacijama, obzirom da bi vijećanje pred sudom trebalo da bude tajno, imam razlog za zabrinutost. Ne vjerujem ni u kakve političke kompromise, ali ostaje da vidimo".

Praksa Međunarodnog suda, nalaže takođe da se sadržaj presude čuva kao tajna do dana njenog saopštavanja. Zastupnik Srbije Radoslav Stojanović kaže da zbog toga niko ne može da ima informaciju o odluci sudija, iako izricanje presude mogu da prate brojne analize i spekulacije.
Na nivou spekulacija, najčešće je pominjana varijanta o navodnom kompromisu kojim će Međunarodni sud staviti tačku na spor koji se 14 godina vodi u Hagu.

Više anonimnih izvora na koje se pozivaju mediji tvrde da će sud najpre odbaciti tvrdnje Beograda o nenadležnosti, a da će potom konstatovati da je genocid u Bosni izvršen samo u Srebrenici, što je već utvrđeno u Haškom tribunalu. Otpali bi, dakle, navodi iz bosanske tužbe da je isti zločin ponovljen i na celoj teritoriji BiH, kako je tvrdio pravni tim Sarajeva.

Kada je reč o odgovornosti Srbije, pretpostavlja se da ne može biti dovedena u direktnu vezu s genocidom u Srebrenici. Ipak, Beograd neće moći da izbegne odgovornost što nije kaznio počinioce zločina u Bosni, odnosno da će u presudi biti konstatovano da Srbija nije poštovala one članove Konvencije o genocidu koji preciziraju da je država potpisinica obavezna da kazni počinioce genocida bez obzira da li su oni rukovodioci, državni službenici ili pojedinci.

Svi, navodi se, moraju biti predati sudovima zemlje u kojoj je genocid počinjen ili međunarodnom krivičnom sudu koji je za to nadležan.

Bosanska strana insistirala je, tokom rasprave pred sudom, na činjenici da se najodgovorniji za zločin u Srebrenici do danas krije u Srbiji, kao i nekolicina drugih optuženika za zločine u Bosni.

Inače, čitanje presude, koje je zakazano za 26. februar, trajaće tri sata. Presudu će saopštiti predsednica suda Rozalin Higins, koja će, posle sednice, medijima dati komentar na presudu.

Jedan kreten sa nekog americkog univerziteta je izjavio veceras da su Srbi u Bosni pocinili genocid nad Muslimanima,Hrvatima,Jevrejima i Srbima koji su ostali lojalni Republici Bosni i Hercegovini,i da moraju biti kaznjeni za genocid da bi za sledece vijekove bili zigosani kao genocidan narod kao sto je zigosana i Hitlerova nacisticka Njemacka

klasična bošnjačka priča koju su vješto proturili ljudima kojis su bili daleko od rata i stradanja

Pazi, pazi Cornix i Raznosac Pica "imali" intervju!

Dobije li BiH spor protiv Srbije, onda uspijeva i Hrvatska

  Presuda o tome je li Beograd odgovoran za genocid u BiH važna je i za Hrvatsku jer će se iz nje moći tumačiti kako bi ICJ mogao odlučiti u slučaju hrvatskog procesa

ZAGREB - Petnaest godina od početka rata u BiH, Međunarodni sud pravde (ICJ) u ponedjeljak, 26. veljače, izreći će presudu po tužbi BiH protiv SRJ za genocid.

To je povijesna presuda jer je prvi put jedna država tužila drugu za kršenje UN-ove Konvencije o sprječavanju genocida. Pred istim sudom, najvišim pravosudnim tijelom UN-a za rješavanje sporova među državama, i Hrvatska je podigla tužbu protiv Srbije. BiH je tužbu podigla još 1993., a Hrvatska pet godina poslije. Zato je presuda o tome je li Beograd odgovoran za genocid u BiH važna i za Hrvatsku jer će se iz nje moći tumačiti kako bi ICJ mogao odlučiti u slučaju hrvatskog procesa.

Ni BiH ni Hrvatska nisu mogle tužiti tadašnju SRJ za agresiju jer takvo kazneno djelo nije postojalo u međunarodnom pravu, nego su je optužile za kršenje Konvencije o sprječavanju genocida iz 1948. Srbija je tvrdila da sud nije nadležan za taj proces, pozivajući se na to da SRJ nije bila članica UN-a u vrijeme rata. Iako je ICJ već dvaput donio odluku da je nadležan za tužbu BiH, ponovno će o tome odlučiti u sklopu izricanja presude.

Dr. Ivan Šimonović, pravni zastupnik Hrvatske u procesu pred ICJ-om, objašnjava da će ICJ sada u ovom slučaju treći put odlučivati o nadležnosti zato što je Srbija uložila još jedan prigovor tvrdeći da je tadašnja SCG postala članica UN-a tek nakon listopada 2000. kad je srušen Milošević. - Oni se pozivaju na to da je to nova okolnost, koja nije bila poznata u vrijeme podizanja tužbe.

Sud je objavio da će se očitovati o tome u presudi. Tek ako se proglasi nadležnim, ICJ će dati presudu o suštini spora - kaže Šimonović. Ističe da se ne bi želio upuštati u bilo kakve prognoze jer je riječ o pravno vrlo osjetljivom pitanju. Iako je već dva puta donio odluku da je nadležan za tužbu BiH, ICJ je odbacio tužbu koju je SRJ svojedobno podigla protiv zemalja članica NATO-a, optuživši ih za genocid prilikom bombardiranja Srbije 1999. godine.

ICJ je tada prihvatio argument Beograda u procesima s Hrvatskom i BiH: proglasio se nenadležnim jer SRJ u to vrijeme nije bila članica UN-a. - Ako ICJ sada konačno objavi da je nenadležan za tužbu koju je BiH pokrenula, onda će se sigurno proglasiti nenadležnim i za proces koji mi vodimo. No, ne vrijedi i obrnuto, ako je nadležan za tužbu BiH, ne znači da će isto odlučiti i u našem slučaju - pojašnjava. Ističe da je riječ o vrlo važnoj presudi, koja će se sigurno odraziti i na tužbu Hrvatske protiv Beograda. - Ali ne mehanički. Bit će vrlo važno kakvo će obrazloženje dati - dodaje.

- Ako presudi da nije bilo genocida u BiH, to bi značilo da je sud zauzeo vrlo visok prag za definiciju genocida, pa bi hrvatska tužba imala male izglede - smatra Šimonović. Napominje da je u slučaju BiH donekle lakše utvrditi genocid: iako ICJ nije vezan odlukama drugog suda u Haagu, ICTY-ja pred kojim se sudi pojedincima za zločine, ICTY je za genocid u BiH optužio najviša državna tijela Srbije i SRJ, s najvišim dužnosnicima, uključujući Miloševića, a u slučaju Hrvatske nije bilo ni optužbi ni presuda za genocid. - Prilično je malo vjerojatno, ako se ICJ proglasi nadležnim, da državu ne proglasi odgovornom za genocid nakon što je ICTY donio takve presude pojedincima za genocid u BiH - procjenjuje Šimonović.

Hoće li Srbija platiti ratne reparacije?

Presudom Međunarodnog suda pravde, u slučaju da proglasi Beograd krivim za genocid u BiH, neće automatski biti naloženo plaćanje ratne štete, kakvu je, primjerice, Njemačka plaćala nakon sporazuma o kapitulaciji poslije Prvog i Drugog svjetskog rata. No, na osnovi takve presude BiH, a poslije vjerojatno i Hrvatska, mogu tražiti odštetu od Beograda.

- Prirodna je posljedica da BiH nakon presude, ako bude donesena u njezinu korist, konkretizira svoj odštetni zahtjev.

Hoće li tražiti izvansudsku nagodbu ili će se ponovno obratiti ovom sudu, to tek treba vidjeti - objašnjava Ivan Šimonović, pravni zastupnik Hrvatske u sporu protiv Beograda za genocid. U slučaju da dobije proces, BiH ne može tražiti od Srbije plaćanje kompletne ratne štete, nego samo naknade za žrtve genocida.

Izvor: Jutarnji list

ko će Srbiji da isplati ratnu odštetu ?

Za sta?

Za srusene mostove i ostalu infrasrukturu, a da ne govorim o industriji...