Slovenija:


MORE
Prema nekim novijim istraživanjima, Slovenija navodno ima more. Očevici
tvrde da su ga vidjeli oko Pirana i Kopra, a prema njihovim
svjedočanstvima u Piranskoj je luci zabranjeno sidrenje brodova dužih od
5 metara jer zalaze u međunarodne vode. U sklopu koparskog hotela
"Triglav" u tijeku je također i izgradnja suvremenog bazena s morskom
vodom, čime će površina slovenskog teritorijalnog mora biti povećana za
42 posto. Slanost mu je nešto manje od 38 promila čime slovensko more
spada u neslanije šale ovog dijela Sredozemlja.

NAVODNOOSLOBODILAČKI RAT
Rat za nezavisnost Slovenije (1991.-1991.) jedan je od najkrvavijih,
najdužih i najiscprljujućih ratova u povijesti čovječanstva. Od rata - u
kojemu je ovu državu napalo nekoliko desetaka povampirenih regruta JNA
sa 14 oklopnih transportera i koji je, s kraćim prekidima, trajao punih
7dana - razrušena, spaljena i izmrcvarena Slovenija oporavila se u
nepune tri godine, razvivši se u vodeću gospodarsku i vojnu silu
Piranskog zaljeva.

PRIRODNE OSOBINE
Republika Slovenija se nalazi na neatraktivnoj parceli u podnožju Alpa
i prostire se na jedva 20 000 km^2 (usporedbe radi, tolika su u
Hrvatskoj bila samo okupirana područja, op.a.). Na karti Europe Slovenija se
nalazi između Italije, Austrije, Madžarske i Hrvatske, ali se ne može
vidjeti prostim okom (za lijepa vremena, Slovenija se može vidjeti tek
na karti Republike Slovenije). Najviši planinski vrh je Triglav, visok
2863 (u Hrvatskoj toliko nema ni najniži vrh, op.a.), dok je natuplji
vrh državni. Klima je srednjeeuropska, u sjeverozapadnom dijelu alpska,
a u posljednje vrijeme i antihrvatska. Takva klima pogoduje uzgoju voća
u Makedoniji.

STRUKTURA STANOVNIŠTVA
U Sloveniji živi oko 1 500 000 ljudi (usporedbe radi, toliko ih stane
na zagrebački hipodrom), od čega ih je 16 posto škrtih i sebičnih, 14
posto uobraženih i umišljenih, 13 posto alternativnih, 6 posto debelih,
51 posto ženskih i 0.002 posto nevinih. Iako službeni slovenski izvori
tvrde da van matične zemlje živi oko 150 tisuća Slovenaca, koji su
otišli u emigraciju za vrijeme komunističkog režima, pravi je razlog taj
što u ovu
zapadnobalkansku državicu nisu svi mogli stati.

DRŽAVNO UREĐENJE
Slovenska država uređena je dosta ukusno i funkcionalno, obzirom na
prilično skučen prostor. Lijevo od ulaza nalazi se prostrano Cerkniško
polje i neobično namještena Postojinska jama. Pravo kroz sredinu države
vodi rijeka Sava, uz koju se prolazi pored najvećeg slovenskog naselja
Ljubljane i dolazi do pomalo nametljivih Julijskih Alpa s nekoliko
simpatičnih jezerčića u podnožju. Desno od ulaza, pak, nalaze se
nepretenciozni vinorodni brežuljci i decentno uređene poljoprivredne
površine. Država ima i nekoliko sporednih ulaza, a na jugozapadu i
prozor s kojega za lijepa vremena puca čeznutljiv pogled na more.

PODRIJETLO
Slovenci su, u stvari, alpski Hrvati, a o njihovu hrvatskom podrijetlu
govori i nedavno istraživanje provedeno među štedišama "Ljubljanske
banke". Prema nekim uglednim antropolozima, Slovenci su nastali tako što
je Edvard Kardelj Hrvatima jebo mater, nakon čega je jedan dio Hrvata
krenuo osnovnim pravcem razvoja socijalističkog samoupravljanja prema
zapadu. Uvjereni da su otkrili novu socijalističku republiku, naselili
su se i postepene potpuno potisnuli autohtono stanovništvo koje je, kako
kaže predaja, bilo toliko škrto da su Hrvati tu zemlju nazvali
"Slovenija".

ŠPORT
Od športova u Sloveniji najpopularnije je plivanje. Kako slovensko
more, međutim, nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju
u moru, nego na snijegu. Pošto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po
njemu hodaju, a obzirom na činjenicu da po njemu ne mogu hodati, oni se
po njemu kreću na naročitim drvenim letvama. Kako je, međutim, na tim
letvama po snijegu nezgodno hodati, oni se njima spuštaju po planinskim
padinama. Plivanje se u Sloveniji zove još i smučanje ili skijanje. Od
ostalih športova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi jer
trkači na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu.

hahahahaha

 

xaxaxaxaxa xaxaxaxaxa xaxaxaxaxa