Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Otrovi u svakodnevnoj ishrani  (Pročitano 143932 puta)
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Emulgatori su materije koje se dodaju u industrijski proizvedenu hranu da bi ona imala lepši ukus, miris ili boju. Takođe se koriste kao konzervansi.

U većim količinama su štetne po zdravlje a očekivati je da duže uzimanje takođe može dati negativne posledice. U zemljama zapadne Evrope se veoma strogo kontrolišu i gotovo ne koriste. U zemljama koje su nedavno "ušle" u Evropu, postoji zakonska obaveza da na etiketi proizvoda bude deklarisano koji emulgatori i u kojim količinama su dodati. Kod nas ta politika je u povoju i ima dosta proizvoda na kojima to nije jasno ili uopšte deklarisano. U nastavku sledi lista emulgatora koji mogu biti opasni po zdravlje:
E102 opasan
E103 zabranjen
E104 sumnjiv
E105 zabranjen
E110 opasan
E111 zabranjan
E120 opasan
E121 zabranjan
E122 sumnjiv
E123 veoma opasan
E124 opasan
E125 zabranjen
E126 zabranjan
E127 opasan
E130 zabranjen
E131 izazivač raka
E141 sumnjiv
E142 izazivač raka
E171 sumnjiv
E173 sumnjiv
E180 sumnjiv
E210 izazivač raka
E211 izazivač raka
E212 izazivač raka
E213 izazivač raka
E215 izazivač raka
E216 izazivač raka
E247 izazivač raka
E221 poremećaj creva
E222 poremećaj creva
E223 poremećaj creva
E224 poremećaj creva
E226 poremećaj creva
E230 štetanza kožu
E231 štatan za kožu
E232 štetan za kožu
E241 sumnjiv
E250 poremećaj pritiska
E251 poremećaj pritiska
E311 izaziva osip
E312 izaziv osip
E320 holesterol
E321 holesterol
E322 poremećaj želudca
E338 poremećaj želudca
E339 poremećaj želudca
E340 poremećaj želudca
E341 poremećaj želudca
E407 poremećaj creva
E450 poremećaj želudca
E461 poremećaj želudca
E462 poremećaj želudca
E463 poremećaj želudca
E465 poremećaj želudca
E466 poremećaj želudca

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.1
mob
Nokia the best
Odbranite se od otrova !

Covek je danas izložen na milost i nemilost „koktelu” od preko 80.000 hemikalija kojima je svakodnevno okružen. Naša ishrana sastoji se od namirnica krcatih aditivima i pesticidima, a statistika pokazuje da ih prosecan Englez u organizam samo u toku jedne godine unese preko 20kg! Savetuje:tim strucnjaka „Terras-a”. Izvor Zdrav život mate li neke od ovih simptoma? Naveli smo moguca oboljenja koja su posledica zasicenosti organizma toksinima, a da bismo vam pomogli da ih sprecite i prepoznate, navodimo i simptome zatrovanosti organizma:hronican umor, ceste glavobolje, nesanica, oticanje nogu i lica, nadutost i grcevi u stomaku, žucne kolike, neprijatan zadah iz usta, krckanje vrata pri okretanju u stranu, cesti upalni procesi (kolitis, artritis, bronhitis, astma, prehlade) i razne alergije.

Organsko je nužnost a ne luksuz
Covek je danas izložen na milost i nemilost „koktelu” od preko 80.000 hemikalija kojima je svakodnevno okružen. Naša ishrana sastoji se od namirnica krcatih aditivima i pesticidima, a statistika pokazuje da ih prosecan Englez u organizam samo u toku jedne godine unese preko 20kg! Savetuje:tim strucnjaka „Terras-a”.

 Više od 90% materija štetnih po zdravlje unosimo u organizam – hranom. Prekomerno i nekontrolisano korišcenje hemikalija u proizvodnji hrane višestruko narušava naše zdravlje. Upravo je iz ovih razloga Evropska komisija pocela da ambiciozno radi na uvodenju novog zakona o zaštiti od opasnih hemikalija. Dakle, Brisel je vec objavio rat neracionalnom i nepotrebnom korišcenju hemikalija.

Puno pesticida – malo koristi
 Upotreba pesticida od 1945. godine do danas povecana je za 3300%, a gubici koji nastaju usled biljnih bolesti i štetocina ipak su povecani za 20%. Razlog je podatak da je evidentirano 504 vrste štetocina i 70 vrsta mikroorganizama, uzrocnika biljnih bolesti, koji su se adaptirali i postali otporni na pesticide. Pre 50 godina ih je bilo registrovano svega 7.

Medutim, povecana upotreba pesticida ne donosi proporcionalan rast prinosa. Da bi održali postojece prinose poljoprivrednih kultura u SAD-u primenjuju 5 puta više mineralnih dubriva nego pre 30-tak godina.Prekomerna i nekontrolisana upotreba pesticida ozbiljno ugrožava opstanak oko 50% biljnih i životinjskih vrsta Evrope. Svake decenije izumire jedna vrsta.

Šta nam radi poljoprivredna „hemija”?
 Kao bionerazgradljive materije, agrohemikalije se talože u limfnom sistemu, krvotoku, zglobovima, ra-znim organima i masnom tkivu, te su „krivci” za citav niz zdravstvenih tegoba savremenog coveka. Evo na koji nacin one ozbiljno ugrožavaju naše zdravlje.

Usporavaju metabolizam – što dovodi do gojaznosti koja preti da postane epidemija 21. veka. Takode, usled gomilanja vode i toksina u celijama, one „bubre” i imamo ono što danas muci veliki broj žena, a to je celulit.

Uništavaju beta celije pankreasa – to su upravo one celije koje su odgovorne za proizvodnju insulina. Stoga je kod dijabeticara posebno važno da se hrane organskim proizvodima.

Uništavaju neurotransmitere i moždane celije – dakle, nemojte se cuditi ako vas muce migrene, koncentracija vam je smanjena ili postajete zaboravni.

Smanjuju sadržaj minerala i vitamina – posebno vitamina A, C i B, što dovodi do neuroza, depresija, cak i agresije, dok izvlacenje kalcijuma iz kostiju ima za posledicu osteoporozu.

Remete kiselo-baznu ravnotežu organizma – u korist kisele sredine koja je pogodna za razvoj raznih oblika cista, mioma, tumora i kancera.

Oslobadaju slobodne radikale – odgovorne za prerano starenje.

Smanjuju plodnost – posledice mogu biti sterilitet, impotencija i spontani pobacaji kod žena.

Menjaju genetski materijal – što može uzrokovati degenerativna oboljenja.

Izazivaju širok dijapazon alergijskih i upalnih procesa.

Kako se izboriti sa toksinima?
 Kad god ste u prilici, kupujte organski gajeno voce, povrce i integralne žitarice. Jedite ih 5 puta na dan.

Unošenje crvenog mesa, životinjskih masnoca i iznutrica svedite na minimum, jer se u njima akumuliraju hemikalije.

Uvrstite u svoj jelovnik jezgraste plodove, semenke, mahunarke, (pogotovo soju), jer vežu otrove i ciste organizam.

Povrce iz bašte vadite uvek uvece, a nikad ujutro, jer je tada u njima najmanji sadržaj nitrata.

U toku dana pijte najmanje 2 l obicne ili negazirane mineralne vode.

Ako jedete neorganski gajene namirnice, u vodu u kojoj ih perete dodajte 2 kašicice sirceta. Tako cete smanjiti efekat delovanja pesticida i teških metala.

Ovim nismo iscrpeli sve razloge u prilog organskim proizvodima, ali se nadamo da cete pri kupovini obratiti pažnju na izbor i poreklo životnih namirnica, tim pre što svako od nas u toku prosecnog životnog veka pojede od 50–90 tona hrane. Moramo da znamo da ono što pojedemo postaje deo nas. Sve naše celije sastavljene su iskljucivo od molekula koji poticu iz hrane. Otuda i mudro upozorenje da je covek - ono što jede

Imate li neke od ovih simptoma?
Naveli smo moguca oboljenja koja su posledica zasicenosti organizma toksinima, a da bismo vam pomogli da ih sprecite i prepoznate, navodimo i simptome zatrovanosti organizma:hronican umor, ceste glavobolje, nesanica, oticanje nogu i lica, nadutost i grcevi u stomaku, žucne kolike, neprijatan zadah iz usta, krckanje vrata pri okretanju u stranu, cesti upalni procesi (kolitis, artritis, bronhitis, astma, prehlade) i razne alergije.
Izvor
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla K-Meleon 1.02
mob
Nokia the best
Dobar izgled hrane nije mera kvaliteta

Žute i gumene bombone, plavi sladoled... izgledaju primamljivo, ali su izuzetno opasni. U više od 6.000 proizvoda na policama supermarketa nalaze se aditivi. Oni služe da bi ukus ili boja namirnice bila upadljivija, ali mogu da budu okidači za pojavu raznih bolesti. Različiti zaslađivači, boje i pojačivači ukusa mogu da podstaknu razvoj kancerogenih bolesti. Ipak, prehrambena industrija danas se teško može zamisliti bez raznih aditiva koji namirnicama menjaju sastav, kvalitet, aromu i trajnost.
- Nema apsolutno neškodljivih aditiva, pa zato može da se govori samo o stepenu njihove štetnosti, koja zavisi od načina i količine unosa u organizam. Aditivi se, prirodno, uglavnom nalaze u namirnicama, pa je zbog toga ustanovljena međunarodna procedura za određivanje njihovog uticaja na zdravlje - kaže za „Blic“ Stevan Blagojević iz Instituta za opštu i fizičku hemiju u Beogradu.
Činjenica je da postoje aditivi koji su toksični, nastavlja Blagojević. Takav primer su nitriti, odnosno natrijum-nitrit, koji se zvanično nalaze na listi otrova. Oni su nezamenljivi konzervansi za proizvode od mesa - viršle, kobasice, salame, paštete, jer su vrlo efikasni protiv bakterija koje proizvode opasne toksine (klostridijum i stafilokoka). Njihova toksičnost se smanjuje tako što se mešaju sa kuhinjskom soli.
- Međutim, specifična preosetljivost na pojedine aditive ne može uvek da se predvidi. Pojedine osobe mogu da budu alergične na neke aditive, kao što su ljudi sa bronhijalnom astmom ili nekim opstruktivnim disajnim problemima. Konzervansi sulfiti mogu da pogoršaju ili da provociraju astmatične napade. Poneko može da bude preosetljiv i na pojačivače arome - glutaminate ili na neke veštačke boje - ističe Blagojević.
Voćni sokovi koji se prave van fabrika, daje primer Blagojević, imaju dosta benzoata, koji je potencijalno toksičan, ali se stavlja zbog bakterija. Takođe, velika grupa skrobova je toksična, ali oni služe da bi se masa ugustila, pa se stavljaju u pudinge. Takvi pudinzi nisu toksični, ali problem može napraviti veštačka boja koja se dodaje. Konzervans natrijum-benzoat (E 211) isto je toksičan i on se nalazi u sokovima koji se razblažuju, marmeladama.
- Uz umerenu i raznoliku prehranu ne postoji bojazan da ljudi koji se hrane industrijski prerađenom hranom unesu prehrambene aditive više od prihvatljivog dnevnog unosa. To znači da se određeni aditiv u tim količinama mogu konzumirati ceo život, svaki dan, a da nema posledica na zdravlje čoveka . Veliki deo aditiva se razgrađuje obavljajući svoju ulogu u toku tehnološke proizvodnje, a samo manji deo zaostaje u gotovom proizvodu.
Međutim, treba obratiti pažnju da maloj deci do dve godine ne treba davati industrijsku hranu, kao što su gumene bombone, mesne prerađevine i sve što ima šećera. Posle druge godine, uz dogovor sa pedijatrom, postepeno im se može davati i industrijska hranu - ističe Blagojević.
Inače, postoje 22 kategorije aditiva (konzervansi, stabilizatori, boje, emulgatori, zaslađivači, zgušnjivači, antioksidansi...), a na pozitivnoj listi je 314 supstanci ili njihovih grupa, označenih brojevima. Aditivi koji se koriste u Evropskoj uniji imaju i slovnu oznaku E.
- Proceni bezbednosti upotrebe svakog aditiva prethodi veliki broj ispitivanja, koja obuhvataju akutnu i hroničnu toksičnost, mutagenost, kancerogenost, uticaj na potomstvo, alergogenost, kumulacije, metabolizam, interakcija sa hranom... Na osnovu rezultata dobijenih od JECFA (organizacija pri UN) za svaki aditiv se određuje prihvatljiv dnevni unos. To predstavlja količinu aditiva koja može da se jede svakodnevno tokom celog života, bez štetnih posledica. Ništa se pri tom ne prepušta slobodnoj proceni proizvođača. Ustanovljena je internacionalna procedura koja prethodi dozvoli za upotrebu aditiva - objašnjava Blagojević.
U našoj zemlji, proizvodnja, promet i kvalitet aditiva, regulisani su pravilnikom o kvalitetu i uslovima njihove upotrebe koji je usaglašen sa direktivama EU. Kontrolu obavlja tržišna i sanitarna inspekcija, kao i ovlašćene laboratorije za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti namirnica.

Etikete treba čitati
Veoma je bitno da čitate ono što piše na etiketi proizvoda koji kupujete. Često na deklaraciji pišu jednostavne i nedefinisane reči kao što su „aroma“ i „boja“, ali u slučaju kada su aditivi navedeni, obratite pažnju na proizvode koji sadrže sledeće:
-Tartrazin (E102)
-Quinoline žuta (E104)
-Sunset žuta (E110)
-Carmoisine (E122)
-Ponceau (E124)
-Briljant plava (E133)
-Natrij-benzoat (E211)
-Aspartam (E951)
-Natrij-glutaminat (E621)

Oznake za aditive

Zbog lakše orijentacije pri kupovini navodimo šifre najčešćih aditiva koji se stavljaju u osvežavajuća pića, sokove i energetske napitke:

OPASNI
Veštačke boje
E-102, E-104, E-110, E-120, E-124, E-127, E-123, E-173, E-180

KANCEROGENI

Veštačke boje E-131, E-142
Konzervansi E-211, E-213, E-214, E-215, E-216, E-217, E 239

ŠTA IZAZIVAJU:

-Izazivaju poremećaj rada creva - E-220, E-221, E-222, E-223, E-224
-Štetni za kožu - E-230, E-231, E-232, E-233
-Poremećaj pritiska - E-250, E-251, E-311, E-312
-Poremećaj holesterola - E-320, E-321

GDE SE NALAZE OPASNI ADITIVI:

Zaslađivači: E-950, E-951, E-952, E-954
-Bezalkoholni napici
-Bombone
-Žvake
-Sladoled
-Poslastice
-Lekovi
-Kozmetika
Pojačivači ukusa: E-620, E-621,E-622, E-626, E-633
-Čips
-Kobasica
-Konzervirana hrana
-Žvake
-Supe
-Margarin
-Umaci
-Gotova jela
-Začini
-Senf
Boje: E-102, E-104, E-110, E-122, E-123, E-124, E-127, E-128, E-129
-Pekarski proizvodi
-Proizvodi od mesa
-Bezalkoholna pića
-Sladoled
-Voćni jogurti
-Supe
-Kremovi

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla K-Meleon 1.02
mob
Nokia the best
Тема дана: Адитиви у храни

Ризични, али неопходни

Нити би месо и месне прерађевине могли дуго да се одрже, нити бисмо јели многе шарене слаткише, пили сокове да та хемија није измишљена, али ризик по здравље због њихове употребе увек постоји.

– Нико намерно не трује потрошаче, како се то понекад приказује у медијима. Произвођачи, ипак, желе да направе производ који би био што конкретнији. Замислите каква је „реклама” у оштрој тржишној утакмици за некога ко прави оно што буде проглашено штетним или изазове масовно тровање потрошача. То се не прашта у пословном свету – уверен је мр Стеван Благојевић, истраживач у Институту за општу и физичку хемију. По систему „све што сте о адитивима хтели да знате, а нисте могли да питате”, разврстали смо по темама одговоре магистра Благојевића.
• Токсични или не?
– Чињеница је да постоје адитиви који су токсични кад се посматрају извучени из контекста. На пример, нитрити су отрови, налазе се на листи отрова, али су незаменљиви конзерванс за производе од меса, јер су врло ефикасни против бактерија које продукују веома опасне токсине (Clostridium botulinum, Staphyloccocus aureus) – подсећа Благојевић. – Њихова акутна токсичност се елиминише начином употребе, јер се они могу пуштати у промет само као хомогена мешавина с кухињском сољу која садржи 0,5 до 0,6 процената нитрита, тако да није могуће, ни намерно ни случајно, због сланоће производа, унети токсичну количину нитрита.

Истина, ту постоји могућност формирања канцерогених нитрозамина, али се сматра да много веће количине нитрита настају редукцијом нитрата који се унесу у организам поврћем, водом или ваздухом. Формирање нитрозамина може се спречити додавањем аскорбинске киселине (витамина Це). Последња велика студија о употреби адитива у земљама Европске уније, објављена 2001. године, показала је да дневни унос тих додатака у храни не премашује прихватљив дневни унос за адитиве с позитивне листе.

Не може се увек предвидети преосетљивост на поједине хемијске супстанце, пошто постоје људи алергични на адитиве. Тако особама које мучи бронхијална астма, или нека друга врста дисајних проблема, конзерванси сулфиди могу да погоршају стање или изазову астматични напад. Појединци могу да буду преосетљиви на појачиваче ароме – глутаминате, или на вештачке боје попут тартразина.

• Чија је реч пресудна?

– Процени безбедности употребе сваког адитива претходи велики број испитивања, која обухватају одређене акутне и хроничне токсичности, мутагености, канцерогености, утицаје на потомство, алергије, метаболизам, утицај других састојака хране. На основу резултата добијених од Светске здравствене организације, организација при Уједињеним нацијама по имену JEFCA (Joint FAO/WHO Expert Commite for Food aditives) за сваки адитив одређује прихватљив дневни унос. Codex allimentarius (CA) представља правилник о здравственој безбедности хране у погледу адитива, који сачињава комисија под покровитељством СЗО и Организације за храну и пољопривреду (FAO) при Уједињеним нацијама. Према расположивим подацима, комисија CA саставља листе адитива, које се онда достављају државама, чланицама УН, које на основу тога и сопствених истраживања доносе националне прописе.

• Који је прихватљив дневни унос?

– Прихватљив дневни унос представља она количина адитива која може да се уноси свакодневно, без икаквих штетних последица. Он се одређује на основу резултата многих испитивања, спроведених по тачно утврђеној процедури. Максимална нетоксична доза за експерименталне животиње, установљена на тим испитивањима, дели се са фактором сигурности који обично износи 100, јер се узима да су људи десет пута осетљивији од експерименталних животиња, па се дели са још десет, због разлике у осетљивости унутар хумане популације (деца, труднице…). Тако добијена вредност представља прихватљив дневни унос.

• Како се означавају адитиви?

– Постоје 22 категорије, функционалне групе адитива (конзерванси, стабилизатори, боје, емулгатори, заслађивачи, згушњивачи, антиоксиданси…), а у зависности од технолошке функције коју додаци имају у намирницама. На позитивној листи се налази 314 супстанци или група супстанци, што значи 314 Е бројева. Адитиви који се користе у Европској унији имају префикс Е испред интернационално установљеног броја. То је међународно прихваћен систем за означавање адитива, уведен из практичних разлога, да се избегну конфузије због синонима или дугачких назива.

• Коме је поверена контрола?

– Тржишној и санитарној инспекцији и овлашћеним лабораторијама за испитивање квалитета и здравствене исправности намирница. Контрола адитива има два аспекта. Први је контрола увоза, јер постоји забрана уношења додатака за храну који нису на листи адитива. Други важан моменат јесте контрола увозне хране, односно декларисане употребе адитива у њој. То је задатак царинске службе и лабораторија за испитивање квалитета које сарађују на истом послу. Наше тржиште је мало, са ниском куповном моћи потрошача, што се лако установи ако се помене Париз са осам милиона становника, Москва или Лондон, на пример. Нема много логике да нека фирма купује забрањен адитив и продаје га малој малој држави, а још је чудније, како неки тврде, да било која фирма у својим погонима у иностранству производи храну само за Србију са недозвољеним адитивима. Али, не заборавимо да обратимо пажњу на децу. За њих је до треће године добро да у тањиру немају индустријски произведену и на било који начин конзервисану храну. Због тога што се њихов имунолошки систем развија до краја прве године живота, није препоручљиво давати им намирнице са адитивима, јер се може појавити алергија, па тек касније у договору са педијатром треба постепено прелазити на „озбиљну храну” – подсећа мр Стеван Благојевић.

Izvor: Politika
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla K-Meleon 1.02
mob
Nokia the best
Тема дана: Адитиви у храни

Додатак за укус, мирис и изглед

Закон о министарствима ће тек одредити да ли ће се храном и њеним квалитетом бавити ресор пољопривреде или здравља.



Јесте да би без адитива било боље, али… Какву бисмо паштету јели, шунку, маргарин, саламе и друге ђаконије, да нема додатака који везују маст и воду у њима или им продужавају рок трајања? Што би деца рекла, без додатака било би то „бљак”. О конзервирању краставчића и гулаша да и не говоримо, све би постало немогућа мисија, а бомбоне, шарене и слатке од адитива, гледали бисмо само у сликовницама. Они што машу списковима додатака који се стављају у храну, а таквих је на интернету на десетине, љутито упиру прстом у „те канцерогене, па оне опасне по вид, потом оне штетне за органе за варење”.

Истина је, изгледа, негде на пола пута, судећи по причи наших саговорника, упућених у адитиве. Јер принцип је прост. Ми гледамо у Светску здравствену организацију, оно што они одобре или забране – одобримо или забранимо и ми, они додају нове, исто урадимо и ми, своје прописе и квалитету хране усклађујемо с њиховим.

Додуше, сазнајемо од др Ивана Станковића, председника наше националне комисије за адитиве, сви прописи о храни су тренутно они „заостали” из 2005. године, из времена савезне државе кад смо пили и јели исто што и Црногорци, али већ по усвајању новог закона о министарствима, ствари ће се променити. За почетак биће одређено да ли ће се Министарство пољопривреде или здравља бавити овим послом, а онда ће и правна регулатива бити сређена.

Али, вратимо се адитивима. То су супстанце које немају хранљиву вредност, додају се храни у малим количинама да би продужиле рок трајања, побољшале укус, мирис, изглед и конзистенцију.

Постоје подаци да су људи настојећи да храну учине укуснијом и да је што дуже сачувају још у бронзано доба користили три типа адитива: со за сољење, дим за конзервисање меса и ферменте за прављење пива, вина, сирева. Па и викинзи су усољавали рибу да би је сачували што дуже на путу у Америку. До средине деветнаестог века углавном су се употребљавале сировине за производњу хране, да би развојем занатских радионица у градовима почело коришћење хемијских супстанци – адитива.

Мр Стеван Благојевић из Института за општу и физичку хемију, подсећа да процени безбедности употребе сваког адитива претходи велики број испитивања. Организација при Уједињеним нацијама по имену ЈЕFCA (Joint FAO/WHO Expert Commite for Food aditives) за сваки адитив одређује препоручљиву количину за употребу. Ова организација која постоји од 1956. до сада је испитала око 1.500 адитива за храну и састаје се два пута годишње. Наш делегат у овом телу је др Иван Станковић, професор броматологије (наука о храни) на Фармацеутском факултету, који ето има функције у нашој и светској комисији за адитиве.

– Наравно, ако ће неки произвођач у џепу донети нешто што мисли да ће побољшати производ који прави и такав додатак употребити, као што се догађало у време санкција када су неки правили сокове у кадама и продавали их, то већ спада у посао инспектора – додаје Благојевић.

Да би мале бизнисмене ваљало мимоићи и када је реч о месној индустрији, овај истраживач доказује на примеру:

– Рецимо да је мера 500 килограма месне масе и килограм адитива. Замислите када се то помеша, али стави у слабе миксере који не распореде равномерно све састојке. Значи у неком делу ће остати више хемије него што би требало. Зато су велики произвођачи с добрим машинама гарант да ће прерађевине бити направљене по рецептури – упозорава магистар.

Izvor: Politika
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla K-Meleon 1.02
mob
Nokia the best
Jagoda s genom ajkule

ŠTA SE KRIJE U GENETSKI MODIFIKOVANOJ HRANI?

- Svaka nova tehnologija koja ima bilo kakvog uticaja na zdravlje ljudi izaziva strah i nepoznanice - rekla je prof. dr Budimka Novaković iz Instituta za zaštitu zdravlja u Novom Sadu na simpozijumu „Genetski modifikovana hrana i uticaj na ljudski organizam“ održanom juče na 74. međunarodnom poljoprivrednom sajmu. - Hrana koja je dobijena upotrebom genetički modifikovanih organizmima je relativno nova i svakako da ne treba uvek da plaši potrošače, pod uslovom da pre nego što se odluče za njenu upotrebu dobiju potpunu i tačnu informaciju o mogućim dobrim i lošim uticajima na zdravlje.

U Evropi je već davno uveden znak koji na proizvodu označava da li je on dobijen upotrebom genetički modifikovanih organizmima, ali kod nas on ne postoji. Danas je velika pokretljivost stanovništva i roba, pa nije nemoguće da se i na druge načine unese ovakva hrana u zemlju, pa makar i u pojedinačnim slučajevima. Sve su ovo razlozi zašto se s edukacijom stanovništva o genetički modifikovanoj hrani mora početi i pre nego što se ona pojavi na tržištu.

U Evropi šest zemalja na svojim njivama već imaju genetički modifikovaneuseve, pa je gotovo nemoguće izbeći takvu hranu. Do potrošača stižu razne informacije, najčešće od nestručnjaka, koje ih plaše. Malo je poznato da već davno koristimo lekove koji se dobijaju upotrebom genetički modifikovanih organizama. Na taj način su dobijeni možda kvalitetniji i jeftiniji preparati.

- U našoj laboratoriji se radi testiranje prehrambenih proizvoda na prisustvo genetički modifikovanih organizama i prva smo laboratorija koja je napravila bazu podataka koju možemo da damo na uvid potrošačima - kaže direktor Nacionalne laboratorije za ispitivanje semena u Novom Sadu prof. dr Mirjana Milošević. - Stvaranje ovakve baze podataka je za našu javnost od velike važnosti, jer opredeljenje da li će neko da koristi genetski modifikovanu hranu ili ne zavisi od edukacije i dostupnih informacija. Svaki proizvod koji se nađe na tržištu mora biti propisno obeležen, jer različiti proteini iz nekih drugih proizvoda mogu biti uneti u prehrambeni proizvod koji potrošač koristi, a na koji je on alergičan. Ukoliko ne zna da ga taj proizvod sadrži, može imati zdravstvene probleme. Tako, na primer, u jagodu može biti unet gen ajkule, da bi ona imala veću otpornost na niske temperature. Ako je neko alergičan na ribu, jagoda može da izazove alergiju. Dakle, svaki protein koji je u hranu unet mora biti naznačen.

Po rečima dr Milošević, u našoj zemlji postoji regulativa ove oblasti, ali nije u primeni. Tako, recimo, ne funkcioniše Pravilnik o obeležavanju prehrambenih proizvoda, niti o praćenju pojave genetički modifikovanih organizama u prirodi.

- Neophodno je da počne primena ovih pravilnika i da se akredituju laboratorije i institutice da mogu da rade ovakva ispitivanja i da prave bazu podataka, koja bi pomogla proširivanju naše baze podataka. Na ovaj način ćemo imati evidenciju genetki modifikovane hrane, odnosno, država će moći da kontroliše šta se na ovom polju dešava - kaže dr Mirjana Milošević.

Izvor: Dnevnik
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice


Have inspiration and be creative.

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 530
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla
mob
LG m4410
 Smile
IP sačuvana
social share
Edit by boban92: Maksimalna dozvoljena velicina slika u potpisu je visina: 60pix, sirina: 468pix i velicina 20KB
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu

Zodijak
Pol
Poruke 1824
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.6
Najveci otrov je Holesterol.....
Samo to/masnocu treba izbegavati....
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.112 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.