Meteorolozi veruju da su otkrili novi tip oblaka, nakon što je jedinstvena forma oblaka primećena širom sveta, prenosi Nešnel Džiografik. Eksperti iz Kraljevskog meteorološkog društva pokušavaju da klasifikuju ove oblake koji su nazvani "Asperatus", što na latinskom znači grubo, kao potpuno novi tip oblaka. Pogledajte kako izgledaju.
Novi tip oblaka formira tamni grudvasti prekrivač preko celog neba i primećen je u mnogim mestima širom sveta, uključujući Škotsku, Vels, američku državu Ajovu, Australiju, Novi Zeland i Grenland. "Izgleda kao površina ustalasanog mora gledanog odozdo", izjavio je Gevin Pretor Pini, osnivač Društva poštovalaca oblaka koji je zbog izgleda ovom oblaku dao nadimak "Žak Kusto oblak". On je bio prvi koji je identifikovao oblak "Asperatus" sa fotografija koje su mu slali članovi Društva. "Donji deo oblaka deluje grubo i talasasto i iako izgleda kao da oblaci donose oluju, oni teže da se raziđu bez stvaranja nevremena", dodao je Pretor Pini. Kraljevsko meteorološko društvo trenutno sakuplja detaljne klimatske podatke sa mesta gde su ovi oblaci viđeni i pokušava da otkrije kako su oni nastali.
Ukoliko bude potvrđeno, ovi oblaci će biti prvi novootkriveni tip oblaka posle 1953. godine. Predstavnici Kraljevskog meteorološkog društva će se, u tom slučaju, obratiti Svetskoj meteorološkoj organizaciji u Ženevi i zatražiti da se novi tip oblaka uvrsti u Međunarodni atlas oblaka, koji koriste meteorolozi širom sveta. Iako je ovaj proces dug, meteorolozi veruju da postoji dovoljno dokaza da ovi oblaci budu uvršćeni u Međunarodni atlas oblaka.
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik
Ovo su oblaci karakteristicni za toplu polovinu godine.Kada su mali onda su znak lepog vremena.Slobodno mozemo reci da su to i najcesci oblaci u letnjem periodu.Baza im je na visini 500m-1700m a debljina od nekoliko metara do nekoliko stotina metara a kad su razvijeni mogu biti debeli i 2-3 km. Kod vecih Kumulusa moze doci i i do pojave pljuska.Kumulusi takodje cesto prate i Kumulonimbuse,sto je znak priblizavanja oluje.Sastavljeni su od vodenih kapljica a kad se razvijaju u Kumulonimbus onda ima delova koji su sastavljeni i od ledenih kristala.Kumulusi su uz Kumulonimbuse jedini oblaci koji se razvijaju vertikalno.Nastaje u konvekciji vlaznog vazduha u nestabilnoj atmosferi ali moze nastati i u stabilnoj atmosferi kada ona ima samo jedan deo-sloj nestabilan.
Mali Kumulusi (Cumulus humilis-Cu-hum)
Postoji vise varijeteta Kumulusa: 1.Mali Kumulusi (Cumulus humilis-Cu-hum) 2.Kumulus sa vetikalnom moderacijom (Cumulus congestus) javljaju se uglavnom popodne ili u toku noci i teze da se pretvore u Cumulonimbuse 3.Kumulus sa Stratusom koji najavljuju uglavnom lose vreme 4.Kumulus sa Kumulonimbusom,pred oluju sa grmljavinom
Vrste kumulusa su humilis(Cu hum),fractus(Cu fra),congentus(Cu con),mediocris(Cu med)
Univerzalna oznaka ovih oblaka je Cu
Kumulus sa vetikalnom moderacijom (Cumulus congestus) javljaju se uglavnom popodne ili u toku noci i teze da se pretvore u Cumulonimbuse
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik
Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode i/ili čestica leda u atmosferi. Nastaju dizanjem toplog zraka punog vlage u vis, i kad dosegne određenu visinu, zrak se ohladi i tu dolazi do pretvaranja vodene pare u vidljive kapljice vode ili komadiće leda. Vodena para može biti u tri agregatna stanja, što ovisi o prozirnosti i boji atmosfere. Postoje visoki, srednji i niski oblaci:
cirrus Cirrus spada pod visoke oblake kod kojeg se uočava vlaknasta struktura. Zbog niskih temperatura sastoji se od ledenih kristala. Karakterizira ga bijela boja, koja se prilikom zalaska sunca često mjenja u narančastu ili ružičastu. Ne daje oborinu i ne baca sijenu, može tek “zamutiti”, a ponekad i potpuno prekriti Sunce. Vrste: cirrus spissatus (Ci spi) cirrus castellanus (Ci cas) cirrus fibratus (Ci fib) cirrus uncinus (Ci unc) cirrus floccus (Ci flo)
cirrocumulus Cirrocumulus spada pod visoke oblake. To je vlaknast, grudast oblak, zbog svojih oblika često u narodu poznat kao “ovčice”. Sastavljen je uglavnom od ledenih kristala i nikada ne daje oborinu. Cijeli oblačni element je dovoljno proziran tako da kroz njega možemo uočiti položaj Sunca, odnosno Mjeseca. Od altocumulusa ih razlikujemo po tome što cirrocumuluse možemo prekriti s jednim prstom ako ispružimo ruku prema njima. Vrste: cirrocumulus lenticularis (Cc len) cirrocumulus castellanus (Cc cas) cirrocumulus floccus (Cc flo) cirrocumulus stratiformis (Cc str)
cirrostratus Cirrostratus spada pod visoke oblake, vlaknaste je strukture, slojevit te nikad ne daje oborinu. Može pokrivati dio neba ili cijelo nebo, vrlo je tanak tako da tek “zamućuje” Sunce. Obično je mutno-bijele boje, često pri zalasku crvenkasto-žutkast. Kod cirrostratusa valja spomenuti i pojavu halo koja nastaje odbijanjem i lomom svijetlosti od ledenih kristala često uzrokujući razne optičke fenomene (prstene, lukove, pa čak i lažna Sunca). Vrste: cirrostratus fibratus (Cs fib) cirrostratus nebulosus (Cs neb)
altostratus altocumulus nimbostratus
stratus stratocumulus cumulus cumulonimbus
S obzirom na nastanak, postoje četiri vrste oblaka:
Advekcijski oblaci nastaju kad na mjesto strujanja dolazi zrak drukčijih svojstava od onog koji je prije bio na tom području. Orografski oblaci nastaju zbog utjecaja planine koja djeluje kao prepreka, radijacijski oblaci nastaju u uvjetima ohlađivanja pri tlu, dok oblaci termičkog uzdizanja nastaju zbog nejednolikog zagrijavanja tla.
Oblake možemo podjeliti i prema sastavu, tj. prema agregatnom stanju čestica vodene pare:
vodeni oblaci ledeni oblaci mješoviti oblaci
Vodeni oblaci sastoje se od kapljica vode, ledeni od kristalića leda, dok su mješoviti oblaci kombinacija vodenih i ledenih oblaka.
Prema obliku pojavljivanja oblaka postoje tri osnovne vrste:
S obozirom na sve prethodno nadedene karatkeristike, svjetska meteorloška ogranizacija (WMO) je odredila 10 vrsta oblaka razdjeljenih u tri kata. Gotovo svi oblaci nastaju u prvih 10 kilometara visine jer onda dolazi do pomanjkanja vodene pare što onemogućuje njihovo formiranje. S obzirom na područje pojavljivanja oblaka, razlikujemo tri kata atmosfere:
niski kat (od morske površine do 2 km) srednji kat (od 2 km do 7 km) visoki kat (od 7 km do 13 km)
Visinske granice među oblacima nisu točno određene, jer se oblaci često šire i preko njih (cumulonimbus se npr. često nalazi preko sva tri kata, ali svrstavamo ga u niske oblake jer mu se podnica nalazi u niskom katu).
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik
Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.
Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.
Tema: 
dodacu i ostale 
