Nije nesreća nego dosada suprotnost od sreće.

Stephan Lermer, psihoterapeut i pisac

U skoro svakom jeziku na svijetu riječ SREĆA se može tumačiti na dva načina. Sreća u smislu “imati sreće” i sreća u smislu “osjetiti sreću”.
Imati sreće

Imati sreće znači, slučajno, kroz neki (srećan) događaj doživjeti osjećaj sreće. (eng. LUCK)

Primjeri su brojni: zgoditak na lotu, ruletu ili nekoj drugoj igri na sreću, slučajno izabrati neko dobro rješenje, slučajno izbjeći nesreću i mnogo sličnog. Za većinu filozofa, psihologa, psihijatara, ovaj način promatranja sreće je manje interesantan. Interesantnije je pronaći način na koji čovjek sam može utjecati na svoju sreću.

Pronaći sreću

Pronaći sreću je osjećaj, ali jednako tako i stanje u kojem se neka osoba nalazi, a koje se očituje kroz opće, vrlo često nesvjesno, osjećanje blagostanja. Ovdje nisu odlučujuća objektivna, nego subjektivna osjećanja neke osobe. Znanstvenici koji se bave ovom problematikom vrlo često taj osjećaj nazivaju “osjećaj dobroga” a ne sreća.

Pronaći sreću možete na dva načina:

· Pronaći sreću za samo kratko vrijeme – doživjeti osjećaj sreće (eng. Pleasure-zadovoljstvo). Primjeri: dobro jesti, boraviti u društvu prijatelja, voditi ljubav, završiti nešto s uspjehom…

· Pronaći sreću za duži vremenski period – živjeti u sreći (eng. Happiness )

Primjeri: biti zadovoljan životom, doživjeti mnogo srećnih mjeseci…

Sreća sa različitih aspekata

Pojam SREĆA se veoma često vezuje za pojmove kao što su: zadovoljstvo, dobar život, kvaliteta života, radost, želja, zabava, subjektivno se osjećati dobro i sl.

Ovaj pojam se opisuje kao veoma interesantno stanje, kako pojedinca tako i skupina ljudi. Stoga je njegovo formuliranje sa različitih aspekata različito.
Psihologija

Psiholozi opisuju sreću kao osjećaj potpune harmonije naše svijesti. Nalazimo se u samo svom trenutku i sve drugo nema značaja. Čak ni vrijeme.

Filozofija

Filozofi se već dugi niz godina bave ovim pitanjem. Za neke je to stanje potpunog zadovoljstva, potpunog nedostatka želja, ideal, čije ostvarenje se čeka sve dotle dok čovjek sam ne pronađe mjeru međusobnih osjećaja. Naravno, ovdje imamo najveći broj definicija sreće, koje manje ili više sliče jedna na drugu.

Medicina – neurobiologija

Medicinski, odnosno neurobiološki sreća se opisuje kao osjećaj koji nastaje oslobađanjem hormona dopamina i serotonina. Ljudsko tijelo ih luči u različitim situacijama i u različitim količinama. Takve situacije nastaju prilikom bavljenja sportom, ali također i kada jedemo čokoladu. Tada mozak putem nerva dobiva poruku “budi sretan”.

Lingvistika

Jezičari su u Evropi otkrili riječ SREĆA još u 12 stoljeću, a američki psiholog Steven Reiss još od sredine 90-tih istražuje povezanost motiva i ljudskog ponašanja. Kroz brojna anketiranja i istraživanja provedena u cijelom svijetu i među različitim kulturama, pronašao je 16 životnih motiva, koji određuju ljudsko ponašanje te ih povezuje sa osjećajem sreće. To su:

1. Moć – stremljenje ka uspjehu, vodstvu i utjecaju

2. Neovisnost – stremljenje ka slobodi, biti dovoljan sam sebi i autarkija

3. Radoznalost – stremljenje ka znanju i istini

4. Priznanje – socijalno akceptiranje, pripadnost i pasivna samovrijednost

5. Red – stabilnost, jasnoća i dobra organizacija

6. Štednja – gomilanje materijalnih dobara i svojine

7. Čast – lojalitet i moralnost, karakterni integritet

8. Idealizam – socijalna pravednost i fer-odnosi

9. Veze – prijateljstva, radost i humor

10. Obitelj – težnja ka stvaranju obitelji i kasnije njeno obogaćivanje djecom

11. Status – bogatstvo, titule, javna pažnja, socijalni status

12. Osveta – konkurencija, borba, agresivnost i obračun

13. Romantika – erotski život, seksualnost, ljepota

14. Hrana – jelo i piće

15. Tjelesne aktivnosti – pokreti i fitnes

16. Mir – opuštanje i emocionalna sigurnost

"Sve je dobro. Sve. Čovek je nesrećan, jer ne zna da je srećan. Samo zbog toga. To je sve. Sve!
Jer ko to spozna, postaje srećan, odmah. U istom trenutku."

Dostojevski – Zli dusi


Biti srećan

Biti srećan za svakog znači nešto drugo. Da li je uopće moguće odgovoriti na pitanje “Kako da budem srećan?”. Istraživači su empirijskim analizama željeli proniknuti u ljudsku svijest i otkriti kada i zašto su ljudi srećni. Evo šta je tim evropskih stručnjaka dobio kao odgovor na pitanje:

Koji ljudi su srećni?

· Srećni ljudi imaju život u svojim rukama , to znači, da su mišljenja da mogu utjecati na svoju vlastitu sreću (ali i nesreću također).

· Srećni ljudi pronalaze balans između naprezanja i opuštanja.

· Srećni ljudi pronalaze balans između onoga što imaju i onoga što žele. Između mogućnosti i zahtjeva.

· Srećni ljudi su kreativni i radoznali.

· Srećni ljudi nisu fokusiranu na sreću, nego žive i jednostavno se raduju tome.
· Srećni ljudi češće imaju pozitivne nagone, pri čemu je učestalost a ne intenzitet važan.

· Srećni ljudi su realističniji pri procjeni svojih ciljeva.

· Srećni ljudi investiraju u svoje socijalne veze, imaju podršku prijatelja i obitelji. Osim toga vjeruju da ih drugi ljudi cijene i vole (svejedno da li je to točno).

· Srećni ljudi su u pravilu optimisti i posjeduju samopouzdanje. Ove vrline su djelomično genetski određene.

· Srećni ljudi posjeduju neki oblik unutarnjeg vjerovanja.

Ljudi su srećni kada jedu, razgovaraju, kad vode ljubav, kada se bave hobijem, sportom ili idu u kino. Neutralni osjećaji se javljaju kad se odmaraju, gledaju televizor ili se bave svojim tijelom (samo kad je u pitanju njega – kupanje, tuširanje…). Osjećaj sreće se najmanje javlja pri obavljanju kućnih poslova, radnih obaveza ili učenja.

Recept za sreću

Svaki čovjek ima svoj sopstveni recept za sreću. Ako spojimo sve ono što smo prethodno pročitali, slijedi da možemo sami utjecati na svoju sreću. I to na slijedeći način:

Uživaj u trenutku

Posvetite pažnju i potpuno se koncentrirajte na ono što se upravo dešava. Ostanite u trenutku i nemojte misliti uvijek na nešto drugo.
Odnosi sa drugim ljudima je najveći prioritet

Kod većine ljudi osjećaj zadovoljstva i intenzitet sreće je najveći kada se nalaze s drugim ljudima. Ljubav, prijateljstvo, društvo i druženje u svim starosnim skupinama je najdjelotvorniji osjećaj sreće.
Koncentriranje na bitno

Za mnoge, a posebno one u industrijski razvijenim zemljama, mogućnosti oblikovanja života su brojne. Skoro neograničene. Stoga, sve nebitno u stranu i stvorite sebi prioritete. Time ćete izbjeći gubljenje vremena na ono što je manje važno.
Rad ali i slobodne aktivnosti

Poticanje talenata i mogućnosti vodi ka ponosu na samog sebe, ali i ka uspjehu i samopouzdanju.

I na kraju – PONAŠAJ SE KAO DA SI SREĆAN, I NA KRAJU ĆES TO I BITI!

Aplauz

Dosada je choveku bolest najtezha, reche Duchic. Sreca je upravo posledica nekih uzbudljivih dogadjaja.