Ne zaboravite na - društvene igre!   
   
Danas nam je zanimljivije sjediti pred televizijskim ili kompjutorskim ekranom i juriti simuliranim autićem nego bacati kockicu s nadom da ćemo dobiti šesticu. Iako je PC itekako zanimljiv i to mu nitko ne može osporiti, ipak je doživljaj koji nam pružaju društvene igre nezamjenjiv   
   

Jesu li kompjutorske igrice prijetnja društvenim igrama?   
   
   
Društvene igre postoje otkad postoji i ljudska civilizacija, a tijekom povijesti pojavljivale su se i nestajale. Čak su Inke i stari Rimljani znali svijetu postoje razni oblici igara, od svima dobro poznatog Čovječe ne ljuti se pa do vrlo kompliciranih kartaških igara.

No, danas se ozbiljno pitamo je li egzistencija društvenih igara opasno ugrožena pojavom igraćih konzola i PC igara? Problem je nastao kad je druženje uz društvene igre postalo nešto što se gleda kao nešto nenormalno, kao na one koji nemaju drugog načina zabaviti se.

Možda ste se već osvjedočili koliko primitivna društvena igra Čovječe ne ljuti se može biti napeta i zabavna, a vrijeme nam prođe dok smo okom trepnuli. Kada bi roditelji češće poticali svoju djecu na takav oblik druženja, ona bi stekla određenu svijest o okolini – o tome da ne mogu funkcionirati sama kao kada su pred monitorom, jer u komunikaciji sve mora biti koliko-toliko skladno kako bi se igra odvijala normalnim tijekom. Osim toga, društvene igre su dobar način da se nauči kontrolirati agresija, da se nauči gubiti i da se u potpunosti shvati već poznata fraza: 'To je samo igra!'

BOARD GAMES I KARTAŠKE IGRE

Društvene se igre dijele u dvije velike skupine – board games i kartaške igre. Board games su igre koje se igraju na nekakvoj ploči, mapi ili slično. Tu spadaju igre poput Monopola, Rizika, Siedlera, Labirinta, Čovječe ne ljuti se ili nešto kompliciranije kao Civilizacije i diplomacije. Ove igre su razmjerno jeftine i dostupne svima, a kad jednom naučite pravila, igru uvijek možete zaigrati ako se skupi dovoljan broj igrača.


   
Bela, briškula, preferans, poker... Biraj!   

U kartaške igre spadaju npr. tradicionalna bela, briškula, poker i preferans. Zabavit ćemo se i uz jednostavnije igrice tipa Lažeš, Magarac ili zahtjevnije specijalne kartaške igre poput una ili seta, koje zahtijevaju dobro koncentraciju i mozganje. U zadnje vrijeme su popularne i tzv. trading card games. To su Magic: The Gathering, Pokemon, Lord of the Rings i slične.

Te igre potječu iz Amerike i unatrag desetak godina su postale iznimno popularne. Neke od karata imaju veliku vrijednost i teško ih je nabaviti, pa igre imaju uz natjecateljski i kolekcionarski smisao. Pravila su uglavnom komplicirana, a prednost je što vam trebaju samo dvije osobe, stolić i karte kako biste igrali. Karte su često lijepe i maštovite, neke čak i crtane rukom.

Igra Magic: The Gathering daje mogućnost natjecanja na turnirima koji su često dugotrajni i naporni. Postoji i svjetska rang ljestvica igrača, prvenstvo Hrvatske i svjetsko prvenstvo koje se održava već 11 godina. Svjetski prvak dobiva čak 35.000 dolara, a neki se time bave i profesionalno. Najbolji svjetski igrač je dosad igrajući Magic zaradio više od 400.000 dolara.

REKORD

Organizatori najvećeg kućnog sajma u Sydneyju ušli su u 'Guinnessovu knjigu rekorda' napravivši ploču za igranje Monopola koja se proteže na 440 metara kvadratnih. Veća je od standardne 1.700 puta pa uz nju idu i puno veće kuće i hoteli, ali i pijuni koje su glumile javne osobe iz australskog jet seta.

DRUŠTVENE IGRE I ZDRAVLJE

Evo jednog priloga društvenim igrama! Prečesto gledanje u televizijski ekran može povećati opasnost od Alzheimerove bolesti. Doktor Robert Friedland, neurolog s medicinskog fakulteta Case Western Reserve, otkrio je da osobama koje igraju društvene igre poput Čovječe ne ljuti se ili Monopola prijeti manja opasnost od Alzheimerove bolesti.

Zanimljivo je kako su i gdje nastale društvene igre i zašto su ih ljudi zavoljeli. Evo kratkog pregleda:
Ovo je pregled samo nekih društvenih igara, ima ih još mnogo. Zato zaigrajte onu koja vama najviše odgovara. Doduše, danas se neke kartaške i društvene igre mogu igrati i putem interneta, no nije li ljepše družiti se uživo ako možete?

Ohladite se malo od monitora i ekrana. Bitno je da se igra, bitno je da se druži!
   
   
Nevena Ljubišić-Jelić
subota, 11.06.2005.

Igraće karte   
   
Prve igraće karte najvjerojatnije su se pojavile u srednjoj Aziji, naime, njihova je povijest počela u 10. stoljeću kada su Kinezi počeli koristiti papirnate domine. No karte u četiri boje pojavile su se kod Arapa, a Europljani su ih preuzeli oko 1370. godine. U to su vrijeme bile ručno izrađene, pa su ih sebi mogli priuštiti samo jako bogati ljudi    
   
   
Zar nije gušt okupiti dečke na jednoj dobroj partiji?   
   
   
Karte kakve danas poznajemo dolaze iz Francuske. Upravo su oni uveli pik, srce, tref i karo, a francuske karte su se vrlo brzo proširile svijetom i postale standard.

U SAD-u su počeli proizvoditi vlastite karte početkom 19. stoljeća, pa su ubrzo uveli oblik s dvije glave da bi izbjegli probleme s njihovim okretanjem u igri, kao i zaobljene uglove karata.

Amerikanci su također uveli i džokera. Pojavio se oko 1870. u jednoj igri koja se zvala juker, a igrom riječi karta je nazvana džoker te je svoj naziv sačuvala i danas.

Scrabble   
   
'Da nije bilo depresije 30-ih godina 20. stoljeća, ne bi bilo ni Scarbblea', rekao je Alfred Butts, izumitelj ove igre koji, iako je izumio jednu od najpopularnijih društvenih igara 20. stoljeća, nikad od toga nije zaradio ni novčića    
   
   
Jesi za jednu partiju Scrabblea?   
   
   
Prvotno je svoju igru nazvao Lexiko i nije imala ploču na koju su se riječi slagale. Poslije ju je prozvao It, pa Criss-Cross, a tek kasnije Scrabble.

Časopis Life je 1953. godine napisao: 'Scrabble je posljednjih nekoliko mjeseci postao ono što su golf ili Monopol bili u svom usponu, a i više od toga, čini se. Najskromnija predviđanja kažu da danas u SAD-u ima oko 1,1 milijun setova Scrabblea i oko 10 milijuna igrača!'

Kada je britanska Kraljica majka posjetila New York 1954. godine, izjavila je da je Scrabble njen omiljen način opuštanja. Godine 1975. Scrabble je prozvan igrom godine.

Domino   
   
Preteča te igre nastala je oko 1120. godine u dalekoj Kini, a domino kakav danas poznajemo počeo se igrati u 14. stoljeću. Kineske pločice za domino su dulje od zapadnjačkih, podijeljene su na dva tipa (civilni, koji ima duple pločice, i vojni), a tradicionalno su se izrađivale od bjelokosti, s točkama od ebanovine   
   
   
Domino - crno... bijelo...   
   
   
U Europi se domino prvi put pojavio u Italiji, i to u Veneciji. No iako su domino pločice kinesko nasljeđe, još uvijek se vodi polemika je li sama igra u 18. stoljeću donesena iz Kine u Europu ili je tada izumljena u Europi bez kineskog utjecaja. Bilo kako bilo, iz Italije se domino preselio u Francusku pa onda u Veliku Britaniju.

Naziv domino dolazi od istoimene francuske riječi koja označuje crno-bijelo odijelo koje zimi nose svećenici. Igra se u svim državama svijeta, ali je najpopularniji u Latinskoj Americi.

Monopol   
   
   
Zabranjeno je krasti lovu iz banke...   
Uz izumitelja Monopola vezane su mnoge kontroverze. Igru je javnost upoznala 1936. godine, a izdala ju je tvrtka Parker Brothers, koja je kupila prava od izumitelja Charlesa Darrowa. Tvrtka ga je prvo odbila s objašnjenjem da igra ima 52 fundamentalne greške, uključujući da je preduga, da su pravila prekomplicirana i da ne postoji jasan cilj za igrače. No, ubrzo je Monopol ipak došao do jednog od osnivača tvrtke, koji je ipak odlučio otkupiti je   
   

Tako je Charles Darrow postao milijunaš, prvi izumitelj jedne igre koji je zaradio toliko novca.

No, ipak nije sve tako jednostavno. Lizzie Magie je nekoliko desetljeća prije izumila igru The Landlord's Game koja je vrlo slična Monopolu. Naime, u Monopolu se kupuju nekretnine, dok se u The Landlord's Gameu unajmljuju. The Landlord's Game se vrlo brzo širila kopiranjem ploča za igru, a kako se širila među različitim ljudima, tako je dobila i različita imena kao što su Auction Monopoly ili samo Monopoly.

Jedan od uživatelja ove igre bio je i Dan Layman, koji je pokušao steći prava na igru te ju je ponudio kao vlastitu pod imenom Finance, ali u tome nije imao uspjeha.

Križaljke   
   
   
Kviskoteka - jedan od naših najpopularnijih časopisa s križaljkama   
   Križaljke su nazvane najraširenijom i najpopularnijom društvenom igrom na svijetu. Izumio ih je novinar Arthur Wynne 1913. godine. On je bio američki imigrant iz Engleske i radio je za New York World. Urednik ga je zamolio da izmisli novu igru za novine, što je i učinio. Križaljka nije imala crnih polja i imala je vrlo jednostavne pojmove. No, iako tako jednostavna, požnjela je veliki uspjeh   
   

Poslije 1942. godine New York Times je ustanovio standarde za profesionalnu križaljku, npr. simetrične kolone s rješenjima koja imaju najmanje tri slova.

Danas je križaljka, ili 'mentalna vježba', kako ju je Wynne nazvao, postala internacionalna institucija.

Rubikova kocka   
   
Ova kocka nudi samo jedan točan odgovor   
Osmina svjetske populacije posjeduje Rubikovu kocku, no samo jedan točan odgovor, uz 43 bilijuna netočnih, zvan 'božji algoritam', rješava zagonetku uz najmanji broj pokreta    
   
Erno Rubik, koji ju je izumio, rođen je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Budimpešti. Studirao je kiparstvo i arhitekturu i uvijek se pitao kako se kocke mogu pomicati, a da se cijeli sustav ne raspadne. Godine 1974. nastala je Rubikova kocka sa 26 kockica, a kreirao ju je sa samo 29 godina.

Njena je prodaja, međutim, išla slabo, sve dok je nije otkrio biznismen Tibor Laczi. Ispijajući kavu u jednom kafiću, opazio je konobara koji se igrao Rubikovom kockom, a kada je saznao o čemu je riječ, oduševio se te ju je odlučio prodavati u cijelom svijetu. 'Kad je Rubik ušao u sobu, želio sam mu dati nešto novca. Izgledao je kao prosjak. Bio je grozno obučen, a iz usta mu se osjetio nikotin. Ali znao sam da imam genija pred sobom!', prepričao je Laczi svoje utiske nakon susreta s Rubikom.

Laczi je predstavio kocku na jednom sajmu igračaka, ali ne kao službeni izlagač. Hodao je okolo-naokolo igrajući se njome i tako sreo britanskog eksperta za igračke, Toma Kremera. On se, naravno, oduševio tim izumom, a ostalo je - povijest. Tako je Rubik postao prvi milijunaš u jednoj komunističkoj zemlji, a da je sav novac sam zaradio.

Još jedan zanimljiv podatak - nitko ne može riješiti zagonetku Rubikove kocke u manje od 52 poteza!

neki ni u 52 godine

Ja sam ludeo za Risiko-m 

ja za monopolom i covece neljuti se i dan danas