Mozak :: Psiholog online ~ Burek savetovaliste

Mozak je čovjekov organ za mišljenje. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se naša mišljenja, ideje i strahovi. Čovjekov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u usporedbi s mozgom bilo koje druge vrste.

Anatomija mozga je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih djelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - neurona - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga.

Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona. Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Dakle, tijelo neurona uključuje i jezgru u kojoj se nalazi DNK i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih neuron postiže svoju funkciju: procesiranje informacija. Denriti i aksoni su produžeci staničnog tijela, vrlo su tanki u odnosu na veličinu tijela stanice i funkcija im je prikupljanje (dendrit) i odašiljanje (akson) informacija. Dendriti i aksoni omogućuju neuronima da se povežu u veliku mrežu koju nazivamo mozak, ili još općenitije, živčani sistem.

Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira neuron i kako neuroni izmjenjuju informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti unutar živčanih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih dijelova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće.

Istraživanje mozga se može okarakterizirati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo biolozi ili medicinari već gotovo jednako važnu ulogu igraju psiholozi, fizičari, informatičari, matematičari i filozofi. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sistema.

Međutim, unatoč velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Ta funkcija ostaje velikim dijelom tajna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (neuroni) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvijek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki znanstvenici sumnjaju da ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjeruju da će baš njihovo područje istraživanja dovesti do odgovora. Kako bilo, mozak ostaje najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja ali i važan objekat razmišljanja onih ljudi koji pokušavaju prodrijeti u njegove tajne.

Struktura mozga
Sastoji se od tri glavne cjeline:

Mali mozak
Srednji mozak
Veliki mozak

Samo 10% ???
Prosječan čovjek koristi samo 10-12% svoga mozga. Gotovo smo svi tu izjavu
čuli barem jednom i prihvatili je bez imalo sumnje kao jos jednu neosporivu istinu. Prema tome ako se služimo samo malim djelićem svoga mozga, tada svi posjedujemo veliki, neotkriveni potencijal koji samo čeka da ga upotrijebimo. Ni danas nije jasno otkud se pojavio baš taj broj, ali se zna da ja ta tvrdnja stara oko stotinu godina. Pretpostavlja se da je
porijeklo te brojke poteklo iz vremena kada su neuroanatomi mapirali mozak te je svakoj regiji pridodana određena funkcija. U jednom trenu tako je bilo poznato 10% područja, te se vjeruje da je ta izjava krivo
protumačena - da ostalih 90% nema važne funkcije.
Današnjim preciznim ispitivanjima (npr. pomoću MRI) spoznali smo nove istine. Tako je otkriveno da ako uništimo 90% moždanih struktura, ili ako se broj moždanih stanica smanji (u određenim degenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti), a sve strukture ostanu očuvane, rezultat je isti - osoba pada u komu. Osoba sa Alzheimerom obično izgubi sve više moždane funkcije kada se broj stanica u mozgu prepolovi, a ne preživi toliko da bi broj dosegao 90%. Sa stajališta evolucije taj koncept ne može biti prihvaćen. Zašto bi neka vrsta razvila veliki, gladan organ ( koji zauzima 5% tjelesne mase, a troši 20% kisika i glukoze potrebne čitavom organizmu ) i tada se koristila sa samo 10% njegovog kapaciteta?? Tako veliki organ sile evolucije ne bi dopustile da preživi osim ako to ne bi značilo preživljavanje vrste. Sa fiziološkog stajališta mozak svakodnevno kortisti sve ili bar većinu svojih funkcija. Ipak čini se da je famoznih 10% duboko usađeno u kulturu i da će tako biti još dugo... (Snow White)