Neko je jednom ovde upitao nesto o modelima brodova , jedrenjaka i slicno. Pa, evo da zapocnem mozda zanimljivu temu. Iako se ne bavim time ipak naleteh na ovogodisnjem sajmu turizma na nesto izlozenu u vitrinama (odatle refleksija na fotografijama). Radi se o "ratnoj galeriji Aquila Imperiale", autor makete je Dusan Stojanovic (nadam se da mi nece zameriti sto njegov rad ovde prikazujem - nemam kontakt sa covekom da bih ga obavestio) i izgleda da je clan kluba (ili pak poseduje firmu) Arhaike (v. znak na sl.2).
Na zalost podatke o ovj vrsti jedrenjaka uz sve napore nisam mogao da nadjem.
Cetvrta slika po redu je obradjena (izbacena je pozadina isl.)

              Nisam bas siguran, ali mi se cini da je tip broda "koka". To je prvo veliko
plovilo dubrovacke mornarice samo na jedra (XIV v). Na pramcu je nosio "zvir" tj.
drvenu figuru zivotinje (kasnije i "pulenu").

Koltone hvala na informaciji
Znaci treba istrazivati pod "koka".

              Znas za onaj izraz "trci ko tele pred rudu" !
              U prvoj knjizi koju sam pogledao ovakav tip broda je oznacen kao "koka". Na
SVIM drugim mestima pise da je to "karaka" ! Odsada cu biti strpljiviji.

Za dubrovacku karaku sam cuo. Dobro, znaci "koka" je mozda drugi naziv za "karaku", ili je moguce da je ta brodica slicna karaki ali se ipak nesto malo razlikuje od nje, pa onda mozda zato ima drugo ime. Ko ce ga znati? Moguce da ima i josh nekih drugih imena ili pak varijanti - nije to retkost.
Stari jedrenjaci su ogromna oblast koju ni malo ne poznajem, a voleo bih. Nista. Treba uciti, buduchnost je predamnom 

Dubrovačka karaka, brod koji je u 16. stoljeću bio najveći na Sredozemlju ponovno će zaploviti Jadranom. Istina, trup ovoga bit će od čelika, ali  to će projektanti dobro sakriti. Naime, vanjska oplata broda kao i njeno nadgrađe bit će od drva.


Na brodu se radi u betinskom brodogradilištu, a u svoje prirodno okružje, more, trebao bi napokon biti porinut ovaj tjedan.


Izgradnju broda prema izgledu povijesne dubrovačke karake financira dubrovačka agencija Navicula, a kako je na početku gradnje bilo problema s trupom ( ono što se inače napravi za tri mjeseca radilo se, po našem starom dobrom običaju, više od godinu dana)  brod se gradi već tri godine. Ovo bi ljeto tako napokon trebao zaploviti u dubrovačkom akvatoriju. Ideja o gradnji karake rodila se nakon što je vlasnik Navicule odlučio malo upotpuniti našu turističku ponudu i tako dočarati staru pomorsku povijest Dubrovnika.


Nacrti za ovaj brod ne postoje. Projektant nove karake Franjo Flesch rekao nam je kako su ljudi nekada brodove radili «više onako napamet» pa se on vodio starim crtežima i modelima. Najinteresantnijih stvari našlo se u Pomorskom muzeju u Dubrovniku i onda se sve to pretočilo u, kako kaže projektant « nešto što mora ploviti».


Nova-stara karaka duga je trideset metara, imat će tri jarbola, a visina od razine mora do vrha jarbola iznosit će oko 25 metara. Iako će izgledom, tvrdi projektant, potpuno ličiti na nekadašnju ljepoticu, iznutra će ipak sve biti podređeno današnjim standardima u turizmu. Svi će saloni, njih pet, biti klimatizirani, jer iako bili na brodu, ne bi bilo u redu da turistima usred ljeta bude vruće. Uz, klimatizirane salone, na usluzi će im biti i barovi, restoran...


Kako bi što više dočarali ugođaj 16.stoljeća, na novoj se karaki posebno pazilo na detalje za čiju je izradu već nekoliko mjesci zadužen kalafat iz Betine, Damir Kukin. Na brodu se, kaže, radi između 8 i 10 sati, ništa previše pretjerano, ali trebali bi se požuriti da se ovo ljeto dignu jedra. Obavljenim je poslom i sam zadovoljan, nartočito jer je ovo prvi puta da se oživljava stara karaka. Prvi dojmovi, dobri ili loši, kaže, čut će se već nakon porinuća i prve probne plovidbe.
Iako će porinuće biti ovaj tjedan, na brodu je još puno posla. Uslijedit će postavljanje tri jarbola i kontrola dva stroja koja bi trebala pokretati modernom čovjeku prilagođenu karaku.


Karaka 21 stoljeća prevozit će oko 220 osoba, a plovit će dubrovačkim akvatorijem dočaravajući turistima nekadašnju slavnu dubrovačku pomorsku prošlost prevozeći ih na izlete brodom iz 16.stoljeća.


Osim dubrovačke karake u omiškom se brodogradilištu, također iz turističkih pobuda, gradi replika galijuna. Novoizgrađeni galijun imat će i šest topova iz kojih  će se čak i zapucati u posebnim prilikama. Iako se za sada vidi samo trup broda u 2005. godini i galijun bi se trebao vratiti iz prošlosti u sadašnjost. Kada prolazite Jadranskom magistralom kroz Omiš možete vidjeti rebra broda....i možete zamisliti kako je nekada s karakama, galijunima izgledalo naše more...

(са сајта једне туристичке агенције)

Jel ljudi- kako se zvao tip brofda koristen kod nas a nastao kao kopija marokanskih piratskih brodova? Evo zasto pitam.... tamo u nekom veku je u Tivat doslo nekih dvesta i nesto gusara iz maroka svojim brodom. Ti njihovi brodovi su bili izuzetno brzi i poceli su po njima da prave druge. Inace ti gusari su ostali tu da zive i danas je preostalo nekih sedam zivih potomaka a jedan od njih u Tivtu ima foto radnju.

 

Jeste, ima i jedan u Ulcinju. Crnac covek a rodjen davno kod nas.
Oni su saracenskog porekla, a mesani su totalno, tako da ima i dosta crnaca.

@panini, imam burazera od tetke koji zivi na Murteru, a Betina mu je na pola sata peske. Ako Bog da mozda letos odem tamo.
Kakva vest, iznenadjenje! Svaka cast za info.

Papalu jos jednom si nas obradovo sa lepom temom

              Pilot:
              Taj tip broda se zvao šambek. Imao je tri jarbola, nosivost 150-300 t a zanimljivo
je da je u pocetku bio trgovački brod sve dok ga u XVI v berberski gusari nisu poceli da
koriste u svom poslu.