Kazna zbog kartice
J. GRBIĆ, 5. jul 2006

STAVKU u Ugovoru poreskih obveznika i "Metroa" da robu u njihovom megamarketu mogu da kupuju samo za potrebe firme većina kupaca ili nije pročitala, ili nije razumela. Tako je Poreska uprava naišla na niz nepravilnosti, jer potrošači kupljenu robu nisu knjižili, a kartice za ulazak u "Metro" davali prijateljima i rođacima. Sada su mnogi preduzetnici "nagrabusili", jer moraju da plate porez za neproknjiženi manjak - plus kaznu!
Kako smo saznali u Privrednoj komori Beograda vlasnici preduzeća na čije ime je kupovano "sve od paštete do bicikla" moraće da plate 18 odsto na sve što su pazarili, a kazna za manjak koji nisu proknjižili kreće se od 100.000 do milion dinara.
- Mnogo sam uplašena, jer nisam znala da moram knjižim i robu koju sam kupovala za kuću - rekla nam je Nada Konstatinović, vlasnik jedne firme u Beogradu. - Mislila sam da je to neka vrsta sindikalne prodaje i da mi kao vlasnici preduzeća imamo prednost u odnosu na fizička lica. Čak mi je i moj knjigovođa rekao da ne knjižim svu robu, već samo ono što ću da prodajem. Verovatno nije ni sanjao da će inspektori otići u "Metro" i tako nas sve proveriti.
Zamenik direktora sektora za kontrolu u Poreskoj upravi, Slavko Pavlović, međutim, kaže da u ugovoru jasno piše da u "Metrou" mogu da pazare samo vlasnici preduzeća, ili radnici koji će da u njegovo ime kupuju, isključivo za potrebe firme. Zato mora da postoji dokaz (ulaz) da je sva ta roba i došla u firmu. Poreski inspektori taj manjak smatraju kao utaju poreza.
- Dobili smo nalog za proveru 165 firmi u Srbiji, koje su uglavnom imale promet veći od dva miliona dinara - kaže Pavlović. - Spisak su nam dostavili u "Metrou" gde beleže sve što je kupljeno kod njih. Većina ovih preduzeća je registrovana u Beogradu. Već posle prvih provera ispostavilo se da ima dosta obveznika koji imaju manjak, jer nisu proknjižili deo, ili svu robu koju su kupili u "Metrou
Koliko su kartica izdali i o kojem broju firmi se radi, koje su kupovale kod njih u Upravi "Metroa" nisu hteli da nam kažu.

Izvor: Novosti

Hrvatska izvedenica sličnih kombinacija sa Metro-om 


ZAGREB - Bivši direktor Metroa, Nijemac B. B. (37), i direktorica A. B. D. (34) osumnjičeni su da su nekolicini osoba omogućili da ostvare povrat poreza u ukupnom iznosu od 5,105.000 kuna, a sve na temelju računa ispostavljenih za kupnju robe u vijednosti od 23,500.000 kuna.

Roba je zaista kupljena između 1. siječnja 2002. i 30. lipnja 2004. godine, no preko 21 lažne Metro kartice koje su glasile na nepostojeća poduzeća s područja Slovenije i Bosne i Hercegovine te još nekoliko valjanih kartica.

Na račune za robu upisivala su se poduzeća, a na zahtjeve za povrat poreza bili su upisani stranci, fizičke osobe, koji o tome nisu imali pojma. Dapače, 99 posto osoba koje su upisane nikada nisu ni kupovale u Hrvatskoj. To je utvrđeno u razgovorima koje su preko Interpola obavili policajci u zemljama u kojima su se nalazili sumnjivi “kupci”.


Metro šuti

U Metro Cash & Carry danas nisu komentirali prijave protiv ljudi iz njihove tvrtke jer, kako su naveli, nisu upoznati s navodima iz prijave.

“Nismo dobili nikakav službeni dokument o podizanju bilo kakve prijave, pa je tako ne možemo ni komentirati”, stoji u priopćenju koje je potpisala Nataša Glišić, direktorica korporativnih komunikacija u Metrou.    (M. Ar.)
Prema računima za kupljenu robu, direktor i direktorica omogućili su da se na obrazac zahtjeva za povrat poreza upisuju podaci stranaca, među kojima su i brojevi putovnica. Ti su brojevi bili potpuno pogrešni, jer je na nekim obrascima bilo ili višak znamenki, ili višak slova.

U cijeloj obradi na vidjelo je izašla i prijevara s kupnjom bonova za mobitele vijedne 4,200.000 kuna, što je uračunato u ukupnu svotu. Tu su na porezu izvukli 923.000 kuna.

Naime, voditelj Odjela za odnose s kupcima u Metrou, Slovenac R. K. (50), sa 27-godišnjakinjom i s još nekoliko referentica omogućio je da na isti način, putem fiktivnih kartica, nekolicina ljudi kupuje Simpa i Vip bonove.

Te su bonove onda prodavali po oglasnicima i na sličnim mjestima. “Klijenti” su znali dnevno kupovati bonove u vrijednosti od 20.000 do 50.000 kuna, no nije poznato odakle im toliko novca.

Referentice su po nalogu R. K. u obrasce za povrat poreza upisivale državljane Slovenije i BiH, a 27-godišnjakinja ih je ovjeravala krivotvorenim pečatima carina u Bregani i Maljevcu. Sami su dizali novac od povrata poreza. Protiv svih su sudionika podnesena posebna izvješća Općinskom državnom odvjetništvu.    (M. Pe.)