Manjine ~ Sanader: Srbija da uči od Hrvatske :: Politicki ~ Geopoliticki forum

Hoce i o ovome da nas uci Sanader i Hrvatska Smile

Stupanj netolerancije spram nacionalnih manjina različit je po regijama: najviši je u Dalmaciji i Slavoniji, a najniži u Istri, Primorju i Gorskom kotaru. U Dalmaciji 44 posto ispitanika ne želi Srbe u Hrvatskoj, 35 posto Bošnjake, 30 posto Crnogorce, a 15 posto Slovence. U Slavoniji Srbi su nepoželjni za 35 posto ispitanika, Crnogorci za 20 posto, Bošnjaci za 13 posto, a Slovenci za 5 posto. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru Srbe ne želi tek 7 posto ispitanika, Bošnjake i Crnogorce 6 posto, a Slovence 4 posto. U Zagrebu i okolici 18 posto ispitanika osjeća odbojnost prema Srbima, 14 posto prema Bošnjacima, 13 posto prema Crnogorcima, a 9 posto prema Slovencima. Stručnjaci razlike po regijama tumače ponajprije njihovoj izloženosti ratnim djelovanjima, pa kako su Slavonija i Dalmacija bile najviše pogođene ratom zaključuju da je rat i glavni uzrok izrazite netolerancije prema manjinama u tim regijama. No, unatoč ratu i svemu što ga je u devedesetima pratilo, rezultati istraživanja i izuzetno visok stupanj netolerancije prema nacionalnim manjinama mnoge je u Hrvatskoj iznenadio, pa čak dotle da sumnjaju u vjerodostojnost istraživača, premda se radi o uglednoj instituciji. Oni, pak, među stručnjacima i javnim osobama koji ne sumnjaju u rezultate istraživanja i koje razina netolerancije nije iznenadila, ponajprije zaključuju kako će takvo stanje svijesti još dugo opterećivati Hrvatsku i bitno utjecati na ukupne društvene procese i njezinu budućnost.

Rezultati istraživanja objavljeni su neposredno uoči usvajanja novog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Kako je za njegovo donošenje bila potrebna dvotrećinska parlamentarna većina, unatoč pritiscima međunarodne zajednice i zahtjevima predstavnika nacionalnih manjina, njegova se izrada i nakon smjene Tuđmanova režima odužila gotovo tri godine i mukotrpno se probila do završnog glasanja u parlamentu. Usvajanjem novog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj je zatvoren krug koji je otpočeo koncem 1991. godine, kad je donešen prvi Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, što je bio jedan od ključnih uvjeta njezina međunarodnog priznanja. Hrvatskoj je tada, kao i ostalim državama nastalim na prostoru bivše SFRJ, ista ta bivša savezna država ostavila u nasljeđe relativno visok stupanj zaštite kolektivnih prava manjina (pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu na svim razinama školovanja, pravo na službenu upotrebu jezika, raznovrsne mogućnosti očuvanja etničkog, jezičnog i vjerskog identiteta i institucija političkog predstavljanja manjinskog interesa�). Hrvatska je sva ta stečena prava preuzela i priznala te izuzev s talijanskom manjinom svih proteklih godina nije imala nekih problema u odnosima s drugim manjinama. Problem je, međutim, nastao s "novim manjinama", odnosno s pripadnicima naroda koji su u bivšoj SFRJ bili konstitutivni narodi, a pogotovo sa Srbima iz Hrvatske koji su i u socijalističkoj Hrvatskoj imali status suverenogo naroda.

I ovo je zanimljivo Smile

Kako je s druge strane, definiran cenzus od 8 posto, kao uvjet da neka od nacionalnih manjina ima pravo na teritorijalnu autonomiju i proporcionalnu zastupljenost u tijelima vlasti, jasno je bilo da će ako pobunjeni Srbi izgube rat i u većem broju napuste Hrvatsku ostati bez tih prava. Tako se i dogodilo. U razdoblju od 1991. do 2001. godine, kad su obavljeni popisi stanovništva, u Hrvatskoj se više nego prepolovio broj pripadnika nacionalnih manjina, i danas čine tek desetak posto ukupnog stanovništva, umjesto četvrtine stanovništva koliko ih je bilo '91. godine. Od 581 tisuće Srba, koliko ih se izjasnilo na popisu '91., danas ih je u Hrvatskoj ostalo 201 tisuća, odnosno sa 12,2 posto sudjelovanja u ukupnom stanovništvu pali su na 5 postotno sudjelovanje. Prepolovio se i broj Bošnjaka sa 43.000 na 20.000, sa 0,9 posto na 0,47 posto; i Slovenaca je manje, 13 tisuća u odnosu na preko 22 tisuće; Crnogoraca je prije bilo 9.700, a danas ih ima 4.900; Makedonaca je bilo 6280, a danas ih je 4270, Talijana je manje za oko dvije tisuće i sada ih ima 19.636. Porastao je jedino broj Roma, kojih danas u Hrvatskoj ima 9463, a '91. ih je bilo 6695.

izvor:Alternativna informativna mreza