Da li je tacno, da su ljevaci nadprosjecno inteligentni?

nije tacno

Sve sto si ikad htela znati o levorukosti a nisi smela pitati: http://www.anythingleft-handed.co.uk/

 

Fetusi sami odabiru hoće li biti ljevaci ili dešnjaci
Ruka kojom se služite kao fetus od 10 tjedana ruka je kojom ćete se služiti ostatak svoga života, tvrdi nova studija.

To otkriće je iznenađenje jer se dosad mislilo da se favoriziranje jedne ruke ne razvija sve dok dijete ne napuni tri ili četiri godine, piše New Scientist.

Ekipa koju predvodi Peter Hepper s Istraživačkog centra za ponašanje fetusa na Kraljičinu sveučilištu u Belfastu do ovoga je zaključka došla nakon proučavanja ultrazvukom 1.000 fetusa. U jednoj studiji, devet od 10 fetusa u dobi od 15 tjedana radije je sisalo palce desne ruke. Hepperova je ekipa slijedila 75 tih fetusa nakon rođenja i ustanovila da su u dobi od 10 do 12 godina svih 60 ljubitelja desnog palca bili dešnjaci, dok je 10 od 15 ljubitelja lijevog palca bilo ljevoruko, a ostali su bili dešnjaci.

Fetus ne kontrolira pokrete

U dobi od 10 tjedana, čak i prije nego što počnu sisati palce, fetusi mašu rukama. Druga je studija otkrila da većina više voli mahati desnom rukom, a ta preferencija ostaje sve do 24 tjedna starosti, kad je fetusu odviše tijesno da bi se micao. Hepper je o tim otkrićima izvijestio na Forumu europske neuroznanosti u Lisabonu.

No Hepper upozorava da ova opažanja ne znače da fetus može kontrolirati svoje pokrete u tako ranoj dobi. Živčane veze iz mozga uspostavljaju se tek u dobi od 20 tjedana. Osim toga, u tom stadiju razvoja fetusi kojima nedostaje moždani korteks, a to se stanje naziva anencefalijom, na sličan način pokreću udove, također pokazujući da im je desna ruka draža od lijeve.

Preferencija jedne ruke

Znanstvenici smatraju da nema nikakvih dokaza kako mozak ima ikakvu kontrolu nad tim pokretima u toj dobi. Najvjerojatnije je riječ o lokalnom refleksnom luku, koji uključuje kralježnicu. Za sada znanstvenici nagađaju da fetusi preferiraju jednu stranu tijela samo zato što se ona razvija mrvicu brže.

 Nova studija o blizancima morala bi potkrijepiti tvrdnju da postoji gen koji je zaslužan za razvoj ljevorukosti i desnorukosti, za koji se pretpostavlja da utječe na strukturu i funkciju mozga.

Kalifornijski znanstvenici ispitali su 72 para jednojajčanih blizanaca koji imaju iste gene i 67 parova dvojajčanih koji imaju različite gene. Svi ispitanici uključeni u ovo dugotrajno istraživanje bili su veterani Drugog svjetskog rata u prosjeku stari 72 godine.

Dr. Daniel Geschwind i njegovi kolege otkrili su pregledom na MRI skeneru da dešnjaci imaju manje simetričan mozak od ljevaka. Kad su znanstvenici usporedili individualne parove jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca, utvrdili su da su mozgovi jednojajčanih dešnjaka najsličnije strukture, dok ova osobina nije zajednička jednojajčanim ljevacima.

"Struktura mozga u dešnjaka ima značajnu genetsku osobinu, koju u ovom istraživanju prvi puta pokazujemo", rekao je ravnatelj neurološkog programa na Kaliforijskom sveučilištu dr. Daniel Geschwind.

Prijašnje studije pokazale su kako gotovo svi dešnjaci za govorne sposobnosti koriste lijevu polovicu mozga, a ova je studija pokazala da samo 60 posto ljevaka koristi lijevu polovicu. Naime, ostali ljevaci za govor koriste ili desnu ili obje polovice mozga.

Ovo je istraživanje pokazalo da su ljevaci nadareniji za matematiku, arhitekturu i muziku, ali veća je mogućnost da će imati problema s mucanjem, disleksijom i autizmom.

Studije poput ove bitne su za razumijevanje kako ljevaci i dešnjaci koriste svoj mozak i razvoj novih načina sprečavanja govornih mana.