Placam jednu godinu 900 eura.Visa skola za dizajn.Tri godine. I dalje u tranziciji,postali smo fakultet dakle ocekuju se do 60% vise cene sledece godine, u zavisnosti od dogovora. I vrovatno , zbog ponovne promene plana i programa, po treci put cu morati da dajem razliku ispita, tj nece mi biti omoguceno da upisem cetvrtu godinu, nakon zavrsene trece, pa da onda dajem razliku, nego cu kao i prosli put morati da ostanem na trecoj i dajem razliku ispita (koja je prosli put kada je skola bila u tranziciji iznosila 22 ispita).

Svasta,kako vas muce...

U svakom slucaju 900€ je mnogo za prosjecnu obitelj u Srbiji...

Ajde da vidimo Sloveniju,Hrvatsku,BiH,Crnu Goru...

  Hrvatska

U principu, za oko 50% redovno upisanih - najboljih (ocjene + prijemni ispit) ... studiranje je (još) besplatno

Ostali plaćaju, ovisno o fakultetu,  550 - 1000 € , po godini  (cijene ZG  Sveučilišta)
No, po najnovijem, čujem - redovni studenti koji moraju plaćati - neće plaćati svi isto; bolji plaćaju manje, lošiji više
izvor    [url]http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/846605/index.do[/url]
Izvanredni studenti, naravno plaćaju puni spomenuti iznos, ovisno o fakultetu

Napomenuo bih još ... do prije koju godinu, za određeni broj Hrvatskih studenata - bilo je besplatno studiranje i u Austriji
(povijesna/historijska  povezanost  država iz bivše Austrougarske)

Fino ajmo dalje znamo sada u HR i SR...Bosna treba,CG i SLO,Makedonija.

Ja sam na budzetu i godinu placam 50 evra 

Mislim da je 400 evra za samofinansirajuce...

Evo nesto o tome kako je stanje...

Svilanović: Gde je Srbija
20. jun 2007. | 09:30 | Izvor: B92
Beograd -- Srbija je suštinski bliže Evropi nego većina republika SFRJ, a formalno iza svih jer ima problema, kaže Goran Svilanović.

U probleme Srbije funkcioner Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope ubraja pitanje statusa Kosova i saradnju s Haškim tribunalom.

Posle tribine o približavanju EU, Svilanović je za B92 rekao da EU želi da izbegne veto u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija kada bude odlučivano o Kosovu i da šalje poruke Vašingtonu i Prištini da jednostrano priznanje može da ugrozi stabilnost Kosova i regiona i da je to najgore rešenje.

"Ekonomija nije u odličnom stanju, ali Srbija šest godina za redom ima stopu rasta veću od šest odsto. Srbija je malo iznad proseka celog regiona, Hrvatska stoji bolje i kada je politička scena u pitanju. Srbija je ispred Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i ekonomski i po sposobnosti administracije da vodi pregovore", kaže Svilanović.

"Problem Srbije su nerešene teme, a to su Hag i Kosovo. Kada tih tema ne bi bilo, Srbija bi bila u stanju da pokaže sve svoje uporedne prednosti i koridor 10. Dakle, to je situacija u kojoj se Srbija nalazi. Onog trenutka kada Kosovo prestane da bude tema, Srbija će izgledati sasvim drugačije u očima svih Evropljana", kaže on.

(b92)

auto godine u srbiji: škoda fabija

u hrvatskoj: vw passat

u bih: opel corsa

Crna Gora: Prosečna zarada 329 evra
11:28 | Izvor: Beta
Podgorica -- Prosečna zarada bez poreza i doprinosa u maju u Crnoj Gori bila je 329 evra, što je za 0,9 odsto više nego u aprilu.

Zarada bez poreza i doprinosa u prvih pet meseci ove godine bila je veća za 15,5 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine, a do povećanja je došlo zbog promenjene metodologije obračuna kojim su sada obuhvaćana samo zaposleni koji redovno primaju zarade.

Onih koji zarade nisu primili po nekoliko meseci i više, prema procenama Sindikata ima i do 50 hiljada, a najniža prosečna zarada u periodu od januara do maja bila je u sektoru ribarstva 133 evra, a najviša u finansijskom posredovanju 712 evra.

Pomoćnik direktora Zavoda za statistiku Radomir Đurović kaže da su realna primanja zaposlenih u Crnoj Gori u maju porasla za 0,3 odsto pošto su troškovi života u istom mesecu uvećani za 0,6 odsto u odnosu na april.

Od troškova života najviše su porasli izdaci iz porodičnog budžeta za ishranu za jedan odsto, saobraćaj i PTT za 0,5 odsto, stan za 0,2 procenta i duvan i piće 0,1 odsto.

Korpa proizvoda hrane i pića za prosečnu četvoročlanu porodicu u maju je iznosila 286,83 evra, što je za 2,7 odsto više nego u aprilu. Stopa rasta cena na malo u maju je u odnosu na decembar prošle godine bila viša za 1,6 odsto.

Industrijska proizvodnja je u maju u odnosu na april bila niža za 2,9 odsto, a 6,2 odsto u poredjenju sa istim mesecom prethodne godine.
(B92)

ZAGREB - Prosječna četveročlana obitelj za ljetovanje će izdvojiti od pet do osam tisuća kuna, a plaćat će ga čak i do 24 rate, kako bi smanjili ljetni udar na obiteljski proračun, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Hrvatskih nezavisnih sindikata (HNS).

Ako bi obitelj svoje ljetovanje u vrijednosti od 6000 kuna platila u više obroka, potrošačka košarica za ovaj mjesec iznosila bi 6779 kuna, a pokrivenost plaćom bi bila svega 70 posto, rekao je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

Krediti za ljetovanje još neće biti niti otplaćeni, a prosječna će obitelj, prema njegovim riječima, biti suočena s početkom nove školske godine, početkom sezone grijanja, predblagdanskom potrošnjom i drugim izdacima.

Nekada je prosječna obitelj ljetovala dva tjedna na moru, a danas za samo tjedan dana boravka u kampu, kao najjeftinijem obliku ljetovanja, treba izdvojiti 4600 kuna, u apartmanu 5500 kuna, a u polupansionu minimalno 6900 kuna, rekao je Sever.

Podsjetio je kako su hrvatski građani krajem travnja prema bankama imali različitih oblika zaduženja u iznosu od 101,9 milijardi kuna, a sada je taj dug još i veći.

Regres za one koji će ga dobiti, u prosjeku iznosi 1600 kuna, istaknuli su sindikati podsjećajući kako je NHS ministru financija Ivanu Šukeru u više navrata uputio prijedlog za povećanjem neoporezivog iznosa za prigodne nagrade, naknade za godišnje odmore, božićnice i slično.

Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u lipnju iznosili 6279 kune, što je za 0,05 posto više nego u svibnju.

Prosječna plaća za travanj iznosila je 4750 kuna, a njome se moglo podmiriti 75,64 posto životnih troškova, što je za 0,56 posto manje nego prethodnog mjeseca. Podstanarske obitelji trebale su izdvojiti ukupno 8037 kuna, a pokrivenost prosječnom plaćom iznosila je 59,10 posto.

Košarica za dvoje umirovljenika, koji žive u vlastitom stanu, iznosila je 3361 kunu, a njezina pokrivenost prosječnom mirovinom bila je svega 57,02 posto. Najskuplja sindikalna košarica zabilježena je u Puli, 7062 kune, a najniža u Varaždinu, 5608 kuna.

izvor:   www.jutarnji.hr


Po ovome se vidi da prosečna plata u RH pokriva 75% potrošačke korpe, ali kada se od te plate odbiju rate za razne kredite, taj procenat je još manji. Fascinantna mi je cifra o unutrašnjem zaduženju hrvatskih građana, krediti kod poslovnih banaka iznose oko 14,5 milijardi €.

Poslovne banke su u stranom vlasništvu - tako da zaduženje građana kod spomenutih banaka, ubraja se u ukupni inozemni dug
E, sad ... da je zaduženje veliko - istina !  Zašto ?  A, valjda zbog  kredibiliteta-mogućnosti otplate ...
Kuka se kako se nema, a zapravo se ima para.
Devizna štednja građana u  HR je trenutno cca. 10 mlrd € i svake godine raste !
link: ... http://www.transfer-biro.hr/382.aspx ... samo u ZG Banci 4,2 mlrd €   http://www.zaba.hr/info/abo/news/press/habo_press377.htm
... podaci s kraja prošle godine
To je ono o čemu smo raspravljali prije cca. 10-15 dana
Od ukupnog HR duga cca. 30 mlrd €, na privatne kredite građana otpada otprilike pola
Za privatne kredite (kuća,stan,auto ...) odgovaraš sam ... Država te neće spašavati ukoliko ne otplaćuješ rate; država HR otplaćuje samo svoj dio duga
Nije problem biti u kreditu - ako možeš vraćati isti ...  Pa, tako cijeli svijet živi