OSVAJANJE

Stare i mudre knjige svjedoče da je jedan mali europski narod osvojio više svijeta od Batu-Kana i starih Rimljanja.
Još sredinom sedamnaestog stoljeća krenuo je tiho, bez mržnje i oružja, iz svoje kolijevke između Panonske ravnine i Jadranskog mora, i stigao u bezbrojna mjesta poznatog svijeta.  I danas se posvuda vide tragovi toga osvajanja.  Simbol moga naroda nose već ljudi cijelog planeta.  Nose ga blizu srca, između košulje i kaputa.  Štoviše, on ih grli oko vrata poput dragog prijatelja.

Jeste li znali da kravata potječe od Hrvata!?
Dok je u Europi bjesnio tridesetogodišnji rat (1618. -1648. ), u ovu tragediju gurnuti su i hrvatski vojnici koji su, nastupajuću pod vodstvom svojih banova, stigli i do Pariza.  Zanimljivo je da su Hrvati, kao dio svoje tradicionalne odore, na sebi svojstven način vezali oko vrata slikovite rupce.  Ovaj lijepi "hrvatski stil" osvojio je probirljive Parižane u vrijeme Louisa XIV i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio "a la Croate" (na hrvatski način).  Taj izraz ubrlo je postao korijenom nove francuske riječi "cravate".
Tako je kravata kao znak kulture i otmjenosti ušla u ondašnju građanski modu i osvojila cijelu Europu, a danas i cijeli svijet!

Zanimljivo.....     Gde si ovo nasao??? Mozes li da mi ostavis neki link???   

Imaš na vikipediji

to sam našao na jednom drugom forumu (ne smijem reklamirat)

OK..... nasao sam! Hvala u svakom slucaju!!!! 

kravata hrvatski izum...citao sam negdje nesto o tome:D

Pa to je izmisljeno pre nekoliko godina, o tome do tada nigde ni slova, ako gresim demantujte me.

Izvinjavam se ako je offtopic ali moralles je izbacen 

Апсолутно непотребан одевни предмет, још га измислили Хрвати. Разлог да је обучем што ређе, у принципу никада


То је било онда када је на црквама у Немачкој писало "Сачувај ме Боже куге и Хрвата"

Dobar primer kako o jednoj sitnici mogu da postoje potpuno različite tvrdnje, članci na srpskoj i na hrvatskoj vikipediji, dobro da je bar isti vek u pitanju u oba članka 

Srpska wikipedija:


Kravata

Kravata je odevni predmet koji nose muškarci oko vrata. Ime prema nekim izvorima potiče od reči "Kroate" (Hrvat) je su je prema nekim izvorima lansirali prvi, hrvatski vojnici (tj. krajišnici, kako dalje sledi u tekstu).

U evropskoj literaturi je opisana prva pojava kravate u jedinici austrijske vojske koja je 1660. defilovala na paradi u Parizu pred Lujem XIV (koji je važio za ljubitelja maramica, marama i drugih modnih pripadaka). Okovratni povez, u ono doba uvek crvene boje, je u nedostatku dugmeta, držao kragnu košulje koja je bila široka i težila je da se razdrlji.

Književnost je opisala da je ta vojna jedinica bila iz Vojne krajine i da je marama bila deo narodne nošnje koji su austrijski vojnici pridodali uniformama, što je u ono doba bilo dozvoljeno. Elitna austrijska jedinica slana u Pariz bila je sastavljena od Krajišnika iz Vojne krajine. U krajiškim jedinicama služili su, govoreći o boračkom sastavu i podoficirima, isključivo pravoslavni Srbi koji su, u Vojnoj krajini od Jadrana do Temišvara, imali i ličnu i teritorijalnu autonomiju, oslobođenje od poreza i zaštitu od prinudnog prevođenja u katoličanstvo, u zamenu za verno služenje bečkom caru, od dvadesete do pedesete godine života.

Prema drugoj verziji, koju takođe nalazimo u književnosti, kravatu su u Francusku doneli odbegli graničari koji su, kao najamnici, služili u francuskoj vojsci u Tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.).

Godine 1939. prilikom proslave 550. godišnjice Kosovske bitke na dalmatinskom Kosovu viđeni su seljaci iz Like, Korduna i Banije sa mašnama koje su im držale okovratnik, koje su ovi nazivali litar (sa dugosilaznim a), što je autentični srpski naziv za kravatu.

Kravata ili litar kao deo narodne nošnje postojala je i u Bosni. Nosili su se crveni sukneni ogrtači, ličke kape s kićankom, a oko kragne na košulji, ispod džemadana i ječerme, crvene litare koji su se na zapadu odavno pretvorile u kravate.

Kravata je verovatno evoluirala od obične marame oko vrata koja je imala višestruku funkciju a ne samo ukrasnu. Da se stavi preko lica radi zaštite od prašine prilikom jahanja, da se njome previje i učvrsti rana, da upija znoj oko vrata ili da se stavi na glavu kako zaštita od sunca. Takođe se koristila i kao filtar za filtriranje mehanički nečiste vode.

Izvor: Википедија




Hrvatska verzija:

Kravata

Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Kravata, smatra se izvornim hrvatskim proizvodom, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.Sadržaj [sakrij]



Kravata kroz povijest
 
Hrvatski vojnik s maramom (kravatom)

Riječ kravata dolazi od francuske riječi "croata". U svojoj knjizi "La Grande Historie de la Cravate", francuski pisac Francois Chaille, na slijedeći način govori o kravati:

"... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Charles II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. ....."

Kuriozitet

Zbog naravi posla hrvatskih plaćenika u kraljevskoj službi, u francuskom jeziku ostao je glagol cravater[1] u značenju uhititi.

Izvor:Wikipedia

Čija god bila, ne volim da je nosim