24SI - Kosovski su političari svakim danom sve zabrinutiji zbog pojave radikalnog islama u njihovoj zemlji pa sa nestrpljenjem iščekuju novi zakon o vjerskim zajednicama koji bi trebao biti donesen iduće godine, kome je cilj spriječiti širenje vjerskog radikalizma.

Kosovskim muslimanima nacija je oduvijek bila ispred vjere, ali na Kosovu je danas sve više muškaraca sa dugom, gustom bradom i žena zamotanih u burke, što zabrinjava i političare i Islamsku zajednicu jer je to znak vjerskog fundamentalizma donedavno stranog kosovskom društvu.

I političari i predsjednik Islamske zajednice Naim Trnava podignuli su glas protiv pojave radikalnog islama i optužili dr. teologije Shefqeta Krasniqija za uvoz radikalnog islama (vehabizma) iz Saudijske Arabije.

Krasniqi je jedini kosovski imam koji na svojim molitvama petkom na otvorenom, čak i u zimskim uslovima, može okupiti i više od 10 hiljada vjernika, među kojima je počesto velik broj vehabija. Ekskluzivno za "Večernji list" Krasniqi je odbacio optužbe za širenje islamskog radikalizma, istakavši da kosovski političari pričom o poplavi islamskog fundamentalizma i ekstremizma zapravo skreću pažnju sa korupcije, mita i trgovine drogom koja guši njihovu zemlju.

"Jesam li ja radikal i terorista zato što ljude podučavam muslimanskoj svetoj knjizi Kur"anu?! Na žalost, sve nas koji danas pozivamo na islam i učimo ljude principima i osnovama te vjere smatraju radikalima i teroristima. Svojim misionarskim radom želim vratiti muslimane na Allahov put".

"Osim toga, siguran sam da neki političari, ali i neki ljudi iz Islamske zajednice, govore o pojavi radikalizma samo zato da bi skrenuli pažnju sa svega negativnog što se u posljednje vrijeme događa u našoj zemlji".

"Optužbe ljudi iz tih krugova apsurdne su zna li se da i oni učestvuju u nabavljanju i prodaji droge kojom se truju naša kosovska djeca. Sa druge strane, ako sam ja terorist samo zato što želim ljude povezati sa Bogom, to je onda moja čast jer ja želim da ljudi žive i umiru sretni u okrilju islama pa da im Bog zbog te vjere jednoga dana podari dženet. To je naš zadatak i naša želja i tu smo samo kako bismo pomogli drugima da dođu na pravi put, nakon čega ćemo biti počašćeni i ponosni", rekao je Krasniqi.

Krasniqi ističe da ne može ostati ravnodušan na nedavnu izjavu predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua kada je poručio da je Kosovo sekularna država uprkos tome što je 95 posto njegova stanovništva muslimanske vjere.

"Izjava predsjednika Sejdiua i drugih kosovskih političara pokazuje da je tragedija kosovskog naroda u tome što su se muslimanski političari udaljili od islama pa ga, zbog nepoznavanje istine o islamu, izravno ili neizravno napadaju".

"Možda oni to rade zato što je kršćanski Zapad Kosovu pomogao u sticanju nezavisnosti, ali ako se zbog toga boje priznati da je Kosovo islamska zemlja, jer u njoj živi više od 90 posto muslimana, tada su u velikim problemima i neskladu sami sa sobom".

"Naime, to što oni misle o Kosovu kao o sekularnoj državi nama ne može naškoditi jer mi samo tražimo vjersku slobodu kakva se na demokratskom Zapadu daje svim vjernicima pa u vezi sa tim nismo spremni ni na kakve ustupke", rekao je imam Krasniqi.

Zbog obnove velike džamije Krasniqi već neko vrijeme molitvu petkom služi na parkingu fudbalskog stadiona kluba Priština, a tako će biti do avgusta. Uprkos niskim temperaturama, hiljade vjernika okuplja se na džumi imama Krasniqija pa smo ga upitali u čemu je tajna masovnih skupova vjernika, na što on odgovara: "Nema tajne. Naime, uprkos tome što sam vjerski vođa, ja sam običan čovjek i tako se ponašam. Živim sa tim ljudima, razgovaram sa njima, upućujem ih na dobrobit vjere, učim ih ispravnom islamu, pa su možda u meni pronašli spasioca. Istina je da na molitvi okupim i više od 10 hiljada ljudi, ne samo u Prištini nego i na cijelom području Kosova, a uživam i veliku podršku Albanaca koji žive u zapadnim i istočnim zemljama".

Oni su stalno sa mnom u kontaktu i pitaju me za fetvu. Nakon rata na Kosovu mnogi su se muslimanski intelektualci, studenti i mladi vratili islamu. Danas su džamije krcate, a više se ne smatra sramotnim biti muslimanski vjernik kao što je to bilo u vrijeme komunizma. Otkrit ću vam jedan podatak: prije rata na Kosovu je bilo 500 džamija, a danas ih je više od 600. Nastojat ćemo ih sagraditi još više jer je i tih 600 džamija danas premalo za sve vjernike.

(24sata.info)