Kao sto vidite u naslovu interessuju me obicaje vezane za smrt. Na internetu sam naso ovo:

----

Sahrana

Kad neko umre, prvo mu se zapali svijeca pored glave i skrste ruke na prsima, desna preko lijeve. Pokojnik se sahranjuje obicno sutradan, ukoliko se ne ceka rodbina iz daleka.
Ako je prirodna smrt starije osobe, obicno ostaje kod kuce i citavu noc pored pokojnika bdije nekoliko, obicno starijih muskaraca, mrtvac se ne ostavlja sam i ima vjerovanje da ni slucajno ne bi smjela macka preci preko njega.

Na dan sahrane, mrtvac se kupa, to cine neki stariji srodnici ili neko ko se toga ne plasi. Stvari koje su pri tom koristene, bacaju se. Onda se pokojnik obuce u novo odijelo i obuje mu se i obuca. Stare babe, obicno imaju unaprijed spremljeno sta ce obuci za ukop, to su najcesce rubine, odnosno skuti iz narodne nosnje i cember za glavu, debele carape. Pokojnik se prekrije tzv. strukom beza, koju babe unaprijed spreme za tzv. pokrov. U sanduk (koji su prije licno izradjivali kad neko umre, a sad se kupuje) se stavi i deka ili cak i dvije-ne sjecam se kako, da li ispod i sa strana ili se i njom pokrije, jer postoji vjerovanje da je na drugom svijetu zima. U sanduk su ranije stavljali cak i stvari koje je pokojnik volio, novcice, kafu, cigarete...Ako je neko umro, a oko mu nije sasvim zatvoreno, vjeruje se da je ostao nekog zeljan i oci mu se sklope, a usta zatvore-za to cak koriste neku maramicu kojom stegnu bradu tako sto maramicu svezu iznad glave ili iza vrata. Ne znam kad se tacno to radi.

Na sahranu se u majevickom kraju poziva, sto nije slucaj svuda. Za taj posao posalju nekog i on ni kod koga ne ulazi u kucu, nego samo ispred vrata saopsti vijest o smrti i kad je sahrana. Na dan sahrane dok kod kuce umrlog spremaju rucak za ukopnike, posalje se neko na groblje da iskopa tzv. raku tj. grobnicu. Prije polaska na groblje, ispred kuce pokojnika pop vrsi opijelo, ali ne i u slucaju ako se radi o samoubistvu, ili umrli nije bio krsten. Prilikom opijela svi prisutni drze svijecu i po mogucnosti se treba suzdrzati od glasnog plakanja i posebno kukanja koje je nekad bilo obicaj. Zene koje su trudne ili imaju m. ciklus ne drze svijecu i ne cjelivaju pokojnika. Poslije opijela, prisutni, pocevsi od najuze familije idu da se oproste-cjelivaju mrtvaca u celo i iznad glave mu stave novcanicu. Iznad glave umrlog, neko od familije, obicno mladji drzi krst. Umrli se moze cjelivati i u kuci, kad se iskuplja svijet, ali to je rjedje. Novac koji se stavi na cjelivanje u majevickom kraju se daje-poklanja svesteniku koji je vrsio opijelo, a u drugim krajevima se upotrijebi za izdavanje obreda nakon smrti (trecina, sedmina, ceteresnica, polugodisnjica, godisnjica od smtrti tzv. jedzek) ili dizanje spomena. Svesteniku se i platiti i spremi poklon. Svi koji dolaze na sahranu, obicaj je da donesu svijecu, a osim toga obicno se nosi i vino, rakija, med i keks. Te stvari se kasnije podijele onima koji su pomagali oko sahrane.

Kad posmrtna povorka poslije opijela, krene prema groblju, kuca onog ko je umro ne ostaje sama i zatvorena, nego se neko zaduzi da ostane. Na celu povorke ide krst, a mozda i ilitija, a iza sanduka clanovi porodice, pa onda svi ostali.U putu do groblja se tri puta zastaje (obicno na raskrscu) i pop cita molitvu. Ranije su zene glasno kukale, sto je odzvanjalo naokolo i stravicno je cuti, iako mnoge od njih pri tom nabrajaju neke nebulozne stvari, sto mi nije bilo jasno, jer u momentima teske tuge covjeku nije do izmisljanja kojekakvih prica. Znam i da je nekad bila sramota da nekog ko je umro tako kukanjem dobro ne "ozale", a ima zena koje ne mogu (kazu ne znaju) da kukaju, nego placu, pa se nekad davno desavalo da unajme zenu koja zna da kuka oko kuce i nabraja kojesta. Ovo mi je bez komentara, a mislim da toga vise nema. Grobnica za zenu se kopa dublje , cini mi se za 20 cm, a kolike su inace dimenzije i ima li neko pravilo, a mislim da ima, ne znam, neka napise ko zna. Na groblju pop ocita molitvu i onda se sanduk spusta u grobnicu, a svi ili samo familija bace grumen zemlje, a onda oni koji su kopali grobnicu zaspu zemljom sanduk. Poslije toga na groblju svi prisutni treba da uzmu bar komadic hrane za dusu pokojnika. Za taj rucak se obavezno kolju tri razlicita "brava"-zivotinje (govece, ovca, svinja) onog pola kog je i pokojnik, a pored toga i vise njih da bi bilo dovoljno hrane za sve. Ako je dan posan srijeda, petak ili drugi dani u vrijeme posta, priprema se posna hrana. Poslije sahrane neki idu odmah kuci, a ko hoce moze da se vrati kuci pokojnikove porodice gdje se ruca. Po dolasku sa groblja, kao i uvijek, prvo se vani operu ruke.

Za sahranu se treba pristojno obuci, sto znaci ne ici u kratkoj suknji, kratkim pantalonama, majici na bretele i sa golim stomakom, dubokim dekolteom, a odjeca treba da je crna ili tamnih boja. Izuzetak su trudne zene, roditelji djece koja nemaju jos godinu dana starosti i oni koji su se vjencali prije manje od godinu dana i postoji vjerovanje da nije dobro da idu na groblje, ali to malo ko postuje, jer je ponekad prosto neizvodljivo. Takodje se ne ide sa sminkom i nakitom, sto uglavnom postuje samo najpreca rodbina.

----

Jeli to tako korrektno ili fali jos nesta ?

A kao vidite ovo je dosta detajlno sta se tice sahrane. Ali sta posle toga ?

Znam da se za 7 i za 40 dana opet ide na groblje...ali ko ide, sta se radi, imaju li neke obicaje itd. ?

Ondaj sam cuo da za pola godine se otkriva spomenik...i tuj ima nekih obicaja ja mislim. I jeli se pola godine broji na dan tacno mislim recimo ako je neko umro 01.02 jeli je ondaj polugodisnica 01.08 ili 01.07 (Matematicki 2+6 = 8 ali neki kazu da nije nego da je 7 ?!?) I ili cak na drugi dan (Prva nedelja posle 6 Mjeseci ?).

Pa tako ako bi neko mogao da popuni informazije: Mnogo mu hvala.

Tema:

http://forum.burek.com/sahranjivanje-pokojnika-i-obredi-t543386.30.html