Ketogena dijeta :: Burek kuvar ~ Vodic za zdravu ishranu

Ketogena dijeta

Prehrana se spominje kao lijek za epilepsiju još u Hipokratovim zapisima gdje je opisano potpuno izliječenje oboljeloga od epilepsije uz pomoć potpunog suzdržavanja od jela i pića.

   Što je ketogena dijeta?
   Kako djeluje ketogena dijeta?
   Kome se preporučuje?
   Kako izgleda jelovnik ketogene dijete?
   Vrlo je važno provoditi dijetu pod strogim nadzorom liječnika i dijetetičara jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neželjenih učinaka.
   Nedostaci ketogene dijete

Što je ketogena dijeta?

Ketogena dijeta je način prehrane koji podrazumijeva visok unos masti te nizak unos ugljikohidrata i proteina. Cijeli niz istraživanja ukazao je da dijeta siromašna ugljikohidratima može biti značajna pomoć u terapiji epilepsije, posebice u dječjoj dobi.
Ideja o primjeni prehrambenih intervencija u terapiji epilepsije rodila se 1920.-ih godina kada je otkriveno da gladovanje može ublažiti ili u potpunosti ukloniti pojavu epileptičkih napadaja. Popularnost prehrane zasjenilo je otkrivanje lijekova novih generacija, međutim dijetoterapija epilepsije doživljava svoju ponovnu potvrdu sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća.
Klasična ketogena dijeta temelji se na točno određenom omjeru masti i ugljikohidrata koji je obično 2:1 ili čak 4:1. Često se prehrana planira i u ovisnosti o vrsti masti te su u nekim slučajevima primarni izvor masti srednjelančani trigliceridi - MCT. U poslijednje vrijeme sve su popularnije dijete koje obilježava nizak unos ugljikohidrata, i u populaciji zdravih osoba, te se kao blaži oblik ketogene dijete koristi čak i kontroverzna Atkinsova dijeta koja je primarno namijenjena za mršavljenje.

Kako djeluje ketogena dijeta?

Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata u organizmu izaziva neke od učinaka gladovanja. Tijekom gladovanja, prvo se troše uskladištene rezerve glukoze (koja potječe iz ugljikohidrata unesenih hranom) kao izvor energije za održavanje normalnih tjelesnih funkcija. Nakon što se iscrpe rezerve šećera, tijelo poseže za uskladištenom masti kao alternativnim izvorom energije. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja ketonskih tijela - tvari koje nastaju u metabolizmu masti, a mnogi vitalni organi u našem tijelu mogu ih koristiti kao izvor energije. Uz to što osiguravaju energiju za mišiće i mozak, ketoni pomažu u otklanjanju epileptičkih napadaja u određenim slučajevima i najčešće kod djece.

Kome se preporučuje?

Liječnici obično preporučuju ketogenu dijetu za djecu koja ne reagiraju adekvatno na različite terapije lijekovima. Posebice se preporučuje djeci oboljeloj od sindroma Lennox-Gastaut.
Ketogena dijeta se rijetko primjenjuje u odrasloj dobi. Studije s odraslim učesnicima ne daju niti približno dobre rezultate u odnosu na studije s djecom. Razlozi ovakvog različitog djelovanja kod djece i odraslih su nejasni.

Kako izgleda jelovnik ketogene dijete?


Vrlo je važno provoditi dijetu pod strogim nadzorom liječnika i dijetetičara jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neželjenih učinaka.
U najnovijem broju časopisa The Lancet Neurology (srpanj 2004), dr. Eric H. Kossoff iz bolnice Johns Hopkins, Baltimore, SAD, opisuje dijetu koja se već cijelo desetljeće prakticira u njegovoj matičnoj instituciji.
S dijetom se započinje u bolnici, a dan prije zaprimanja dijete treba 24 sata konzumirati prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata te navečer počinje postiti. Slijedeći dan dijete se zaprima u bolnicu te se nastavlja s postom koji obično traje 38 sati bez prestanka. Pritom se pazi na adekvatan unos vode i prate se potrebni biokemijski parametri. Nakon toga, provjerava se prisustvo ketona u urinu, te se počinje uvoditi ketogena dijeta. Dijete boravi u bolnici 5 dana, a tijekom njegova boravka roditelji prolaze edukaciju o principu ketogene dijete, načinu mjerenja ketona u urinu i drugim potrebnim detaljima.
Namirnice koje su zastupljene kod ovakvog načina prehrane bogate su mastima i siromašne ugljikohidratima. Konzumiraju se namirnice poput maslaca, vrhnja, ulja i jaja u višim količinama kako bi se zadovoljio visok unos masti. Osnovni izvori proteina su riba, meso i sir, a uz glavne obroke serviraju se male količine voća i povrća. Žitarice su zastupljene u vrlo malim količinama.
Kod prehrane koja uključuje MCT (srednjelančane trigliceride) kao osnovni izvor masti, umjesto značajne količine namirnica bogatih mastima, hrani se dodaje pripravak MCT ili komercijalna formula. Takva vrsta masti brže se apsorbira i brže izaziva stanje ketoze. Budući da ovakav tip dijete dozvoljava malo viši unos ugljikohidrata, djeci je organoleptički prihvatljivija nego klasična dijeta s visokim unosom masti i niskim unosom ugljikohidrata.
Multivitaminsko - mineralni pripravci često se dodaju ovakvoj prehrani, budući da je sa zadanim ograničenjima teško izbalansirati jelovnik koji bi osigurao sve potrebne nutrijente.

Vrlo je važno provoditi dijetu pod strogim nadzorom liječnika i dijetetičara jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neželjenih učinaka.

Istraživanja su pokazala da se ketogena dijeta može koristiti za smanjenje ili prevenciju epileptičkih napadaja i da može biti vrlo učinkovita. Može se koristiti uz terapiju lijekovima ili kao alternativna metoda liječenja. U više od polovice djece koja iskušaju ketogenu dijetu uočeno je 50 postotno smanjenje broja napadaja, a u neke djece napadaji u potpunosti izostaju. Istodobno je uočeno značajno poboljšanje budnosti i svjesnosti.

Nedostaci ketogene dijete

U svjetlu današnjih preporuka liječnika i nutricionista o koristi niskog unosa masti, nameće se pitanje o dugoročnim posljedicama koje bi ovakav način prehrane mogao izazvati. Poznato je da povišen unos zasićenih masti uzrokuje kardiovaskularne bolesti, te povećava opasnost od pretilosti i dijabetesa.
Važan segment u provođenju dijete čini neprestano praćenje razina kolesterola i triglicerida u krvi. U djece kod koje se pokaže značajan porast ovih parametara, treba razmotriti promjene udjela proteina i masti te dati prednost nezasićenim mastima, poput maslinovog ulja, masne ribe i orašastih plodova.
Prilikom uvođenja dijete ponekad se javljaju mučnina i konstipacija, ali se ti simptomi s vremenom povlače. U periodu navikavanja na dijetu mogu se javiti i pospanost i nemir.
Rijetko se mogu javiti komplikacije poput zaostajanja u rastu zbog nutritivnih deficita ili nakupljanja urične kiseline u krvi što može izazvati nastanak bubrežnih kamenaca. Vrlo rijetko može doći i do opasne komplikacije - upale pankreasa.
Iako se sve spomenute komplikacije javljaju rijetko, one samo ukazuju na važnost stručnog nadzora ketogene dijete.

Dosadašnja saznanja i pretpostavke treba dobro odvagnuti prije nego što se odlučimo za ovakav način terapije. Ipak, činjenica da prehranom možda možemo utjecati na tijek i ishod ove neugodne bolesti djeluje ohrabrujuće i ne treba je zanemarivati.

Darija Vranešić, dipl.ing.

Literatura

* Eric H Kossoff: More fat and fewer seizures: dietary therapies for epilepsy. Lancet Neurol 2004; 3: 415-20

* Carl W. Bazil, MD, PhD, and Timothy A. Pedley, MD: Advances in the medical treatment of epilepsy. Annu. Rev. Med. 1998; 49:135-62

* Asuri N. Prasad, Carl E. Stafstrom: Dietary therapy of epilepsy in the nineties; renewed experience with the ketogenic diet. Nutrition Research 1998; Vol. 18. No. 2. pp. 402416.

* Eileen P.G. Vining: Clinical efficacy of the ketogenic diet. Epilepsy Research 1999; 37 181-190

Izvor: Vitaminoteka