Odbačeni vizionar aktuelniji nego ikad

Karl Marks, mislilac revolucije, čovjek koji je bio ikona socijalističkog društva, danas je denunciran. Marksizam kao filozofski pravac koji je baštinio i razvijao ideje samog Marksa je napušten i samo se sporadično spominje u školskim udžbenicima.

Pogotovo se u našoj zemlji bavljenje Marksom smatra anahronim i gleda se s podozrenjem. Njegove knjige su mnogi koristili za potpalu ili ste ih mogli kupiti za bagatelu na buvljoj pijaci. Kad bi vas neko danas vidio da čitate "Manifest komunističke partije" mislili bi da nešto nije u redu s vama.

Pa ipak, danas kad živimo u globalnom postindustrijskom društvu možemo prići komunističkom manifestu s druge strane. Stalno čujemo za pojam globalizacije: brutalno nametanje ujedinjenog svjetskog tržišta koje ugrožava sve lokalne tradicije, uključujući i sam oblik nacionalne države. Ne čini li se da je Marksov opis uticaja koje buržoazija ima na društvo prikazan u "Manifestu" aktuelniji nego ikad?

MANIFEST

"Potreba za sve raširenijim tržištima gdje će prodati svoje proizvode goni buržoaziju preko cijele Zemljine kugle. Svugdje ona mora da se ugnijezdi, svugdje da se naseli, svugdje da uspostavi veze... Buržoazija je eksploatacijom svjetskog tržišta dala kosmopolitski karakter proizvodnji i potrošnji svih zemalja", stoji u "Manifestu".

Marks u ovom djelu navodi da je "na veliku žalost reakcionara, buržoazija izvukla nacionalno tlo ispod nogu industrije", te da su uništene prastare nacionalne privrede i da se i dalje svakodnevno uništavaju.

"Potiskuju ih nove industrije, čije uvođenje postaje životno pitanje za sve civilizovane nacije... Na mjesto starih potreba, zadovoljavanih domaćim proizvodima, stupaju nove koje za svoje zadovoljenje traže proizvode najdaljih zemalja i klima. A kako je u materijalnoj, tako je i u duhovnoj proizvodnji. Duhovni proizvodi pojedinih nacija postaju opštim dobrom", pisao je Marks.

Njegove rečenice preuzete iz "Manifesta" zvuče vizionarski i gotovo da su identične sa stavovima Noama Čomskog, koji u svojim knjigama razotkriva procese globalizacije i skrivene poteze političkih centara moći. Marksova misao je i te kako savremena, on je više od stotinu i pedeset godina unaprijed predvidio procese globalizacije koji razaraju nacionalnu industriju, i uniformizacije, gdje moda ukida tradicionalnu kulturu i sve postaje uniformisano i jednoobrazno.

REVOLUCIJA

Holivud proizvodi filmove koji su planetarno gledani i mnogo su gledaniji od nacionalnih filmova. Engleski jezik postao je dogma, njega moraju svi naučiti, jer je postao neophodan za komunikaciju u savremenom svijetu. Odumiranje nacionalne kulture na tragikomičan način ilustruje primjer kada na pjesmi "Evrovizije" ruska grupa pjeva na engleskom jeziku.

Da bi se zaustavio proces u kojem bogatiji postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji, Marks je zahtijevao da se revolucijom ukine privatna svojina nad sredstvima za proizvodnju. U savremenom svijetu gdje je međunarodno pravo iznad nacionalnog prava "privatna svojina" je sakralni pojam koji stoji na pijedestalu prava. To pravo je neupitno i za njega se svim srcem zalažu svi naši "biznismeni" koji su se raznim malverzacijama dokopali društvenih ili državnih preduzeća.

Čitajući ponovo Marksa, ali i Čomskog, treba da razmislimo da li su se zakoni, odluke koje nam nameće Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i drugi međunarodni centri moći na našu dobrobit ili su u službi gigantskih korporacija. Čomski poručuje u svojim knjigama da su uspjele samo one države koje se nisu pridržavale njihovih odluka, a da one, kao što su Brazil i Meksiko, koje su bespogovorno prihvatale odluke ovih organizacija, tonule u sve dublju bijedu.

Željko ŠARIĆ

Izvor:
http://www.nezavisne.com/revija/tekst4-050430.php

Od svih marksovih ideja jedino postujem sto je rekao da verske institucije kvare ljude, a ne religija. Tu je bio potpno u pravu. To ne znaci, da iz tih marksovih misli treba da se ukidaju institucije, ali svakako bi ih treblao modifikovati, samo je pitanje ko bi to trebao.


Engleski je svetski jezik i lepo je to, da enlgeski nije svetski jezik bio bi francuski ili spanski, no bolje nego arapski ili kineski. Na evroviziji se nikome nebrani da se peva na nacinalnom jeziku. To je drugo sto neko misli da ce sa engleskim bolje proci, pa onda ispadne da su mnogo bolje prosle pesme sa nacionalnim jezicima.

Sa komunistickim manifestom se neslazem, i burzoazija je svakako neophodna, i uvek ce da postoje bogati i siromasni. Nije to zazto sto je to neko nametuno jednom, pa onda to treba skinuti, to je tako oduvek bilo i uvek ce i biti. Da nije bilo burzoazije danas ne bi covecanstvo tako napredovalo i doslo do tolikih dostignuca u nauci.

To je kao voda koja tece. Voda da bi bi bila sveza mora tece tj sa leve i desne strane toka mora postojati razlika pritisaka. Gde su jednaki pritisci sa obe strane, bas kao u komunistickom drustvu gde je sve jednako, ta voda je ustajala i vremnom se pokvari, odnosno negde otece kad tad.

Obeležena 125-godišnjica Karla Marksa
Autor: Tanjug | 16.03.2008 - 10:43

U svetu je 125-godišnjica smrti nemačkog filozofa, ekonomiste, političkog teoretičara i revolucionara Karla Marksa, koga i dalje smatraju jednim od najuticajnijih mislilaca u istoriji, propraćena uglavnom prigodnim člancima.

Marks (rođen 1818 u Triru), koji je 14. marta 1883. umro u izgnanstvu u Londonu od bronhitisa i zapalenja porebrice, zapamćen je, pre svega, kao začetnik ideologije koja po njemu dobila ime, ali je proučavao široku lepezu političkih i društvenih pojava, a naročito je poznata njegova analiza svetske istorije.

Njegove teorije, u prvom redu one koje se tiču političke ekonomije, decenijama su podsticale debate i inspirisale revolucije, a on sam je čas bio predstavljen kao đavo čas kao bog.

Marks, kako navodi nemačka novinska agencija Dojče vele, klevetan i osporavan od jednih, neshvaćen od drugih, a uzdizan od mnogih kao najveći mislilac na svetu, Marks i dalje izaziva polemike.

Od kraja hladnog rata ponovo se javlja snažno interesovanje za Marksove teorije, naročito za one u kojima govori o oblicima i nestalnosti kapitalizma.

Postavlja se, međutim, pitanje u kojoj meri teorije čoveka koji je umro pre 125 godina mogu i dalje da utiču na svet današnjice.

Neki poput Iana Hanta, direktora Centra za primenjenu filozofiju univerziteta Flinders u Australiji, smatraju da je Marksov uvid u kapitalistički sistem i dalje veoma aktuelan.

Po njemu, Marksove teorije o eksploatatorskoj prirodi kapitalizma, u kome se industrijski razvoj zasniva na iskorišćavanju ljudskih i prirodnih resursa za kratkotrajnu dobit, mogu se primeniti na probleme koje muče današnji svet kao što su klimatska i energetska kriza i pitanja "despotskog oblika odnosa poslodavac-zaposleni".

"Marksove analize o stubovima kapitalističkog društva pokreću pitanja o pravednoj distribuciji bogatstva, pa samim tim i prihoda, u kapitalističkim društvima, koja su danas očiglednija nego što su bila u njegovo doba", naveo je Hant.

"One, takođe, ukazuju", po Hantu, "na posledice po životnu sredinu usled privatne dominacije investicija koje su danas akutnije nego u Markosvo doba".

Sajmon Tormej, jedan od direktora Centra za proučavanje društvene i globalne pravde na univerzitetu u Notingemu, smatra da je "svet je u velikoj meri onakav kakvim ga je Marks opisao pre 150 godina".

"Mi sada imamo više ili manje integrisani kapitalistički svet, sa globalnim bogatstvom i globalnim siromaštvom, kao što je to Marks predvideo", naveo je Tormej, dodajući kako je "socijalna demokratija, koja se pojavila u obliku krajnje umerenog marksizma, kao neka vrsta 'marksizma-lajt', danas svuda u povlačenju".

Uprkos tome, klasna borba se nastavlja, tvrdi Tormej.

"Otidite u bilo koju fabriku i videćete vlasnike i radnike - vlasnici ne mogu bez radnika ali žele da ih plate što je manje moguće za što veći učinak dok radnici pokušavaju da izvuku što veću platu. To je klasna borba".

"Osvrnite se oko sebe, klasna borba je svuda i utiče na govoto sve ljudske odnose", ističe on.

Marks je imao veliki uticaj ne samo na politiku i ekonomiju već i na način na koji su ljudi promišljali kulturu. Premda se nikada nije smatrao pravim kulturološkim teoretičarem, Marksove analize o estetici, komunikaciji i interpretaciji doprinele su širenju pokreta kulturoloških istraživanja.

Savremeni kulturološki teoretičari prate Marksove ideje.

"Marksov uticaj na savremenu kulturološku misao potiče iz njegove društvene teorije i njegovih filozofskih ideja", kaže Johan Fornas, direktor švedskog Instituta Viših kulturoloških studija.

"Marks je inspirisao mnoge savremene mislioce, navodeći ih da nikada ne odvajaju teorijske koncepcije od iskustava svakodnevnog života i da, umesto toga, shvate značaj postavljanja znanja u konkretnu materijalnu, otelotvorenu i društveno organizovanu praksu, uvek interaktivno delujući sa institucionalizovanim mrežama vlasti", dodao je Fornas.

Premda su mnoge Marksove teorije i danas primenljive, stručnjaci ipak navode da su neke od njih vremenom izgubile svaki značaj, naveo je Dojče vele.

Tako, se pogrešnim ispostavilo predviđanje da će jednog dana komunizam zavladati svetom. Čak je i Narodna Republika Kina poslednjih godina "razvodnila" svoj komunizam, navode ti stručnjaci.

"Marks je bio ubeđen da će komunizam zameniti kapitalizam ali, danas u svetu više ne postoji bilo kakav komunistički pokret", kaže Tormej.

Po Tormeju, "ironija je što je u trenutku kada su Marksove ideje relevantne više nego ikada ranije, sve slabije interesovanje za marksizam (ili tačnije rečeno komunizam) kao ideologije koja mobiliše mase".

Tormej smatra kako Marksovo najznačajnije delo "Kapital" "i dalje predstavlja fantastično strukturisanu i promišljenu analizu, dajući uvid u filozofsku i ekonomsku misao njegovog vremena".

"Dok god bude kapitalista, Marks će biti relevantan", zaključio je Tormej.

Izvor: Blic

"Vlast preuzimaju proleteri"

Razvoj kapitalizma sve više traži visokoobrazovane radnike, da bi taj sloj društva na kraju preuzeo vlast od kapitalista.

Ma taj mi je Marks najveci govnar toliko nam je zla nanio zobg pogresne interpretaciej da ne zelim ni ime da mu spominjem
Da bogdom Srbi nikada nisu culi za njega

Od "svojih" precjenjen, od "danasnjih" podcjenjen....

Pankrti ' Bandiera Rossa

Mrzim lenjina mrzim Marksa

Svaka njima cast,ne mrzim nikoga...ali oni imaju veze sa srpskim nacionalizmom,kao i moja baba sa ovim forumom...(izvini baba)...

Lock...