Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 18:40:55
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Kako poboljšati pamćenje  (Pročitano 13638 puta)
18. Nov 2008, 16:42:19
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows Vista
Browser
Opera 9.62
mob
Apple iPhone 6s
Kako poboljšati pamćenje

Mozak je poput muskulature, ukoliko ne vežbamo izgubićemo kondiciju. Stvarajući nove sinapse (živčana struktura pomoću koje se prenose informacije iz tela u mozak i obrnuto kao i iz jednog dela mozga u drugi) među nervima, pomažemo informacijama, koje se nalaze u našoj memoriji, da tu duže opstanu i postanu permanentne. Najbolje "vežbe za mozak" su nove informacije, poželjno je što više i što raznovrsnijih sadržaja "konzumirati" kako bismo ostali u formi za usvajanje novih sadržaja.

Važno je i da naša fizička kondicija bude dobra, jer i mentalne napore telo ume da prepozna kao i one fizičke (umor, pospanost...), pa nam kondicija služi kako bi telo moglo da izdrži sve napore koji su pred njim. U prilog fizičkoj spremnosti ide i mentalni odmor koji osim redovnog spavanja (i povremenih dremki) možemo postići i radeći ono što volimo (šetnje, druženje....).

Verujte u sebe! Iako se ponekada čini da vrednosti pozitivnog stava preuveličavate i da mu pridajete više značaja nego što zaista ima, verujte u sebe. Jer,ukoliko to ne činite, vaš mozak se automatski ograđuje i štiti od neuspeha (odbrambeni mehanizmi), te su vaše šanse za uspeh značajno smanjene. Pokušajte da budete motivisani i optimistični. Ako ništa drugo ne upali, recite sebi u ogledalo da morate i hoćete da uspete. Naravno tip sadržaja u velikoj meri utiče na ono što pamtimo, pa je preporučljivo da ovo provežbate sa nekim lakšim sadržajem.

S obzirom da se naše pamćenje temelji na podacima koje uzimamo iz okoline, jako je važan i odabir informacija koje ćemo uvrstiti u našu memoriju. Sposobnost odabira informacija ćemo imati jedino ako se potrudimo i uvežbamo kako da te izbore pravimo. Naime, percepcija nam je ovde od vitalnog značaja, jer nam ona omogućava da pravimo izbore. Ako sve što vidimo i što nam je od nekog značaja pokušamo što realnije da zapamtimo imaćemo veći izbor podataka. Ukoliko od nekoliko podataka iste vrste mi izaberemo onaj sadržajniji, veća je verovatnoća da će ga naše perceptivno pamćenje povezati sa nekim sadržajem i samim tim zapamtiti.

Sve što možemo zamisliti možemo i zapamtiti. Pamtimo i one informacije koje ne možemo zamisliti ali daleko teže. Kako bismo nešto lakše zapamtili, vizuelnu sliku treba da povežemo sa emotivnim sadržajima koje posedujemo, to će nam u mnogome olakšati pamćenje. Ukoliko želimo da zapamtimo, na primer, neko letovanje na kom smo bili, slike dešavanja ćemo povezati sa emotivnim uzbuđenjem koje smo tom prilikom doživeli i na taj način će ono ostati urezano u našoj memoriji. I što su emocije jače i šokantnije lakše ćemo pamtiti.

Novi sadržaji i čulna stimulacija su osnove svih mentalnih vežbi. Izađite iz stereotipa i radite nešto na način na koji to do sada niste radili. Pođite od sitnica, jedite, operite zube ili se očešljajte drugom rukom. Na ovaj način ćete vremenom stvoriti nove sinapse (veze između moždanih ćelija koje nose informacije). Unošenje novina u svakodnevnu rutinu pomaže mozgu da ostane u "formi", a osim što je dobro za vaš mentalni potencijal, nije ni teško, samo iziskuje volju. Skuvajte nešto što do sada niste, radnje koje su krajnje rutinske radite zatvorenih očiju, s vremena na vreme promenite put do posla ili do kuće kojim stalno idete, naučite nešto novo i to praktikujte što je češće moguće.

Nismo zaboravni - samo loše zapažamo! Da li vam se dogodilo da se upoznajete sa nekim i sve o čemu razmišljate je kako ćete VI pružiti ruku i na koji način ćete izgovoriti svoje ime...A kako li se ta osoba zove?...Nemate čak ni ideju. Naravno da nemate, kada ste sve vreme razmišljli o tome kakav ćete utisak ostaviti i kako ćete se i sami predstaviti. Ovakve situacije su "krive" što ne pamtite sve ono što biste voleli. Da biste bolje pamtili morate bolje da zapažate, a to može da se uvežba. Uzmite neki materijal (neku sliku, ili pesmu....bilo šta što vam je nepoznato) i pokušajte da opišete ili prepričate (možete i zapisati) šta ste videli (ili pročitali) sa što više detalja, zatim zatvorite oči i zamislite materijal koji ste gledali, i tako svaki put ali koristite nov materijal (koji vam nije poznat). Posle izvesnog vremena, videćete da ste u stanju da pamtite sve više i više detalja za sve kraći vremenski period.

Pokušajte u prodavnici pre nego što kupite određeni proizvod, da do detalja zamislite kako izgleda njegova ambalaža. Posle uporedite sliku ambalaže koju ste zamislili sa ambalažom proizvoda koji je pred vama kako biste videli da li ste nešto propustili. Svaki sledeći put će biti lakše i više stvari ćete moći pamtiti.

Uključite što više čula. Informacije koje ćete dobiti, ukoliko uključite više čula odjednom, će vam omogućiti da informaciju zapamtite na najbolji mogući način. Različiti tipovi učenja, ukoliko se kombinuju, mogu biti veoma efikasni. Ne učimo (niti pamtimo) svi na isti način i ukoliko jednoj informaciji pridodamo neko svojstvo koje inače ne bi imala, lakše će nam se "urezati u misli". Ako, na primer, želite da naučite neku pesmu napamet, pokušajte da je zamislite, dajte joj svojstva koja inače ne pamtite...Zvuk koji proizvodite dok je recitujete naglas, boje koje vidite kad je zamislite....

Oraganizovanje podataka kojima raspolažemo u grupe sličnog sadržaja će nam pomoći da ih lakše zapamtimo. Na primer, ukoliko idemo do prodavnice i treba da kupimo više namernica, olakšaćemo sebi ukoliko ih budemo grupisali u proizvode slične vrste i umesto da pišete spisak pokušajte da ga pamtite. Ponavljanje sadržaja koji treba da pamtite je, takođe, jako dobra vežba za bolju memoriju.

Ljudsko pamćenje je veoma krhko, iako njime raspolažemo od rođenja i ono nas čini unikatnim, proces memorisanja je veoma zahtevan. Da bismo određenu informaciju trajno zadržali ne sme da bude ometanja u procesu pamćenja, a to ćemo postići koncentracijom. Koncentracija će nam pomoći da u krucijalnom momentu ne mislimo ni na šta drugo osim na informaciju koju treba pamtiti.

Smanjite hroničan stres. Svi imamo probleme koji nas okupiraju više ili manje, svako od nas stres doživljava skoro svakodnevno, ali se na različite načine bori sa njim. Hroničan stres veoma loše utiče na memoriju, iako sam po sebi nema direktno razarajući uticaj na mozak, ali posledice koje izaziva loše utiču na kognitivne (saznajne) funkcije mozga. Uticaj koji vrši, manifestuje se tako što smo preokupirani problemima (izvorom stresa) pa nam se opažajne funkcije gube a time je i pamćenje otežano. S obzirom da ne postoji način da eliminišemo stres, moramo naučiti kako da se izborimo sa njim i kako da ga kontrolišemo. Pokušajte više da se opuštate, vežbe istezanja ili joga će pomoći vašem organizmu da se opusti i ukoliko bude potrebe obratite se lekaru.

Nemojte pamtiti ono što ne morate. Pokušajte da se organizujete kada su svakodnevne "sitnice" u pitanju. Nemojte da se opterećujete i pamtite baš sve. Dnevni raspored sastanaka i obaveza zapisujte u svoj planer, telefonski brojevi i adrese neka budu zapisani u adresaru ili mobilnom telefonu ili gde je vama najjednostavnije da ih čuvate. Stvari poput ključeva, mobilnog telefona, novčanika uvek držite na jednom mestu i tako ćete uvek znati gde su. Ovakav način organizacije vam neće poboljšati pamćenje direktno ali će vam omogućiti i olakšati da pamtite sve drugo jer o ovome neće biti potrebno da razmišljate.

Izvor: Infostud
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.4
Kako se sjetiti zaboravljenih stvari

Ovaj jednostavan budistički trik zvan "remembrance" koristan je u slučaju kada želite identificirati rješenje nekog postojećeg problema, a možete ga koristiti u bilo kojoj situaciji - od one u kojoj se ne možete sjetiti gdje ste ostavili ključeve do onih u kojima ste negdje "zapeli", i sad ne znate kako dalje.

"Prisjećanje" je stari budistički trik koji kreira mentalni set u kojem rješenje dolazi samo od sebe. 

1. Prvo krenite razmišljati o problemu kao da je već riješen. Razmišljajte o njemu na taj način neko vrijeme, kao da rješenje situacije već znate. Tada ga odložite u prošlost, i zamislite ga kao nešto što se već riješilo. Zamislite kako se osjećate SAD kad je problem RIJEŠEN.

2. Sada premjestite svoje razmišljanje na prazninu između trenutka u kojem se problem dogodio i sadašnjeg trenutka u kojem je već riješen. U početku će ovo vjerojatno biti mentalno prazan prostor. No svejedno u mislima ostanite u tom prostoru neko vrijeme i pustite alternativne scenarije neka izrone sami od sebe i popune ga, na taj način "prisjećajući se" što se dogodilo ili moglo dogoditi. Pretpostavka da smo jednom znali odgovor stvara mentalni set koji "shvaća" da odgovor mora postojati....i tako eliminira blokadu u mentalnom setu i osjećaj bespomoćnosti koji se radi njega stvara i na taj način opet pojačava blokadu.

Kada nešto tretiramo kao da se već dogodilo, na taj način uspijemo zavarati podsvijest i natjerati je da "stvori" nešto što popunjava mentalnu prazninu. To je korisno jer nas podsvijest u takvim trenucima blokade zna uhvatiti u "začarani krug" u kojem sve veći osjećaj bespomoćnosti jer se ne možemo sjetiti stvara još veću blokadu.

"Kao-da" referentni okvir se često koristi u persuazivne svrhe, gdje ponašanje ili pričanje o nečemu "kao da" tako već jest vodi ljude u to da prihvate stvari bez da ih preispitaju. Policija i odvjetnici taj trik jako dobro poznaju i koriste u svojim metodama ispitivanja. 

Izvor
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Zodijak
Pol
Poruke 4306
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.4
Novi sadržaji i čulna stimulacija su osnove svih mentalnih vežbi.
...
 Na ovaj način ćete vremenom stvoriti nove sinapse (veze između moždanih ćelija koje nose informacije). Unošenje novina u svakodnevnu rutinu pomaže mozgu da ostane u "formi", a osim što je dobro za vaš mentalni potencijal, nije ni teško, samo iziskuje volju.

Nemojte pamtiti ono što ne morate.

"Infostud" je poznat inace po copy/paste tehnologiji izrade clanaka koji predstavljaju skracene odlomke iz pojedinih knjiga. Sto ne mora uvek da bude lose, ali je malo liferantski.  Smile

Konkretno u ovom slucaju nelogicnost, kuvajte nesto novo da vezbate mozak, a kljuceve, mobilni i novcanik ko je**...  Smile
IP sačuvana
social share
"A great many people think that they are thinking when they are merely rearranging their prejudices."  William James
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.4
Saveti koji će vam pomoći da što manje zaboravljate

Pešačenje i san čuvaju pamćenje

Autor: CDC | 02.12.2008. - 05:00


Želite da uplatite dopunu za telefon, ali ne možete da se setite svog broja telefona. Nemate razloga za paniku! Prema najnovijim istraživanjima, više od 70 odsto Evropljana pati od rupa u memoriji.


Obično su posredi samo privremeni i kratkotrajni poremećaji, koji nemaju nikakve veze sa senilnošću ili nekim psihičkim poremećajima. Uglavnom je reč o zaboravnosti, koja je posledica rasejanosti, nepažnje i premorenosti. Uostalom, zaboravnost ima i neke pozitivne strane - naš mozak svakodnevno bombarduje tolika količina informacija da bi on eksplodirao da ne može da pravi automatsku selekciju poruka. Problem godina, međutim, ne treba zane­mariti. Vremenom pamćenje neizbežno gubi na efikasnosti i posle 65. godine zaboravnost je potpuno normalna „fiziološka pojava“. Ipak, ako se poznaju mehanizmi pamćenja, lakše ga je održati u dobroj formi.

Podela memorije

Memorija može da se podeli na neposrednu, kratkoročnu i dugoročnu. Neposredna je kada traje samo nekoliko sekundi (na primer, kada neki broj telefona pamtimo samo onoliko koliko nam je potrebno da bismo ga okrenuli, da bismo ga odmah zatim zaboravili). Kratkoročna je ako neku informaciju koja bi mogla da nas zanima čuvamo samo privremeno, a dugoročna je kada satima, danima, godinama ili celog života pamtimo sadržaje koje nipošto ne smemo da zaboravimo, između ostalog i zato što od njih zavisi naš opstanak.
Memorija nije lokalizovana u nekom određenom delu mozga. On se sastoji od različitih oblasti i svaka od njih ima određenu ulogu u prizivanju slika, pokreta, zvukova i informacija. Naučnici pretpostavljaju da je za dugoročnu memoriju zadužena cela moždana kora (naročito deo oko i iznad ušiju ako se gleda sa spoljašnje strane), dok su centri za neposrednu i kratkoročnu memoriju po svoj prilici smešteni negde duboko u mozgu (spolja gledano, negde iznad nosa).

Vežbajte pamćenje
Vitalnost uma u velikoj meri zavisi od načina života, pri čemu ključnu ulogu imaju ishrana, fizička i intelektualna aktivnost. Za dobru memoriju je neophodna uravnotežena ishrana, koja će mozgu obezbediti sve supstance neophodne za pravilno odvijanje svih biohemijskih procesa u njemu (belančevine, ugljeni hidrati, masti, vitamini, mineralne soli i enzimi). Treba, međutim, izbegavati tešku hranu pošto ona ne opterećuje samo želudac već i mozak.

Pešačenje pomaže pamćenju
Glavi prija i fizička aktivnost (pešačenje, vožnja bicikla, bavljenje bilo kojim sportom na amaterskom nivou) pošto povećava priliv krvi u mozak, koji tako ima na raspolaganju dovoljno kiseonika.
Osim toga, treba imati na umu da je mozak poput mišića kome je, da bi dobro funkcionisao, potreban stalni trening. Što ga više koristimo i što više veza uspostavlja neka nervna ćelija sa drugim neuronima, naše intelektualne sposobnosti su bolje.
Za borbu protiv mentalne lenjosti stručnjaci preporučuju čitanje, pisanje i učenje. Pomaže i rešavanje ukrštenih reči i drugih enigmatskih problema, igranje karata i šaha, učenje stihova i verbalnih ili numeričkih sekvenci napamet... I, naravno, ne treba zaboraviti ni dobar san (u proseku osam sati dnevno), bez koga nema bistrog uma.

Neprijatelji dobrog pamćenja
- Emotivni stres, mentalni premor, anksioznost ili apatija otežavaju fiksiranje uspomena i njihovo vađenje iz skladišta u kome smo ih pohranili. Emotivna ravnoteža je, dakle, uslov za dobro pamćenje.
- Memorija otkazuje i onda kada je mozak predugo izložen intenzivnoj aktivnosti.
- Zloupotreba nekih lekova (pilula za spavanje, sedativa ili antidepresiva) može negativno da se odrazi na pamćenje. Zato se strogo treba pridržavati uputstva lekara i nikada ih ne treba kombinovati. Kokteli ovih lekova mogu da oštete mozak.
- Prekomerno konzumiranje alkohola nipošto ne pogoduje pamćenju. Štaviše, ono je jedan od najčešćih uzroka oštećenja nervnih centara zaduženih za memoriju.

Priroda priskače u pomoć
Neke biljke su pravi eliksiri za poboljšavanje pamćenja i mentalnih funkcija. U prvom redu ginko biloba jer sadrži supstance koje podstiču priliv krvi u mozak i, samim tim, pozitivno deluju na koncentraciju i mentalne sposobnosti. Optimalna doza je četiri kapsule od 15 mg dnevno. Ali, oprezno! Ginko bilobu ne treba da koriste osobe koje uzimaju antikoagulanse, pošto njeni efekti mogu da se nadovežu na efekte lekova protiv stvaranja ugrušaka i izazovu izlive krvi u mozgu. Stručnjaci za istočnjačku medicinu preporučuju i ginseng, koji deluje stimulativno na nervni sistem i daje energiju. Ovaj koren takođe štiti od stresa i povećava sposobnost pamćenja i učenja. Ne preporučuje se osobama koje pate od povišenog krvnog pritiska.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows Vista
Browser
Opera 9.62
mob
Apple iPhone 6s
Mogu da potvrdim pricu za fizicku aktivnost tj odsustvo iste...
Generalno mozak mora da radi... i idealno je kad radi u zdravim uslovima... a sve je zdravije od "hrcak polozaja" ispred monitora.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


omnia ab ovo

Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 5614
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.62
mob
Nokia 
neprijatelji pamćenje su psihiatri, i teror na koju oni rade...Bruno je zato stigao na vatru od inkviziciju jer suviše je pamtio, tako su označavali njemu kao veštaku...a sad gledaj današnji inkvizitore Smile
IP sačuvana
social share
Da li je kocka baceno?
Snezana i vuk
Crvenkapa i kaludjerice
Vuk i sedam kaludjerica
Pogledaj profil Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.7
Trikovi koji će vam pomoći bolje da pamtite



Osim kratkoročnog i dugoročnog, postoji i senzorno pamćenje. Senzorno pamćenje koje se nalazi u delu mozga koji se zove talamus čuva informacije u izvornom obliku, a često ga upoređuju s funkcijom premotavanja unazad kod audio i video uređaja.

Stručnjaci kažu da je funkcija senzornog pamćenja veoma važna jer nam upravo ona omogućava da zapisujemo beleške na osnovu nečijeg govora ili da obavljamo više stvari odjednom.
Ova dimenzija pamćenja zadržava primljene informacije u nepromenjenom obliku. Za vid to vreme iznosi otprilike pola, a za sluh oko dve sekunde. Nakon što je neka informacija nakratko registrovana u senzornom pamćenju, odlazi u kratkoročno pamćenje, gde se ponavljanjem zadržava koliko je to potrebno. Senzorno pamćenje, radi lakšega opisa, stručnjaci često izjednačavaju s funkcijom premotavanja unazad kod raznih audio ili video uređaja. Talamus - deo mozga koji reguliše protok impulsa od strane svih čula, osim njuha, ponekad može da ponovo pošalje signale nekoliko sekundi nakon što su zapravo bili prosleđeni. Ako ste, na primer, na zabavi i čujete kako neko izgovara vaše ime i počinje razgovor, često ćete se, čak i ako ste usred diskusije, posle lako prisetiti šta je taj neko govorio. Naime, kada čovek oseti da su neke informacije važne (npr. vaše ime), senzorno pamćenje prima i prosleđuje signale.

Asocijacije

Kada god nešto želite da zapamtite, pokušajte da to vežete za neku važnu činjenicu ili potražite asocijaciju u različitim modalitetima (ukus, boja, zvuk...), sigurno ćete je bolje zapamtiti i, naravno, lakše ćete se setiti kasnije.

Ne ponavljate ako vas neko nije čuo

Ako ste nešto rekli, a prijatelj nije čuo, sačekajte nekoliko sekundi pa opet ponovite. Nekada senzorno pamćenje reaguje sa kašnjenjem i moguće je da se ono što ste rekli premotava unazad u mozgu vašeg prijatelja i da će registrovati šta ste rekli sa zakašnjenjem.


U rečima je moć

Negativne reči i loši komentari u mozgu lako mogu da podstaknu hemijske promene koje zatim ometaju učenje i narušavaju čovekovo samopouzdanje, naglašavaju brojni stručnjaci. Zato nikada ne potcenjujte snagu i moć reči.


Mozak voli broj sedam

Kratkoročno pamćenje može da zadrži samo pet do devet informacija odjednom. Prosek je obično sedam.
Ako vi želite da neke informacije zadržite duže, moraćete da ih upakujete u sedam jedinica ili da ih sačuvate u dugoročnom pamćenju.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma

Frankly, my dear, I don't give a damn.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke 45679
OS
Windows XP
Browser
Opera 12.12
Neki od nas pamte sve

Naučnici su delimično objasnili zašto se mali broj pojedinaca seća svakog detalja iz svog života



Neuobičajena građa mozga u delu odgovornom za sećanja kriva je za takozvanu superiornu autobiografsku memoriju odnosno sposobnost sećanja na svaki dan života, saopštili su nedavno profesori Univerziteta Kalifornija iz Ajrvina.

Oni su dosad otkrili 33 osobe sa savršenom i detaljnom memorijom koja osvetljava i najmanju pojedinost iz njihovih života. Bilo je dovoljno da, kako prenosi „Hafington post”, istraživači samo pomenu neki datum, i ova 33 ispitanika su mogli da se sete koji je to dan u nedelji bio, gde su ručali, sa kim su se sreli i šta se u to vreme dešavalo u svetu. Naučnici su tokom poslednjeg eksperimenta potvrdili ono što su i ranije pretpostavljali – da su izvesni delovi sive mase kod ovih ljudi veći nego kod ostatka svetske populacije.

Medicinski krugovi su ovim fenomenom počeli da se bave tek 2006. Tada se profesorima sa pomenute visoke škole javila jedna Amerikanka poveravajući im se da se seća svake – pojedinosti iz svoje biografije. Najpoznatija u malom društvu ljudi koji ne mogu da zaborave prošlost jeste glumica Merilu Hener, zvezda američke serije „Taksi” s kraja sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog veka. Merilu Hener koristi svoje još uvek prepoznatljivo lice da bi privukla pažnju široke javnosti na redak medicinski fenomen. Učestvujući u istraživanjima i objavljujući knjigu o ovoj temi, Henerova se nada da će pomoći osobama sa istim sposobnostima. Veruje se da ima još pojedinaca koji pamte sve što im se dogodilo, ali koji ne znaju da njihov kapacitet sećanja ima medicinski naziv i da je delimično naučno objašnjen.

Američka glumica kaže da ništa ne zaboravlja još od malih nogu i da se njoj lično sviđa što je tako. Svoju memoriju upoređuje sa menijem na di-vi-diju: samo recite šta hoćete, godinu, mesec ili dan i ona će prepričati sve što se tada događalo njoj lično, njenim prijateljima ili na TV. Isto važi i za ostale potvrđene slučajeve.

Međutim, njihova sposobnost da se sete kako su bili obučeni određenog dana pre 15 godina ne znači i fantastičnu memoriju inače. Na uobičajenim testovima pamćenja nisu pokazali natprosečno dobre rezultate.

Zajedničko nekim osobama sa superiornom autobiografskom memorijom jeste to što su levoruki i što imaju naviku da skupljaju mnogo stvari. Na ispitivanjima je sada još jedna grupa pa je moguće da će se broj ljudi sa potvrđenim nadmoćnim sećanjem na svoj život uskoro povećati.

----------------------------------------------

Kao na filmu

Prva osoba koja se istraživačima javila za pomoć, za razliku od Merilu Hener koja uživa u igri sa svojom prošlošću, anonimna Amerikanka tvrdila je da je sećanje na baš sve detalje iz života unesrećuje i iscrpljuje.

Ljudi koji pamte sve ne umeju da objasne kako im to polazi za rukom, ali svoje sećanje upoređuju sa filmom: slike jednostavno teku jedna za drugom.

J. S.

Izvor
IP sačuvana
social share



"Oni koji su vešti u borbi, ne obuzme ih bes. Oni koji su vešti u pobedi, ne obuzme ih strah.
 Zato mudri pobeđuju pre borbe, dok se neznalice bore da bi pobedili"
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Iščeznuće problema kroz poricanje stvarnosti.

Zodijak Taurus
Pol Žena
Poruke 30885
Zastava Tatooine
OS
Windows 7
Browser
Mozilla Firefox 19.0
10 činjenica o ljudskom pamćenju



“Kad bismo mogli da pamtimo sve, uglavnom bismo se osećali podjednako loše kao da ne možemo da se setimo ničega.”
Vilijem Džejms


Često se može čuti da smo svi mi zapravo skup sopstvenih sećanja. Naša iskustva čine nas onakvim kakvi jesmo.

Međutim, ljudsko pamćenje uglavnom je još uvek velika nepoznanica, što je jedan od razloga zašto neki ljudi govore da imaju, recimo, slabo pamćenje. Do ovakvih pogrešnih pretpostavki dolazi i zbog sličnosti koje mislimo da imamo sa kompjuterskom memorijom, što je analogija koju pravimo kako bismo lakše shvatili sopstvenu. Ipak, to nije baš tačno. Ljudsko pamćenje daleko je složenije nego memorija na našim kompjuterima ili telefonima.

Evo 10 činjenica o ljudskoj memoriji, od kojih su neke od njih sušta suprotnost onome što se o pamćenju obično misli:

1. Pamćenje ne propada

Svako od nas je iskusio onaj frustrirajući trenutak kad nečega ne možemo da se setimo. Može to biti nečije ime, reč na stranom jeziku ili gde smo parkirali auto.

Čini se tako očiglednim da nam pamćenje vremenom propada, kao kad lišće u jesen opada sa grana – potpuno prirodan proces. Međutim, postoje istraživači koji se ne bi složili sa ovim. Štaviše, neki istraživači smatraju da ljudsko pamćenje ima neograničen kapacitet. Sve je pohranjeno u memoriji, ali bez prisećanja, teže nam je da pristupimo svojim sećanjima. To znači da nije pamćenje to koje propada, već naša sposobnost da određene sadržaje prizovemo u svest.

Ali, koja je onda poenta – da možemo sve da zapamtimo, ali ne i da prizovemo? To nas dovodi do sledeće činjenice…

2. Zaboravljanje nam pomaže da učimo

Ideja da nam zaboravljanje pomaže pri učenju na prvi pogled deluje kontradiktorno, ali posmatrajmo stvari na sledeći način: zamislimo da smo napravili veštački mozak koji može da zapamti i prizove apsolutno sve upamćene informacije. Kada bi ovaj impresivni mozak pokušao da se priseti gde je auto parkiran, on bi automatski u svest prizvao sve parkirane automobile ikad viđene, što bi bilo zapravo veoma mnogo automobila.

I sva je prilika da bi onaj koji nam je potreban bio najsvežije zapamćen. I to je opšte poznato kada su u pitanju naša sećanja. Skori događaji obično su mnogo važniji nego oni koji su se desili pre mnogo vremena.

Kako bismo naš supermozak učinili bržim i korisnijim u realnim situacijama, morali bismo da napravimo nekakav sistem koji bi filtrirao stare, nepotrebne informacije. Svi mi, zapravo, imamo jedan takav sistem, a njegovo ime je – zaboravljanje.

To je razlog zašto nam zaboravljanje pomaže da učimo: što su nevažne informacije teže dostupne, lakše nam je da baratamo sa onima koje su nam najvažnije u svakodnevnom životu.

3. “Izgubljena” sećanja ponovo mogu oživeti

Ovo je zapravo još jedna potvrda činjenice da pamćenje ne propada. Reč je o ideji da sećanja mogu postati manje dostupna, ali se svakako mogu prizvati.

Čak i ona sećanja koja nam je teško ili se čini nemogućim da prizovemo i dalje su tu, čekajući da dospeju u sadržaj svesti. Eksperimenti su pokazali da čak i informacije koje su nam duže vreme nedostupne mogu biti prizvane u sećanje. To nam omogućava da nove informacije još brže ponovo zapamtimo, ukoliko su asocirane sa starima.

U prilog ovoj činjenici govore svima nam poznati primeri kao što su plivanje ili vožnja bicikla, a iako se oni ne odnose na sve motorne veštine, odnose se na naša sećanja.

4. Prisećanje menja sadržaj upamćenog

Iako predstavlja samu osnovu shvatanja pamćenja, ideja da prisećanje menja sadržaj upamćenog čini se nelogičnom. Kako prisećanje može da izmeni sadržaj zapamćenog?

Evo kako: kada se prisećamo određenog događaja, ono u našem pamćenju postaje snažnije u odnosu na druga sećanja. Na primer, probajmo da se setimo baš određenog rođendana iz detinjstva i prisetimo se posebnog poklona koji smo dobili. Svakog puta kada se setimo toga, druge stvari koje smo dobili za rođendan postaće nam manje dostupne u odnosu na to, specifično sećanje.

Proces prisećanja, zatim, zaista konstruiše prošlost, odnosno one delove naše prošlosti kojih možemo da se setimo.

Ovo je, zapravo, samo početak. Tu su i – lažne uspomene, koje mogu da budu stvorene ovim procesom ili lažnim prisećanjem. Psiholozi su zaista eksperimentalno potvrdili postojanje lažnih sećanja.

Kao zaključak, nameće se zanimljiva ideja – da mi zapravo kreiramo sami sebe tako što biramo kojih ćemo se uspomena prisećati.

5. Pamćenje je nestabilno

Činjenica da jednostavna radnja kao što je prisećanje menja pamćenje, navodi na zaključak da je ono relativno nestabilno. Ali, obično mislimo da je naše pamćenje stabilno: zaboravimo to što zaboravimo, a nadamo se da u budućnosti nećemo zaboraviti ono što znamo sada.

To znači da će se studenti verovatno složiti sa tim da prilično potcenjuju to koliko je truda potrebno da bi se naučeno zadržalo u pamćenju. A oni nisu jedini, što nas vodi do šeste činjenice:

6. Predviđanje je pristrasno


Ovo se svakome od nas dogodilo. Mislimo da, ako nam je nešto važno ili privlačno, nema šanse da ćemo zaboraviti. Zašto bismo se onda gnjavili zapisivanjem, recimo, broja telefona ili zakazanog termina? Najčešće, u roku od deset minuta zaboravićemo o čemu je reč i to sećanje nikad nam se više neće vratiti u svest.

Isto je potvrđeno u laboratoriji. U jednom istraživanju koje su sproveli Koriat i Bjork (2005), ljudi su učili parove reči poput “svetlost – lampa”, a zatim su procenjivali koliko je verovatno da će moći da daju odgovor “lampa” svaki put kad je data samo reč “svetlost”. Ispitanici su bili previše sigurni u sebe, a razlog tome je pristrasnost predviđanja. Kada im je prikazivana reč “svetlost”, prisećali su se raznih stvari kao što su sijalice ili senke, a tačne odgovore nije ni izbliza bilo tako lako dati kao što su predvideli.

7. Kada je prisećanje lako – učenje je slabo

Osećamo se pametnim ukoliko se nečega brzo prisetimo, a glupo kada nam treba mnogo vremena. U terminima učenja, trebalo bi se bude potpuno obrnuto. Kada nešto lako prizovemo u pamćenje, to jest ne radimo aktivno na prisećanju, tada se učenje ne odvija. Onda kada nam je teško da neki sadržaj prizovemo u svest, dešava se – učenje.

Kada su naša prisećanja na probi, što više se trudimo da rekonstruišemo željeni događaj, sećanje na njega postaje snažnije. Zato delotvorne tehnike učenja uključuju i testiranje – zato što prosto izlaganje, odnosno čitanje informacija nije dovoljno; učenje zahteva napor u prisećanju.

8. Učenje u ogromnoj meri zavisi od konteksta


Da li ste nekada primetili da kada učite nešto u jednom kontekstu ili mestu, kao što je učionica, kasnije postaje teže prisetiti se naučenog u drugom kontekstu? Ovo nastaje kao posledica povezanosti između učenja i toga gde i kako to radimo: zavisi od toga ko je prisutan, gde se nalazimo i na koji način učimo.

Pokazalo se da se najbolje pamte informacije kojima smo izloženi na različite načine i u različitim kontekstima. Kada učenje u velikoj meri zavisi od konteksta, ne dolazi to transfera naučenog na neku situaciju van konteksta u kom je došlo do učenja.

9. “Dopunjavanje” memorije


Ukoliko želite da naučite da igrate tenis, šta mislite – da li je bolje jedne nedelje učiti servis, a sledeće forhend, a posle nje bekhend i tako dalje? Ili biste uvežbavali sve ove elemente svakoga dana?

Ispostavilo se da je lakše prisetiti se informacija iz dugoročnog pamćenja onda kada su one pomešane. Ovo važi najviše za učenje motornih veština, kao što je tenis, ali i za deklarativnu memoriju, kao – koji je glavni grad Venecuele?

Osnovni problem kod ovakvog učenja je što je teško započeti ga. Ukoliko vežbate servis, a zatim se brzo prebacite na forhend, možete u međuvremenu zaboraviti kako da servirate! Iako osećate kao da se stvari samo pogoršavaju, uporno vežbate svoj servis. Gledano dugoročno, ovo je jedini način da ono što je naučeno postane utvrđeno.

Jedno objašnjenje za ovo jeste “hipoteza dopunjavanja” – svaki put kada prekinemo neki zadatak, moramo da osvežimo i dopunimo svoje pamćenje. Ovaj proces (eng. “reloading“) pojačava efekte naučenog.

10. Učenje je pod našom kontrolom

Praktičan ishod ove činjenice o ljudskom pamćenju je taj što vrlo često potcenjujemo kontrolu koju (mislimo da imamo) nad sopstvenim pamćenjem.

Na primer, ljudi smatraju da je neke stvari, po samoj njihovoj prirodi, teže naučiti, tako da zbog toga odustanu. Međutim, tehnike kao što je upotreba različitog konteksta, “prebacivanje” sa jednih zadataka na druge i naporna rekonstrukcija upamćenog mogu pomoći da se pamćenje poboljša, a samim tim i učenje.

Skloni smo da mislimo da je prošlost nepromenljiva i da je iza nas; ali činjenica je da ona može biti promenjena. Jer, od toga kako i koliko se prisećamo prošlosti, neke uspomene u njoj pohranjene mogu se izmeniti. Prisećanje na različite načine može pomoći da reinterpretiramo prošlost i time uticati i na našu budućnost. Na primer, istraživanja su pokazala da smo u stanju da “istisnemo” negativne uspomene tako što ćemo se fokusirati na one pozitivne (Levy & Anderson, 2008).

✱         ✱          ✱

Sve u svemu, naše pamćenje nije slabašno kao što smo u to skloni da poverujemo. Možda ne funkcioniše kao kompjuter, ali upravo zbog toga je zanimljivo istraživati ga u potrazi za razumevanjem i primenjivati ono što saznamo na svoj svakodnevni život.

Izvor: PsyBlog
Preuzeto sa: Psihoverzum
IP sačuvana
social share
"I find your lack of faith disturbing". Darth Vader
Pogledaj profil WWW Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 18:40:55
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.108 sec za 18 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.