Kakav temperament imate?


Odgovor na pitanje iz naslova nije teško dati. Kako razgovarate kada se raspravljate? Da li ste glasni ili ste smireni i argumentovani? Ili možda spadate u grupu onih koji se nikada ne raspravljaju? Ovi poslednji mogu se okarakterisati i kao "dobrice". Oni se užasavaju svađa, nikada ne bi uvredili nikoga, i zbog toga su često veoma dragi drugima. Ipak, treba znati da ove ljude njihova miroljubiva priroda često sprečava da ostvare sve svoje ambicije.

Da se ne biste uvek osećali kao da ste okruženi "vukovima", nemoćni i povređeni, potrebno je da povremeno i s razlogom pokažete zube. Ne zato da biste produbili sukob koji se javio koliko zbog toga što povremeno valja postaviti granice koje horde drskih i bezobraznih osoba neće moći tako lako i bezobzirno da pregaze. Hoće li vas to pretvoriti u svađalicu koji tvrdi da uvek sve mora da bude onako kako je on zamislio? Moguće, ali ne mora da znači. Ponekad je vrlo važno osetiti kako izgleda kada niste u pravu. Da biste bili dominantni, ne morate uvek da koristite sva raspoloživa oružja ne hajući da li ćete na taj način nekoga povrediti. U redu je ako imate nekoliko prijatelja koje volite i kojima verujete, ali nije u redu ako vas se ljudi klone.

Važno je da naučite da saslušate tuđe mišljenje. To ne znači da morate da ga i prihvatite, već da znate kako treba poštovati sagovornika. Na kraju krajeva, to i jeste odlika pravog diplomate koji je dovoljno mudar da zna kada je pravi trenutak da se reaguje burnije, a kada je dobro da se ućuti. U svakom slučaju, dobro razmislite pre nego što iznesete svoje mišljenje, posebno u društvu osoba koje ne poznajete dovoljno. Ukoliko drugi tumače vašu promišljenost kao lukavost - to je njihov problem. Ako smatraju da ste previše hladni - takođe, njihov problem. Oni ne znaju kada razmišljate srcem, a kada glavom.



Izvor: Krstarica

Prepoznajte svoj temperament

Autor: Ozren Podnar, prof.

Doznajte nešto više o sebi - jeste li tragač za novotarijama, izbjegavač boli, ovisnik o nagradi ili uporan tip

Žudite li za uzbuđenjima u životu, bavite se opasnim sportovima, riskantnim ulaganjima, putujete na daleka i nepoznata mjesta - ili se klonite opasnosti i neizvjesnosti, uvjereni da vam oni mogu donijeti više nevolje negoli zadovoljstva? Pripadnost jednom ili drugom profilu ovisi o razlikama u temperamentu, a temperament nije nešto što biramo, nego počiva na hormonima, a ovi pak na genima.

Istraživanja provedena od 1996. do danas pokazuju: jeste li kronično pesimistični i zabrinuti ili ste pretežno dobro raspoloženi, samouvjereni i neoprezni ovisi prije svega o vašim genima i o moždanoj kemiji. Temperamenti ostaju tijekom života, pa će stidljiv i tjeskoban dječak najvjerojatnije biti stidljiv i tjeskoban djedica, iako psihijatrijski lijekovi, intenzivna psihoterapija ili snažna životna iskustva mogu promijeniti neke njegove aspekte.
Zaboravite staru podjelu temperamenta na: koleričan, sangviničan, melankoličan i flegmatičan. Američki psiholog Robert Cloninger sredinom osamdesetih uveo je novu, precizniju podjelu na temperamente:

   1. izbjegavanje boli (Harm Avoidance)
   2. traženje novotarija (Novelty Seeking)
   3. ovisnost o nagradi (Reward Dependence)
   4. ustrajnost (Persistence).

Danas znamo da su dimenzije temperamenata utemeljene na aktivnosti nekoliko moždanih hormona i neuroprijenosnika (serotonin, dopamin, noradrenalin, GABA i druge), koje stimuliranjem neurona izazivaju emocije i raspoloženja. Kao što je Cloninger predvidio, istraživanja su potvrdila da je za razine tih kemikalija i za brojnost odgovarajućih neuronskih receptora odgovorno naslijeđe, za razliku od karakternih crta koje su u većoj mjeri oblikovane utjecajima iz okoline.
Nijedna osoba nije čisti predstavnik jednog temperamenta, nego produkt smjese svih temperamenata u različitim omjerima. Kad je kod nekog jedan temperament jako izražen, moguće je da se očituje nauštrb ostalih. Psihološkom obradom može se utvrditi u kolikoj je mjeri kod nekog zastupljen pojedini temperament, pa tako jedna osoba može imati visok stupanj izbjegavanja boli i nizak stupanj traženja novih podražaja itd.

Temperamenti izbliza

Svaka dimenzija temperamenta opisuje jedan od četiri psihobiološka mehanizma reagiranja i prilagodbe na okoliš, a karakter odražava stečene ili naučene značajke. Pojedinac posjeduje svaku dimenziju u određenoj mjeri, a njegovu ukupnu temperamentalnu sliku oblikuju omjer i zastupljenost svake pojedine dimenzije. Svaka od četiri dimenzije grupira nekoliko emocionalnih, afektivnih, spoznajnih i ponašajnih značajki, koje počivaju na moždanim sustavima za reguliranje reakcije na određene vrste podražaja.

Izbjegavač boli

Dimenzija temperamenta koja se odnosi na stupanj otpornosti, odnosno ranjivosti na negativne (bolne) podražaje. Neki je zovu "izbjegavanje štete", no "harm avoidance" je zapravo izbjegavanje boli, odnosno podražaja koji nanose bilo koju vrstu tjelesne ili duševne boli.

+ Izbjegavači boli su osjetljive osobe, ranjive, nisko otporne na stres, bojažljive, stidljive i pesimistične. Zbog takvog ustroja živčanog sustava za njih su brojni podražaji uzročnici boli, pa se aktivno trude izbjeći negativne podražaje.

- Osobe koje u maloj mjeri imaju komponentu izbjegavanja boli otporne su na stres te im vanjski podražaji rijetko i slabo nanose bol. Stoga takva osoba nije prisiljena ulagati trud u izbjegavanje većeg broja situacija.

Tragač za novotarijama

Dimenzija temperamenta koja se odnosi na sklonosti traženju i izlaganju novim podražajima (ljudima, situacijama, mjestima, aktivnostima itd.).
 
+ Tragači za novim podražajima osobe su s plitkim i promjenjivim emocijama. Brzo se zasićuju i upadaju u dosadu ili potištenost, zbog čega traže nove podražaje koji će ih zainteresirati i zabaviti. Obično su to nagle osobe, radoznale, površne, sklone istraživanju, predomišljanju i kratkog raspona pažnje. Ovaj je temperament jako povezan s ovisnostima, primjerice o alkoholu, nikotinu ili kockanju.

- Osobe koje imaju sniženu potrebu traganja za novotarijama su trajnijih i dubljih emocija, uredne, krute i oprezne. Osjećaju veću bojazan od mogućih neugodnih posljedica novih situacija, pa ih stoga izbjegavaju. Rijetko razvijaju ovisnosti.

Ovisnici o nagradi

Dimenzija temperamenta koja govori o stupnju potrebe za dobivanjem pozitivnih, ohrabrujućih signala iz okoline. Riječ "nagrada" znači sve što konkretnom pojedincu donosi ugodu ili ublažava bol, a ne nagrada u strogo materijalnom smislu.

+ Ovisnik o nagradi je osoba koja je pretežno nesretna, nesamopouzdana, osamljena, tjeskobna i zabrinuta, a kojoj olakšanje donose ugodni podražaji iz okoline. Budući da se ova osobina ponajviše odnosi na međuljudske odnose, u kojima se osjećaju neželjeni i zakinuti, ovakvim ljudima stalno trebaju lijepe riječi, pohvale, priznanja, pozivi u društvo, čestitke za blagdan ili rođendan itd. Bez takvih ugodnih podražaja trpe depresiju i tjeskobu te ne mogu normalno funkcionirati.

- Osobe koje nisu ovisnici o nagradi osjećaju se dobro i samouvjereno u vlastitoj koži, ne pate ni kad su sami te im nisu potrebni izrazi prijateljstva i ljubavi. Znatno su popularnije u društvu od ovisnika o nagradi, koje okolina smatra "očajnicima" i "luzerima".

Ustrajni tipovi

Ovu dimenziju temperamenta Cloninger je uveo u devedesetima, a odnosi se na stupanj u kojemu osoba ustraje na jednoj aktivnosti ili načinu ponašanja.

+ Ustrajne su osobe perfekcionistički nastrojene, usmjerene i ambiciozne do točke opsesivnosti. Kod osoba kod kojih je jako izražena ova dimenzija opaža se tendencija obuzeto-prisilnom poremećaju.
 
- Osobe s nižim stupnjem ustrajnosti doživljavaju neuspjeh osobno, nestabilne su, brže se umaraju i lakše odustaju.


Geni, kemija i temperament

Posljednjih deset godina istraživanja su otkrila povezanost gena s aktivnošću određenih moždanih kemikalija, koje presudno utječu na raspoloženje i osjećaje - dopamina i serotonina. Oni prirodno donose osjećaje ugode, spokoja i sigurnosti, a njihov manjak izaziva depresiju i tjeskobu.
Gen D4DR, koji regulira način na koji dopamin djeluje u mozgu, postoji u dvije verzije: u kraćoj i dužoj. Izraelska studija iz 1996. otkriva da duža verzija pojačava djelovanje dopamina, što osobi daje temperament tragača za novotarijama.
U skladu s tim otkrićem je i spoznaja da osobe koje pate od Parkinsonove bolesti, u kojoj je aktivnost dopamina izrazito smanjena, vrlo slabo kotiraju u traganju za novotarijama.
Gen za serotoninski transporter, koji regulira aktivnost serotonina u mozgu, također dolazi u dvije verzije, kraćoj i dužoj. Studija provedena u Washingtonu 2003. pokazuje da osobe s kraćom verzijom toga gena imaju slabije djelovanje serotonina, što ih čini osjetljivijima i ranjivijima te im daje temperament izbjegavača bola (i mnoge navodi na alkoholizam). Osobe s dužom verzijom toga gena imaju jače djelovanje serotonina te su otpornije na stres i rjeđe obolijevaju od depresije.

Temperamenti "po starom" - sangvinik, kolerik, melankolik i flegmatik

Već je stara Hipokratova podjela na temperamente odražavala zamisao da svaki temperament ovisi o koncentraciji određenog humora ili "životnog soka" u organizmu. Riječ humor u mnogim jezicima označava temperament ili raspoloženje (npr. engl. good humour = dobro raspoloženje, dobra volja).
Tako je sangvinik opisan kao osoba kod koje je prevladavajući životni sok krv, a element zrak. Ovaj temperament uključuje optimizam, vedrinu, bezbrižnost, druželjubivost i hirovitost. Tipičan sangvinik je novinar, trgovac, agent za odnose s javnošću, glumac, zabavljač i slično.
Kolerik odgovara žutoj žuči i elementu vatre. Osoba koleričnog temperamenta dinamična je, nagla, prodorna, agresivna i često ljubomorna i ljuta. Odgovaraju joj zanimanja vezana uz oružje, borbu, sport i istraživanja.
Melankolik je osoba pod utjecajen crne žuči (od grč. melas = crn i hole = žuč) i elementa zemlje. To su vrlo osjetljive i ranjive osobe koje snažno proživljavaju bol te poduzimaju sve da je izbjegnu ili ublaže. Stoga su melankolici odgovorni, graditelji, planeri, stvaratelji. Podložni su depresiji.
Flegmatik je pod utjecajem "soka" flegme (sluzi) i elementa vode, a osobe s ovim temperamentom navodno su mirne, suzdržane, pouzdane, teške za uzbuditi i uznemiriti. Odgovarajuća zanimanja su im savjetovanje, uprava, pravo i diplomacija.

Formiranje karaktera

Za razliku od temperamenta, karakter je slabo nasljedan, mijenja se tijekom života i sazrijeva u odrasloj dobi. Sastoji se od vrijednosti, ciljeva, načina suočavanja s okolnostima te uvjerenja o samome sebi i okruženju. I opet, pojedinac nema osobita utjecaja na svoj karakter, nego na njega utječu roditelji, odgajatelji i okolina.

Tri dimenzije karaktera po Cloningeru su:

Samovođenje (Self-Directedness) - Sposobnost nadziranja, reguliranja i prilagođavanja postupaka situaciji u skladu s ciljevima i vrijednostima. Odražava mjeru u kojoj osoba samu sebe vidi kao autonomnu jedinku.
Suradnja (Cooperativeness) - Postojanje etičkih ili prodruštvenih sklonosti, sposobnost prihvaćanja drugih i suradnje s drugima. Odražava sposobnost doživljavanja sebe kao sastavnog dijela društva i ljudskog roda.
Nadilaženje samog sebe (Self Transcendence) - Duhovnost, kreativnost, mašta. Odražava sposobnost osobe da se doživi kao sastavni dio svemira.


Izvor: Vaše zdravlje

Evo malo i "prave", naučne psihologije...  Opisani model - Klonindžerov, jedan je od poznatijih u savremenoj psihologiji ličnosti...

nikakav

Избјегавач боли 

Ja imam temperament kompletnog idiota. Znam ja chesto ovde da se zezam, ali sad to nije sluchaj. Moram pod hitno da nauchim da se smeshakam i ljigavo tapshem ljude po ramenu i vichem "dobar si".