John Tyler

Služba:   Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država   
Trajanje Službe:   1841.-1845.   
Prije njega:   William Henry Harrison   
Nakon njega:   James Knox Polk   
Datum rođenja:   29. ožujka 1790.   
Mjesto Rođenja:   Charles City County, Virginia, SAD   
Datum smrti:   18. siječnja 1862.   
Mjesto smrti:   Richmond, Virginia, SAD   
Nacionalnost:   Amerikanac   
Supruga:   1)Letitia Christian Tyler
2)Julia Gardiner Tyler   
Stranka:   Vigovska stranka   

John Tyler (Charles City County, 29. ožujka 1790. - Richmond, 18. siječnja 1862.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 10. po redu predsjednik SAD.

John Tyler se rodio u porodici uglednog virginijskog zemljoposjednika, političara i budućeg guvernera Virginije Johna Tylera Seniora. Mladi se Tyler također bavio politikom, a nakon kraćeg boravka u američkom Kongresu, i sam je postao guverner Virginije.

Tyler je, kao mnogi južnjački političari svog doba, bio zagovornik prava država-članica te pristaša Demokratsko-republikanske, a kasnije i Demokratske stranke. Međutim, kada je demokratski predsjednik Andrew Jackson nastojao nametnuti autoritet federalne vlasti u nulifikacijskoj krizi, razočarani Tyler se iz protesta okrenuo opozicijskim vigovcima.

Godine 1839. je na izbornoj konvenciji vigovaca određen za potpredsjedničkog kandidata na slijedećim izborima. Svrha toga je bila pomoći predsjedničkom kandidatu Williamu Henryju Harrisonu da dobije glasove na Jugu. Godine 1840. taj plan je uspjelo, te je Harrison izabran za predsjednika, a Tyler postao potpredsjednik SAD.

Dana 4. travnja 1841. Harrison je preminuo, a Tyler dva dana kasnije, u skladu s Ustavom, položio predsjedničku zakletvu, postavši prvi predsjednik SAD koji nije izabran na tu dužnost.

Tyler je odmah nakon stupanja na dužnost razočarao svoje vigovske kolege stavljanjem veta na zakone kojima je cilj bilo povećati ovlasti federalne vlasti. Zbog toga je Tyler isključen iz stranke, a njegov kabinet podnio ostavku. Iako formalno član nijedne stranke, Tyler se u ostatku mandata uglavnom oslanjao na južnjačke demokrate. Vigovci i sjevernjački demokrati su zbog toga blokirali mnoge njegove inicijative, uključujući nastojanje da Republiku Teksas pripoji koji novu državu SAD.

Najvažniji događaj Tylerovog mandata ga umalo nije koštao glave. 28.2. 1844. se Tyler zajedno s 200 uvaženih gostiju ukrcao na USS Princeton, novu, modernu parnu korvetu američke ratne mornarice na njenoj ceremonijalnoj plovidbi rijekom Potomac. Prilikom ispaljivanja počasnog plotuna, jedan od eksperimentalnih topova je eksplodirao usmrtivši 6, a ranivši 20 ljudi. Među žrtavama su bili Tylerov državni sekretar Abel P. Upshur, mornarički sekretar Thomas Gilmer te ugledni Njjujorčanin Daniel Gardiner.

Gardinerovu kći Juliju je Tyler upoznao upravo na tom kobnom putovanju. Nekoliko mjeseci kasnije njih dvoje su se vjenčali, što je prvi slučaj da se predsjednik SAD vjenčao za vrijeme svog mandata. Tyleru će ona roditi sedmoro djece, što ga, zajedno sa osmoro djece iz prethodnog braka s Letititom Christian čini najplodnijim predsjednikom u historiji.

Nakon isteka mandata Tyler se povukao na svoje imanje u Virginiji. U februaru 1861., u predvečerje građanskog rata, je pokušao ishoditi kompromis između sjevernih i južnih država. Kada u tome nije uspio, savjetovao je Virginiji da se otcijepi, a sam je kasnije služio u Kongresu Konfederacije američkih država.

Izvor: Wikipedia

Džon Tajler (eng. John Tyler, 29. mart 1790, okrug Čarls Siti, Virdžinija - 18. januar 1862, Ričmond, Virdžinija, SAD) je bio deseti predsednik SAD (1841 - 1845).

Bavio se pravom pre nego što je preuzeo zakonodavne poslove Virdžinije (1811 - 1816, 1823-1825. i 1839) i postao guverner ove države (1825 - 1827). U zastupničkom domu SAD (1817 - 1821) i Senatu (1827 - 1836) bio je pristalica prava država.

Iako je bio robovlasnik, nastojao je da zabrani trgovinu robovima u okrugu Kolumbija, pod uslovom da se s tim saglasa Merilend i Virdžinija. Povukao se iz Senata umesto da pristane na državna uputstva da promeni glasačku odluku o nepoverenju predsedniku Endruu Džeksonu. Posle razlaza sa Demokratskom partijom, Vigovska partija nominovala ga je za mesto potpredsedika za vreme Vilijama H. Harisona. Dobili su izbore 1840. godine, pažljivo izbegavajući probleme i naglašavajući odanost partiji uz slogan "Tipekan i Tajler!".

Harison je umro mesec dana nakon što je preuzeo dužnost, a Tajler je bio prvi predsedik koji je to postao igrom slučaja. Stavio je veto na predlog zakona o nacionalnoj banci koji su podržavali vigovci, pa su svi članovi vlade osim jednog dali ostavku, ostavivši ga bez podrške partije.

Reorganizovao je mornaricu, okončao drugi rat sa Seminolama na Floridi i nadgledao pripajanje Teksasa. Nominovan je ponovo, ali se povukao u korist Džejmsa K. Polka i vratio na plantažu u Virdžiniji. Posvećen pravima država, ali protivnik secesije, organizovao je Mirovnu konferenciju U Vašingtonu 1861. da bi izgladio različita gledišta. Kada je Senat odbio predloženi kompromis, Tajler je počeo da radi na otcepljenju Virdžinije.

Izvor: Wikipedia