Izbirljivost? Ne, osjetljivost!


Autor:Vedran Kramer, prof.
Jesu li ljudi kojima je teško zaljubiti se sami krivi za svoje stanje ili je ono posljedica povećane osjetljivosti na stresne podražaje?

Gorana je sama. Povremeno ima udvarače, ali ih odbija jer joj se ne sviđaju. Slobodna, heteroseksualna žena u potrazi za ljubavnim partnerom - nema partnera. Zbog toga je nesretna, ali njezine prijateljice nemaju razumijevanja. "Ti si previše izbirljiva", kažu joj. Nju ta primjedba izluđuje. "Kako bih mogla biti izbirljiva, kad uopće nemam mogućnost izbora. Biranje je moguće samo između kandidata koji dolaze u obzir. Za mene, nažalost, već dugo nitko ne dolazi u obzir."
U sličnoj situaciji je i Miroslav. Njemu se, doduše, sviđa poneka djevojka te joj se udvara, ali većinom biva odbijen. Za rijetke koje njemu prilaze nije zainteresiran. Baš kao i Gorana, Miroslav od svojih prijatelja sluša jednako mudre savjete. "Kažu mi da od birača nema dobrog ljubavnika, no kako mogu utjecati na to tko mi se sviđa? Kad bih se svidio ženi koja se sviđa meni, odmah bih ušao u vezu. Nažalost, to mi se gotovo nikad ne događa."
Gorana, Miroslav i tisuće drugih nisu izbirljivi. Epitet koji im pridaje okolina nije istinit i ne odražava njihov problem. Ono što ih muči je izražena osjetljivost na stres, koja uzrokuje snižen afinitet za seksualne partnere.

Povećane estetske potrebe

"Tuđe osobine mogu biti stresor", poručuje prof. Hakon Engqvist, švedski seksolog. "Fizionomija, figura, glas, stupanj inteligencije i obrazovanja, ponašanje, odijevanje... bilo što od toga na nekoga može djelovati privlačno, na drugoga neutralno, a na trećega odbojno. Osjetljive osobe imaju slabiju prirodnu obranu od stresnih podražaja, pa ih vanjske okolnosti u većoj mjeri iritiraju. Kome je povišena osjetljivost prisutna na osjećajno-seksualnom planu, ima veće estetske potrebe, pa onda i slabije izglede uspostaviti ljubavnu vezu."
Prema Engqvistu, ne stoji prigovor o "izbirljivosti", koji okolina obično upućuje onima koji ne uspijevaju naći srodnu dušu (i tijelo). "Taj je termin pogrešan i neumjestan. On sugerira da su ljudi sami krivi što nemaju partnera jer su, tobože, namjerno i proračunato odlučili da s nekim ne budu u vezi zato što taj nije savršen, a zapravo bi mogli započeti vezu samo da se malo više potrude", nastavlja švedski znanstvenik.
"Osjetljivi ljudi, međutim, u vezu ne uspijevaju ući zato što ih druga osoba ne privlači. Nitko ne može odlučiti sviđa li mu se netko ili ne. Ljudi jedino mogu prepoznati privlači li ih netko ili ne, žele li s nekim biti intimni ili ne i na temelju te spoznaje djelovati."
Zamislimo da nekome tko zbog alergije ili probavnih problema ne smije konzumirati određene namirnice kažemo da ne bude "izbirljiv". Dijabetičaru da ne bude izbirljiv u pogledu hrane bogate šećerom, ili osobi koja ima celijakiju da izvoli jesti namirnice s glutenom.
"Prosječno upućen čovjek shvaća da alergiju na hranu, penicilin, prašinu ili grinje uzrokuje fiziološka specifičnost organizma. Međutim, kad je riječ o sniženoj toleranciji na stres u međuljudskim odnosima, tada su mnogi skloni zaključiti da je ona posljedica slabe volje ili razmaženosti", zaključuje Engqvist.

Mogu li se "sniziti kriteriji"

Jednako iritantno zvuči i preporuka koja glasi "snizi kriterije". "I ovdje imamo posla s primjedbom koja je neprimjenjiva na slučaj osjetljivih ljudi.
Kriteriji su nešto što se postavlja planski i smišljeno, kad se raspisuje natječaj za radno mjesto, za dodjelu posla, kredita, koncesije. Pojačano osjetljivi ljudi nisu sami zato što su postavili teško ispunjive kriterije. Sami su jer ih je priroda učinila smanjeno prilagodljivima na stresne okolnosti, pa i na tuđe nedostatke", kaže francuski psiholog i sociolog Jacques Swierczewski.
Osjetljive su osobe dvostruko hendikepirane, jer ne samo da imaju male izglede da im se osobe iz stvarnog života svide, nego ne mogu računati ni na razumijevanje okoline zbog svoje situacije.
"U našoj naglašeno seksualiziranoj kulturi prosječan čovjek ne može pojmiti zašto neki muškarac ili žena ne koriste svaku priliku za ljubav i seks", nastavlja Swierczewski. "Osobito je velik pritisak na muškarce da budu seksualno aktivni praktično sa svakom ženom koja im to dopusti, ili barem da se potrude oko većine žena koje sretnu."
Dok su ljudi deblje kože u stanju ući u vezu ili brak naprečac, s prvim koji naiđe, i potom se nositi s mogućim bolnim posljedicama takve odluke, oni s visokim senzibilitetom ne mogu tako postupiti. Oni zornije prepoznaju nekompatibilnost s drugim osobama i trpe veću bol ako su prisiljeni bivati s osobom koja im ne odgovara.

Nasilnici su potentniji?

Seksualna nekompatibilnost prva je i najčešće nepremostiva zapreka prema uspostavi ljubavne veze. Kao što uspješan seksualni kontakt može otvoriti vrata produbljenju odnosa, tako i nemogućnost seksualnog spajanja čini daljnje zbližavanje nemogućim.
Spolna želja i uzbuđenje obrnuto su proporcionalne osjetljivosti na stres. Što je osoba osjetljivija, imat će veće estetske potrebe, slabiji libido i manju sposobnost uzbude. Otpornije osobe mogu imati fantastične seksualne apetite i sposobnost izvođenja snošaja. Dovoljno je sjetiti se da su muškarci sa snažnim potrebama voljni platiti ocvalim uličarkama za seks. Osjetljiviji muškarci ne bi s njima biološki mogli ostvariti snošaj niti da netko njima plati.
Postoje i ekstremnije situacije. Poznato je da muškarci visokog libida u zatvoru teže seksualnom izrabljivanju slabijih zatvorenika, iako su na slobodi heteroseksualci. Najnasilniji zatvorenici ujedno su i najželjniji muških stražnjica. Nasilje, libido i potencija međusobno su neraskidivo povezani, o čemu svjedoče i tragične ratne priče. Vojnici koji u ratu siluju čine to zato što to uistinu žele. Nikakva naredba ne može prisiliti muškarca da dobije erekciju i obljubi ženu koja bi mu se gadila. Silovatelji ne pate od gadljivosti i erektilne disfunkcije.

Korak dalje od alkohola

Od snižene spolne želje pati oko 25 posto spolno zrelih ljudi - trećina žena i petina muškaraca. Najrašireniji narodni "lijek" protiv niskog libida i povišene gadljivosti jest, dakako, alkohol. On podiže otpornost na stres pa nam pomaže da druge vidimo privlačnijima nego inače. Istodobno ublažava tjeskobu i stid koje osjećamo pri sučeljavanju s osobom koja bi nas mogla odbiti ili ismijati.

Postoji li nešto pored alkohola što može trajnije i temeljitije pomoći osobama povećane osjetljivosti, a niskog spolnog afiniteta i libida? Evo nekoliko prijedloga:

Bavite se sportom ili bar svakodnevno hodajte po 30 minuta. Redovito kretanje i drugi umjereni tjelesni napori povisuju testosteron, koji je bitan za libido kod oba spola. Više testosterona u organizmu povećava otpornost na stres i smanjuje gadljivost.
Koristite erotsku literaturu i filmove. I takvi podražaji povisuju testosteron i aktiviraju seksualni mehanizam.
Muškarcima sa sniženim testosteronom mogu pomoći testosteronski pripravci, iako izazivaju i nuspojave. Još jedan muški spolni hormon koji diže libido i energiju je DHEA, koji se može uzimati kao dodatak prehrani.
Opskrbite se kvalitetnim vitaminsko-mineralnim preparatom.
Pokušajte s ginsengom, sredstvom za koje postoje naznake da povisuje opću vitalnost, energiju i izdržljivost.
Ako ste pretili, poradite na gubitku viška kilograma. Činite li to uz pomoć sporta, učinak će biti pojačan.
Često su snižen libido i naglašena gadljivost simptomi depresivno-anksioznog poremećaja, kojemu su podložnije upravo osobe smanjene otpornosti na stres. Stoga je jedna od strategija liječenja sniženog libida liječenje depresije i anksioznosti.


Ваше здравље

Nitko ne može odlučiti sviđa li mu se netko ili ne. Ljudi jedino mogu prepoznati privlači li ih netko ili ne, žele li s nekim biti intimni ili ne i na temelju te spoznaje djelovati."

je l ima neko da ovo detaljnije pojasni ?
tema je super , bas me zaintrigirala

mislim vise zbog osetljivosti , samo ja ne mogu sxvatiti da se nekome niko ne svidja  ... 

 ne mozes jer si musko i  jer ti se svaka koja prodje  dopada , sto je i prirodno 

jbg,. sta ces ... a ne svidja mi se bas svaka ...