Iz rupe na Jupiter


Europa: Vode ima, a ima li čega u njoj?

U jednoj od najvećih potopljenih špilja na Zemlji NASA je počela testiranje podvodnog robota, kakav bi jednog dana trebao krenuti u potragu za životom na Jupiterovom ledenom mjesecu Europi.

El Zacaton, blizu obale Meksičkog zaljeva na sjeveroistoku Meksika širok je oko 100 metara, a dublji od 1000. U njega se bez problema može ugurati Eiffelov toranj.

Zanstvenici namjeravaju mapirati i skupljati uzorke u mračnom, vodom ispunjenom procjepu s tonu i pol teškim robotom DEPTHX (Deep Phreatic Thermal Explorer).

Dvotjedno istraživanje je, kažu iz NASA-e, uvertira za misiju na Europine ledom pokrivene oceane, koja bi trebala početi kroz 20-ak godina.

To će biti konačni korak 400-godišnje želje da se razumije Jupiter i njegovi udaljeni mjeseci.

"Toliko smo sigurni da na Europi ima vode da je jedino pravo pitanje ima li tamo života, postoji li tamo u oceanima nešto što bi bube mogle grickati"", rekao je Chris McKay iz NASA-inog Istraživačkog centra Ames.

"Ovaj robot je idealni način potrage za tim", dodao je.

Spušten s kranom od 60 tona, robot s pogonom na baterije i, zbog okruglog oblika i narančaste boje, od milja nazvan Clementine, svakodnevno će se spuštati u vertikalnu špilju, koje su u Meksiku obično nazivaju cenote.

Prema sakupljenim podacima izrađivat će trodimenzionalne mape, skupljat će uzorke stijena, a pomagat će se reflektorima i filmskim kamerama za snimanje prolaza i procjepa predubokih za ronoioce.

Mars, Europa i Saturnov mjesec Enkelad jedina su mjesta u Sunčevom sustavu za koja je pozanto da imaju ili su imala vodu, temelj bilo kakvog života.

Otkriće organizama različitih od onih na Zemlji moglo bi znanstvenicima dati odgovore na pitanja koja idu od kako nastaju bolesti do toga kako su prije 4,5 milijardi godina nastali Sunce i planeti.

"Poznati životni oblici su biljke, životinje, gljivice, virusi i bakterije. No, možda na Europi ima više grana tog stabla", kaže John Spear, mikrobiolog s Rudarske škole Colorado i dio NASA-inog projekta.

"Što više znamo o životu, to više znamo o našem naslijeđu. Od svega toga možemo imati zdravstvene i medicinske koristi", dodao je.


DEPTHX na zadatku

Mapiranje oceana
Mapiranje Europinih oceana automatiziranim robotom je ideja teksaškog znanstvenika Marcusa Garya iz 2001. Godine 2003. se ideja, koja mu je pala na pamet dok je pripremao roštilj, pretvorila u NASA-in projekt virjedan 5,3 milijuna dolara.

Gary je izabrao El Zacaton za prvi veliki test robota, veličine omanjeg auta, zato jer zbog neprozirnosti vode, koja raste s dubinom, mjesto zapravo i nije istraženo. U pokušaju da zaroni na dno jedan je američki ronioc poginuo 1994.

"To je idealni poligon zato jer u nepoznatim vodama možemo testirati sposobnost mapiranja", rekao je Gary.

Njegova velika dubina znači da mnogi mikrobi žive bez svijetla ili kisika te bi mogli nalikovati onima koji možda postoje na Europi.

Smatra se da Europa ima dvostruko više vode od Zemlje, a intrigira znanstvenike od kad je Galileo Galilei 1610. po prvi put ugledao četiri najveća Jupiterova mjeseca.

NASA se nada da će sondu u studenom 2008. testirati na Antarktici, u kudikamo hladnijoj vodi ispod leda, što će još više nalikovati na uvjete kakvi vladaju na Europi.

Budu li pronađena sredstva, znanstvenici su spremni puno manju verziju robota poslati na Europa kroz nekih 20 godina.

"Trebat ćemo najmanje pet godina kako bismo stigli do Europe i zato moramo biti strpljivi", kaže McKay.

Izvor: NetPortal