Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 07:42:38
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 2 4 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Istorija Filozofije  (Pročitano 256222 puta)
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.21
mob
Samsung Galaxy S2
Nema na čemu Smiley

Nisam pomogao samo tebi, ovo ima gotovo moje celo (sad već bivše) odeljenje Smiley

Postaviću i novovekovnu filozofiju jer to je gradivo drugog polugodišta samo da završim sa nekim obavezama  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
Što se nastavka tiče, preskačem nekoliko stotina godina.. To je samo radi toga što je taj deo toliko dosadan (još dosadniji od ostatka.. dakle, smrt) da ga uopšte nisam učio pa ni nemam nikakve beleške i zaostavštine iz gimnazije..

Nastavljam od Bekona pa preko Dekarta, Berklija i Hjuma stižem do Pozitivista novog veka..
Znam da ima mnogo rupa, ali i kao takvo, rupičasto, štivo može da pomogne u učenju filozofije..

Da nastavim.. Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol Žena
Poruke 25336
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
Svaka cast za trud Zevs, tek sad vidim ovo  Smile


Btw, ko voli citati, Sofijin svet je odlicna knjiga o istoriji filozofije, prosto te tjera da pamtis ... Smiley

IP sačuvana
social share

*Most gods throw dice, but Fate plays chess, and you don't find out til too late that She's been playing with two queens all along. *
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
*Druga era*


I - Frensis Bekon


- rođen 1561.
- titule: Lord čuvar Velikog državnog pečata, Lord kancelar i Baron Verulamski
- tamnica
- životno delo: „Velika obnova“  (insturatio magna)
- napisano na latinskom
- slika jedrenjaka na uzburkanom moru na Gibraltarskom moreuzu
- na dnu strane: „mnogi će proći i nauka će se uvećati“

- Bekon smatra da stanje nauka nije srećno i nije mnogo uznapredovalo. Ljudskom razumu se mora otvoriti novi put (nova metoda istraživanja) i moraju se nabaviti nova pomoćna sredstva (istraživački instrumenti i tehnike).
- Bekon o grčkoj mudrosti govori da je detinjska nauka koja čoveka čini okretnim u brbljanju, ali je nesposobna i nezrela za stvaranje. Ovim rečima se proklamuju isključivo utilitarne vrednosti ljudskog saznanja.
- Na osnovu svojih stavova Bekon je krenuo u izgradnju „Novog organona“ koji je trebalo da zameni Aristotelov originalni.

- kritika idola:

- Bekon je u idolima našao lažne pojmove koji zaokupljuju ljudski razum i u njemu se tako čvrsto ukorenjuju da uopšte sačinjavaju veliku prepreku koja ljudskom duhu jako otežava pristup istini i prihvatanje istine.
- 4 tipa idola:

1.   idoli plemena
2.   idoli pećine
3.   idoli trga
4.   idoli teatra
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
II – Rene Dekart


- rođen 1596.
- latinsko ime: Cartesius
- začetnik razionalizma
- Dekart je smatrao da se novo doba više ne može zadovoljiti znanjem koje nema nikakav drugi cilj do usavršavanje ljudskog duha. Nije dovoljno samo imati dobar duh, već je glavno – dobro ga primeniti.
- sa 23. godine već je postavio temelje analitičke geometrije
- dela: „Rasprava o metodi“, „Dioptrija“, „Meteori“, „Geometrija“, „Meditacije o prvoj filozofiji“, „Principi filozofije“
- Dekart je za dokaz ljudskog razuma uzeo matematiku.
- ljudski razum ne može napredovati ako nije u stanju načelno da sumnja u sve što važi kao istinito i da sve podvrgava sudu razumnog proveravanja i potvrde

- 4 osnovna pravila metode:

1.   da se nikada ni jedna stvar ne usvaja kao istinita sve dok se kao takva očevidno ne upozna. Da se sudi samo onome što se čini tako jasno da ne postoji prilika u kojoj se u to može posumnjati
2.   da se svaka teškoća koja se ispituje podeli na više delova da bi se pojedinačno lakše rešili
3.   da se misli vode po redu počinjući od stvari koje su najprostije da bi se stiglo do najsloženijih
4.   da se svuda vrše tako postupna nabrajanja i tako opšti pogledi da je sigurno da ništa nije propušteno

- Dekart je učio ljude da rasuđuju uz pomoć analize. Da bi se stvar upoznala, analizom treba razložiti na delove ono što je celovito. Kada se svi delovi temeljno upoznaju, ona se sintezom vraća u celinu.
- mišljenje starih Grka da se istina o svetu saznaje kontemplacijom počinje da se gubi

- zasnivanje metafizike:

- Prirodu je smatrao za veliki mehanizam u kome deluju unutrašnje sile. Došao je do zaključka da je priroda jedinstvena materijalna supstancija koja ispunjava sam svemir i koja je beskonačna – nema praznog prostora, a materija se može beskonačno deliti.
- Kretanje je shvatio isključivo kao promenu mesta, premeštanje
- egzaktno je formulisao princip inercije, Galilejevo veliko otkriće 
- Bog – „prvi pokretač“

- Cogito ergo sum i metafizički dualizam:

„filozofija kao celina liči mi na drvo kome su koreni u metafizici, čije je stablo fizika, a grane koje izlaze iz tog stabla – sve ostale nauke“

- postoji nešto što je izvesno i neosporno čak i kada se u sve posumnja. To je sama sumnja. Sumnjati znači misliti, a misliti znači – biti. Apsurdno je i predpostaviti da ono što misli ne postoji, bar u trenutku kada misli:

Cogito ergo sum – Mislim, dakle, postojim.

- res cogitans – misleća stvar. Dekart joj daje svojstva supstancije
- res extensa – protežna stvar – supstancijalna svojstva
- Bog – jedina apsolutna supstancija
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
III - Baruh de Spinoza


- rođen 1632. u Amsterdamu
- latinizirano ime: Benedictus
- zbog svog tumačenja Starog zaveta i uočavanju nekih nelogičnosti koje je izneo javno, bio je isključen iz jevrejske zajednice i proklet
- bio je odličan optičar i njegova sočiva bila su veoma cenjena
- prvo delo: „Principi filozofije Renea Dekarta“
- drugo delo: „Teološko politički traktat“,   
- ostala dela objavljena su posthumno: „Politički traktat“, „Rasprava o poboljšanju razuma“, „Etika“, „Pisma“, „Udžbenik gramatike jevrejskog jezika“
- najvažnije delo je „Etika“. Odnosi se na metafiziku.

- o supstanciji ili o prirodi svega postojećeg:

- Spinoza je napustio Dekartovo stanovište kartezijanskog dualizma supstancija
- njegova prva definicija odnosi se na causa sui. Ona određuje „šta se podrazumeva pod uzrokom samoga sebe“.
- ako postoji „uzrok samom sebi“ onda to može biti jedino Bog ili priroda.

„Pod supstancijom razumem ono, što u sebi jeste i pomoću sebe shvata; to jest ono, čijem pojmu nije potreban pojam druge stvari od kojeg mora biti obrazovan“

- pojmovi Spinozinog tumačenja:

1) Beskrajna supstancija

Mi sigurno ne možemo da smatramo da je Spinozina misao o takvoj supstanciji beskrajna jer je on čovek, a ne Bog. Spinozina misao o beskonačnom ne može biti i sama beskonačna

2) Apsolutno beskrajno biće

To je biće koje se sastoji iz beskrajno mnogo atributa. Ljudski razum, kao nešto konačno, poznaje samo dva: atribut prostiranja i atribut mišljenja.

3) Modusi supstancije

Reč je o tome da ona „beskrajna supstancija“ egzistira u različitim i raznim stanjima našeg sveta

- o duhu i ljudskim afektima:

- Spinoza duhom naziva svest
- pod afektima on razume „stanja tela, kojima se moć delanja samog tela povećava ili umanjuje, pomaže ili ograničava, a ujedno i ideje takvih stanja“
npr. niko ne može da mrzi ili da voli a da toga nije svestan. Motovacija je, recimo, afekt
- Spinoza se pita:
* kakvu moć ima naš razum nad našim afektima?
* da li je ljudska ličnost potpuno u vlasti afekata ili je slobodna i može njima da gospodari?
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
IV – Godfrid Vilhelm Lajbnic


- rođen 1646. u Lajpcigu
- većinom je pisao na Francuskom
- bavio se uporedo pravom (u državnoj službi) i filozofijom
- svoje najobimnije delo, „Teodiceja“, napisao je za svoju učenicu Sofiju Šarlotu, Prusku kraljicu. Uz njeno pokroviteljstvo osnovao je Berlinsku akademiju nauka
- dela: „Monadologija“ (posthumno), „Novi ogledi o ljudskom razumu“ (posthumno) – pisano kao razgovor sa Džonom Lokom

- Lajbnic naspram Dekarta i Spinoze:

- Lajbnic kao osnovni pojam uzima supstanciju. Njegove polazne pretpostavke se ne razlikuju mnogo od Dekarta i Spinoze.
- Svojim rasuđivanjem vraća se na stari problem jednog i mnoštva

- Nova monadologija:


„Monada nije ništa drugo do jednostavna supstancija koja ulazi u složene sastave. Jednostavna – bez delova. Ako ima složenih sastava onda mora biti i jednostavnih supstancija jer složeni sastavi nisu ništa drugo do skup jednostavnih. Gde nema delova, nema ni rasprostiranja, ni figure, ni moguće deljivosti.“

„Monade su istinski atomi prirode – Elementi stvari“

- monade, kao „istinske atome prirode“ Lajbnic zamišlja kao „sile“ i „energije“ tj. kao aktivnost koja se neprekidno ostvaruje
- ova monadologija definiše prostor kao postojanje (koegzistenciju) onih jednostavnih supstancija jednih do drugih

- Vreme određuje kao sled događaja jednih za drugima

- „Monade nemaju prozora“ – iz ovih svetova ništa ne izlazi, niti šta u njih spolja ulazi. Svaka monada je kompletan svet, jedna dovršenost, savršenost.
- sve monade se razlikuju
„percepcija“ – stepen životnosti
„apercepcija“ – sadržaj svesti
- najživotnija, najsvesnija i najmoćnija monada – Bog

- nova teodiceja:

- glavno pitanje je: otkud zlo u svetu?
- Lajbnic je tvrdio da je naš svet najbolji od svih mogućih svetova
- Volter se u svom „Kandidu“  podsmevao ovom Lajbnicovom optimizmu
- Lajbnic „zlo“ karakteriše kao „odsustvo dobra“. Između dobra i zla ne postoje oštre granice

- 4 odnosa u kojima se zlo može posmatrati kao funkcija dobra:

1.   celina i deo
2.   kontrast
3.   relativna mera
4.   podsticaj za usavršavanje

- 4 tipa zla:

1.   metafizičko – nedostaci ljudske prirode
2.   fizičko – telesni bolovi
3.   moralno – greh
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
V – Engleski empirizam


- U Engleskoj su se materijalizam, empirizam i utilitarizam ustalili kao najjače struje u razvoju filozofije

Tomas Hobs

- filozofiju definiše kao racionalno istraživanje uzročno-posledične veze pojava (fenomena), a fenomene isključivo vezuje za ono što naziva „telima“ i njihovim „kretanjem“
- Hobs je celu filozofiju podelio na mehaniku i politiku
- pošto je čovek prirodno (mehaničko) i državotvorno (političko) biće, Hobs mu posvećuje posebna istraživanja koja je prikazao u delu „Filozofski elementi“ (Elementa philosophica). Ovo delo podeljeno je na 3 sveske:

1.   O telu (De corpore)
2.   O čoveku (De homine)
3.   O građaninu (De cive)

- još jedno značajno delo je „Levitan“  sa podnalovom „Materija, forma i vlast crkvene i građanske države“
- Hobs je razlikovao dve vrste tela: veštačka i prirodna
- prvi formuliše princip empirizma:

„Izvor svih predstava je ono što nazivamo čulnim osećajem, jer nema ni jednog pojma u čovekonom umu koji nije isprva nastao u čulnim organima. Sve ostalo je izvadeno iz tog izvora“

- Ali, čulno opažanje nije nauka. Hobs nauku definiše kao znanje koje se sastoji u zaključivanju iz jednog tvrđenja na drugo tvrđenje

„Čovek je po prirodi pojedinačno telo, egoistički individuum koji se bori za samoodržanje, a uz to i za gospodarenje nad drugima“

„Priroda je stvorila ljude jednakim i u pogledu telesnih i u pogledu duhovnih sposobnosti“

„U čistom prirodnom stanju tj. izvan pravno uređenih zajednica (država) neizbežno vlada ’rat sviju protiv svih’ (bellum omniom conra omnes)“

Džon Lok


- rođen 1632.
- smatra se osnivačem gnoseologije 
- Lok je problem rascepio na subjekat saznanja i objekat saznanja. Subjekat saznanja je čovek (biće koje saznaje), a objekat saznanja je tzv. „spoljni svet“

- empiristička teorija ideja:

- ovu teoriju Lok je obradio u delu „Ogled o ljudskom razumu“

„sve ideje potiču iz čulnih oseta i refleksije“

- Lok razlikuje „primarne kvalitete (ideje)“ i „sekundarne kvalitete (ideje)“
- primarne ideje potiču od samih stvari i pokazuju sledeća svojstva: veličinu, oblik, broj, položaj, kretanje, mirovanje, i sl.
- sekundarne ideje su „subjektivne“ i proste: boja, tonovi, šumovi, tvrdo, meko, hladno itd.

- Lokova liberalistička politička filozofija:


- Lok je svojim idejama imao veliki uticaj na političke ustanove Engleske, Amerike i Francuske. 1688. u Engleskoj je izvedena revolucija i tada je ona postala ustavna monarhija gde „kralj kraljuje, a parlament vlada“
- principe liberalizma razvio je u nekoliko dela: „Dve rasprave o vladi“, „Ogledi o prirodnom zakonu“, „Pismo o toleranciji“

    - ekonomika: prava na privatnu svojinu, sloboda u poslovanju...
    -   religija: tolerancija

Džordž Berkli

- rođen 1685, bio je sveštenik
- dela: „Rasprava o principima ljudskog saznanja“, „Tri dijaloga između Hilasa (Materijalka) i Filonusa (Umoljuba)“, „Siris“
- u „dijalozima“ Berkli je nastojao da dokaže nepostojanje materije
- u „raspravi“ izvodi 2 glavna pojma:

1) duh – ljudski um, razum, kartezijansko ego
beskonačan duh – božanski
konačan duh – ljudski

2) ideje – oblikovani sadržaji svesti
- Berkli dokazuje da „apstraktne ideje“ ne postoje. Postojeće ideje možemo nazvati konkretnim jer njih neposredno opažamo:

„Esse est percipi“ - postojati znači biti opažen

- ovo pada u vodu kada se zapitamo o postojanju Boga. Zar Bog nije apstraktna ideja? Veoma je lakše poverovati u postojanje materije nego postojanje Boga...

Dejvid Hjum

- rođen 1711. u Edinburgu
- najobimnije delo: „Rasprava o ljudskoj prirodi“. Sastoji se iz 3 dela:

1.   „O razumu“
2.   „O strastima“
3.   „O moralu“

- Preradom i sažimanjem ovog dela nastalo je delo „Istraživanje koje se odnosi na ljudski razum“ koje su čitaoci znatno bolje primili
- Hjum je nastojao da dovede u sumnju Aristotelovu „prvu filozofiju“, metafiziku

„Metafizika je nauka o prvim uzrocima svega postojećeg“
„Metafizika je nauka o biću kao biću“

- Hjum je hteo da dokaže da metafizika nije i ne može biti nauka već samo nešto što stoji iznad ili ispod nauke kao takve
- „ja“ opaža sadržaje sopstvene svesti. To što razum ili „ja“ opaža, Hjum je podelio na ideje i impresije
- čulne osete, strasti i emocije naziva impresijama
- matematika se zasniva na refleksiji koja u sebi sadrži potpunu izvesnost:

2+3=5 je uvek tačno bez obzira na sve

- osnova našeg saznanja o svetu su ona svedočanstva koja dobijamo preko čula i koja sistematišemo pomoću iskustva
- primer o Adamu reci i vatri
- primer puške – uzročno posledična povezanost - kauzalitet
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
VI - Francuska filozofija prosvećenosti


- došlo je vreme da se rana sholastika i teologija sruše i da se razum postavi na pravo mesto
- dva najznačajnija pravca u filozofiji XVII veka (racionalizam i empirizam) našli su se na istom tlu

- skepticizam kao oružje protiv dogmi:

- Pjer Bejl bio je najizrazitiji i najuticajniji skeptik
- prvenstveno je bio sledbenik Dekartove filozofije ali se kasnije oduševio Montenjovim skepticizmom:

„Filozofirati znači što i sumnjati“

- u svom delu, „Filozofski i kritički rečnik“, ističe da su vera i razum nepomirljive suprotnosti i da vera nema nikakve veze sa naukom i filozofijom

- opovrgavanje teologije:

- Monteskije je svojim delom „Persijska pisma“ obeležio stvarni početak epohe prosvećenosti u Francuskoj
- svoje osnovne ideje izložio je u delu „Duh zakona“
- Voltera je oduševilo učenje deista pa je i sam postao njihov pripadnik. Oni su bili protiv verskih učenja i dogmi, a pripadnici tzv. „razumne vere“ (priznaje Boga kao Tvorca, ali poriče svaki njegov uticaj i mešanje u ljudska dela). Bio je protiv ateizma:

„I kada bi znali da Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti“

Pod Njutnovim uticajem prirodu je shvatio kao sistem u kome deluju zakoni mehanike

- kartezijanski materijalizam:

- La Roa, lekar, je proglasio misao za prosti modus tela, a ideje za oblik mehaničkog kretanja
- najistaknutiji predstavnik kartezijanskog materijalizma bio je lekar Lametri. On je postao poznat po delima „Čovek i mašina“ i „Čovek i biljka“

- francuski materijalizam sa engleskih izvora:

- najistaknutiji predstavnici:

1.   Deni Didro
2.   Pol Holbah
3.   Klod Adrijan Helvecije

- Didroov osnovni plan bio je rušenje starog poretka. Bio je mislilac, kritičar i revolucionar.
- Didro prirodu shvata kao sveopštu i beskrajno raznoliku materijalnu stvarnost u kojoj vladaju zakoni i koja „ne čini ništa neispravno“

- Holbah je počinjao od polaznog stava empirizma – nikad ne okretati leđa iskustvu
- pririoda – veliko sve koje proizilazi iz skupa raznih materija njihovih različitih kombinacija i raznolikih kretanja koje vidimo u prirodi
- čovek – celina koja proizilazi iz kombinacija posebnih svojstava, čija se snaga zove organizacija i čija je suština osetljivost, mišljenje, delovanje

- po Helveciju, glad najviše primorava čoveka da radi i pridobija prirodu za sebe
- čovek se ne rađa ni dobar ni loš, on postaje ono što od njega stvore uslovi

- materijalizam je direktna inspiracija za komunističke i socijalističke ideje

- filozofska i politička revolucija:

- Didro, Holbah i Helvecije bili su najradikalniji i najdosledniji kritičari i protivnici starog režima
- Najveći posvig ostvarili su „Enciklopedijom“
- ideja za „Enciklopediju“ potekla je od Didroa kome je veliku moralnu podršku pružio Dalamber. Pored Dalambera, Didro je na ovom projektu okupio i Voltera, Tirgoa, Bifona, Rusoa i mnoge druge

- suština onoga što je direktno vodilo političkoj revoluciji najvernije je izražena u delu Žan Žak Rusoa
- Ruso se nikada nije bavio osnovnim pitanjima teorijske filozofije. Bavio se socijalnom i političkom filozofijom.

„Sloboda je suština među ljudima ali...“

- svoje glavne ideje on ističe u delu „O poreklu i osnovama nejednakosti“. Mnogi nisu pravilno shvatili njegov pojam prirodnog stanja.
- Rusoov drugi spis je „Društveni ugovor“ gde izlaže teoriju društvenog ugovora tj. dogovora

„ugovorom se ne otuđuju prirodna prava čoveka (pre svega sloboda), već se zaštićuje sloboda svakog pojedinca“

- u istom duhu Ruso je razvio i svoju teoriju o vaspitanju
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Jet set burekdzija


Ideje i smeh će spasiti svet... ♫

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 8225
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Samsung Galaxy S2
VII – Imanuel Kant


- rođen 1724, umro 1804.
- delo „Kritike čistog  uma“ obeležava definitivan raskid sa Volfovom obradom Lajbnicove filozofije
- na Kanta su najveći uticaj imali Ruso, Hjum i Njutn

- 3 osnovna pitanja, 3 odgovora u delima:

1) šta mogu da znam? – Kritika čistog uma
2) šta treba da činim? – Kritika praktičnog uma
3) čemu mogu da se nadam? – Kritika moći rasuđivanja

- sva 3 pitanja se odnose na jedno suštinsko: šta je čovek?
- Kant je zauzeo kritički stav i prema empiristima i prema raconalistima
- Kant smatra da treba utvrditi šta sadrži sama moć saznanja pre i nezavisno od svih čulnih utisaka

- razlikuje 2 vrste sudova:

1.   analitički – npr. „rasprostrto telo“, ne mora se izaći izvan pojma koji ovaj sud objašnjava
2.   sintetički – npr. „teško telo“, dodavanjem predikata izlazi se iz pojma koji sud objašnjava (svi sintetički sudovi su empirijski)

- da bi dokazao kako se dolazi a priori do sintetičkog suda, razdelio je saznajne moći na 3 osnovna sloja: čulnost, razum i um

„Transcedentalno je svako saznanje koje se ne bavi predmetima, već našim saznanjima o predmetima ukoliko ono treba da bude a priori“

- Kant je znao da svet ne može da bude u potpunosti „transcedentalan“ jer u tom slučaju ne bi važili zakoni Njutnove fizike. Spasonosno rešenje našao je u objašnjenju da prostor i vreme istovremeno imaju transcedentalnu idealnost i empirijsku realnost

- 4 vrste formi razuma:

1) kategorija kvantiteta – jedno, mnoštvo, celovitost
2) kategorija kvaliteta – realnost, negacija, limitacija
3) kategorija relacije – inherencija i supstancija, kauzalitet i dependacija, uzajamnost delovanja i trpljenja
4) kategorija modaliteta – mogućnost – nemogućnost, postojanje – nepostojanje, nužnost – slučajnost

- 3 ideje za koje nema mesta ako se filozofija shvati kao nauka:

1.   ideja besmrtnosti
2.   ideja slobode
3.   ideja boga

- antinomije – parovi nerešivih suprotnih stavova. Npr. „Svet ima/nema početak“. Do ovakvih nedoumica dolazi ako počne da se raspravlja o gorenavedenim idejama.

- pri kraju „Kritike čistog uma“ rekao je da su praktična pitanja važnija od teorijskih (time daje primat praktičnom umu)
- izvor moralnog treba tražiti u volji čoveka

- najviži moralni zakon (kategorički silogizam):

1. „Postupaj tako da maksima tvoje volje uvek može važiti kao princip opšteg zakonodavstva“
2. „Postupaj tako da čovečanstvo u tvojoj ličnosti, i u ličnosti svakog drugog, uvek upotrebljavaš kao cilj, a nikada samo kao sredstvo.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Twitter
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 2 4 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 07:42:38
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.078 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.