Postporođajna depresija


Postporođajna depresija se javlja kod jedne od deset žena.

Rođenje djeteta je jedan od najznačajnijih i najsretnijih događaja u životu žene. Iako život sa novorođenim djetetom može biti uzbudljiv, ponekad može biti težak i stresan. Ženama se tijekom trudnoće i nakon poroda dešavaju brojne fizičke i emocionalne promjene. Ove promjene mogu kod mladih mama izazvati osjećaje tuge, straha, tjeskobe ili zbunjenost. Većini žena ovi osjećaji (koji se još zovu i baby blues) brzo nestanu. No kad ti osjećaji ne nestanu ili se pogoršaju, postoji mogućnost da se radi o postporođajnoj ili postpartum depresiji. To je ozbiljan poremećaj koji zahtjeva adekvatno liječenje.

Postporođajna depresija se javlja kod jedne od deset žena. Smatra se da je depresija jedan od češćih poremećaja koji se javlja za vrijeme trudnoće i nakon poroda. Može se dogoditi da se simptomi depresije ne prepoznaju ili ne liječe, budući da neke normalne promjene u trudnoći mogu uzrokovati slične simptome koji se odvijaju istovremeno. Umor, problemi sa spavanjem, jače emocionalne reakcije i promjene u tjelesnoj težini mogu se javiti za vrijeme i nakon trudnoće. No ti isti simptomi mogu biti znakovi depresije.

Vrste postporođajne depresije

Postpartum depresija je stanje raznih fizičkih i emocionalnih promjena koje se mogu javiti kod majki nakon poroda. Postpartum depresija se može liječiti lijekovima i psihoterapijom. Ako mislite da bolujete od postporođajne depresije, obavezno se javite liječniku.

Postoje tri vrste postporođajne depresije :

    * Baby blues se javlja kod mnogih žena (80-90%) u prvim danima nakon poroda. Majka može osjećati nagle promjene raspoloženja, tako da se u jednom trenutku osjeća izuzetno sretno, a zatim jako tužno. Može plakati bez razloga i biti nestrpljiva, razdražljiva, nemirna, osjećati tjeskobu, usamljenost i tugu. Baby blues može trajati od nekoliko sati do mjesec dana nakon poroda. Baby blues se obično ne treba liječiti. Često pomaže razgovor sa drugim mladim mamama i podrška obitelji i prijatelja.
    * Postporođajna ili postpartum depresija (PPD) se može javiti  nekoliko dana ili čak nekoliko mjeseci nakon poroda. Ne mora se nužno javiti nakon rođenja prvog djeteta, već i drugog ili trećeg. Osjećaji su slični onima kod baby bluesa- tuga, očaj, tjeskoba, razdražljivost, no osjećaji su mnogo izraženiji. Žene oboljele od PPD često ne mogu obavljati svakodnevne obveze. Kad žena ne može normalno funkcionirati u svakodnevnom životu, obavezno se treba javiti liječniku. Ne dobije li adekvatno liječenje, simptomi se mogu pogoršati i trajati sve do godine dana djetetova života. Budući da je PPD ozbiljan poremećaj, obično se liječi lijekovima i psihoterapijom.
    * Postporođajna psihoza je rijetka, ali ozbiljna mentalna bolest – javlja se u 1-2 slučaja od 1000 i obično počinje unutar 6 tjedana od poroda. Veću vjerojatnost za oboljevanje od ove bolesti imaju žene sa bipolarnim ili drugim shizoafektivnim poremećajem. Bolest se može naglo pojaviti. Žena može izgubiti dodir sa stvarnošću, imati auditorne halucinacije (čuje nešto što se zapravo ne čuje, npr. nekog da govori) i može nešto vidjeti drugačije nego što uistinu jest. Vizualne halucinacije (vidi nešto što ne postoji) nisu tako česte. Među druge simptome možemo ubrojati nesanicu (insomniju), nervozu i ljutnju, čudne osjećaje i ponašanje. Žene oboljele od postpartum psihoze trebaju odmah biti podvrgnute liječenju i gotovo uvijek trebaju uzimati lijekove. Ponekad čak trebaju biti i hospitalizirane, ako postoji opasnost od ozljeđivanja sebe ili nekog drugog.

Znakovi postpartum depresije

Među znakove postporođajne depresije, osim osnovnih simptoma – tuge, depresije i gubitka energije spadaju:

    - osjećaj razdraženosti ili nemira
    - tuga i često plakanje
    - pomanjkanje energije
    - glavobolje, bolovi u prsima, lupanje srca, hiperventilacija
    - nemogućnost spavanja ili jaki umor ili oboje
    - gubitak apetita i mršavljenje ili prejedanje i debljanje
    - nemogućnost fokusiranja, pamćenja i donošenja odluka
    - pretjerana briga oko djeteta ili nepostojanje interesa za dijete
    - osjećaj krivnje i bezvrijednosti
    - strah od ozljeđivanja djeteta ili sebe
    - nezainteresiranost za aktivnosti, uključujući seks.

Majka može osjećati tjeskobu nakon poroda, no to ne mora značiti da boluje od PPD-a. Može se raditi o postporođajnom tjeskobnom ili paničnom poremećaju. Znakovi ovog stanja uključuju jak osjećaj tjeskobe  i straha, brzo disanje, brzo kucanje srca, valove hladnoće ili vrućine, bol u prsima i vrtoglavicu. Ako imate neki od ovih simptoma odmah se javite svom liječniku.

Što učiniti ako imate simptome PPD

Neke žene ne govore ništa o svojim osjećajima jer osjećaju stid ili krivnju zbog depresije, kad bi trebale biti sretne. Popričajte sa liječnikom ili medicinskom sestrom osjećate li znakove depresije.

Evo savjeta koji bi vam mogli pomoći:

    - Dobro se odmorite. Probajte spavati kad beba spava.
    - Prestanite vršiti pritisak na sebe da trebate sve učiniti. Napravite koliko možete, ostalo ostavite. Zatražite pomoć oko kućanskih poslova i noćnih hranjenja.
    - Popričajte sa partnerom, obitelji i prijateljima o svojim osjećajima
    - Izbjegavajte samoću – izađite iz kuće i prošetajte
    - Provedite vrijeme sa partnerom
    - Porazgovarajte s liječnikom o načinu liječenja. Nemojte se ustručavati postavljati im pitanja i reći što osjećate
    - Razgovarajte s drugim mamama, tako da saznate njihova iskustva.

Zena.hr

Post porođajna depresija: 10 pitanja i odgovora

Tuga posle porođaja

Lekovi postoje, ali porodica je ta koja će alarmirati lekare

Posle porođaja, kako kažu istraživanja, sedam od deset žena pati od tuge ili česte promene raspoloženja. Ali to je normalna i prolazna pojava, koja nestaje posle dva do tri meseca najviše. U 10 odsto slučajeva, nažalost, pretvara se u pravu depresiju. Srećom, ona se leči, ali je potrebno obratiti se lekarima. Evo nekoliko pitanja na koja odgovaraju stručnjaci.

1. Kako se manifestuje depresija?
U prva tri meseca posle porođaja, normalno je da žena oseti tugu, da menja često raspoloženje ili da je uhvate krize plača: takozvani "bebi bluz", melanholija,novih mama. Za to su odgovorni hormoni, jer se posle porođaja količina ženskih hormona smanjuje, tako da utiče na ravnotežu supstanci koje proizvodi mozak, a ove, pak, utiču na raspoloženje. Uglavnom, simptomi se javljaju i nestaju u toku dana. Ako se, međutim, javljaju ujutru i uveče i ne prođu, onda bi to mogla da bude postporođajna depresija. Ona se, ponekada, može pojaviti i nekoliko meseci nakon porođaja. Može se prepoznati i po drugim simptomima: nesanica ili previše spavanja, česta zaboravnost, nedostatak apetita ili, pak, mnogo povećan, teškoće u komunikaciji i vođenju normalnog svakodnevnog života (kao susret sa prijateljima ili bežanje od kuvanja). Depresivna porodilja je, ili potpuno nezainteresovana za svoju bebu ili je, pak, njena briga prevelika, naprosto manijakalna.

2. Da li su za lečenje od ove vrste depresije dovoljni susreti sa prijateljima ili briga rođaka?
Ne. Podrška prijatelja i rođaka je veoma potrebna, ali nije dovoljna za lečenje. Jer, ako je dijagnoza postporođajna depresija, potrebna je pomoć lekara. Ali ako patite od "bebi bluza", prijatelji i razgovor sa njima mogu mnogo da pomognu. Mama, rođake, prijateljice, koje su se porađale mogu mnogo svojim pričama da umire ženu.

3. Kom lekaru se obratiti u slučaju depresije?
Prvo bi trebalo razgovarati s lekarem opšte prakse i ginekologom, a oni će, ako utvrde depresiju, ženu poslati kod psihijatra. Dobri lekovi, koje će psihijatar prepisati, mogu potpuno da pomognu i izlečenje je već posle nekoliko nedelja.

4. Da li je istina da se postporođajna depresija češće javlja posle drugog porođaja?
Da, jer sa dvoje dece se povećavaju obaveze. I ne samo to: najčešće rođaci i muž ne poklanjaju toliko pažnje ženi kao posle prvog porođaja i manje joj pomažu oko bebe, jer smatraju da je ona postala ekspert. Međutim, podrška i pomoć su potrebni, čak i više nego kod prvog deteta. Zato, posle porođaja tražite jasno i glasno pomoć od muža, rođaka, prijatelja.

5. Žene koje su već patile od depresije, u rizičnoj su grupi?
Da. Po mišljenju stručnjaka, postporođajna depresija češće napada one žene koje imaju biološku predispoziciju. Znači, ako ste već u nekom periodu svoga života patili od depresije ili joj je neko iz vaše porodice sklon, onda postoji mogućnost da se to i vama desi posle porođaja. Rizik je veći ako je trudnoća bila sa komplikacijama ili ako je to neželjena trudnoća ili se ne slažete s mužem. Ako ste u rizičnoj grupi, budite oprezniji i razgovarajte sa svojim lekarem. I ne zaboravite da žene, sa predispozicijom za depresiju, mogu da je osete i posle pobačaja.

6. Češće se događa ako se rode blizanci?
Da, sam čin porođaja je duži, može da bude traumatičan i može da izazove psihički ili fizički stres. Pri tom bi se trebalo prisetiti da je tada i veće smanjenje hormona, jer se više hormona potroši u toku porođaja. Sve ovo može da izazove depresiju.

7. Depresija može da da znake i pre porođaje?
Da. Nedostatak energije, teškoće na poslu ili u sentimentalnim odnosima, želja za bekstvom od obaveza i odgovornosti…sve to može da bude zvono za uzbunu. U tim slučajevima, priprema za porođaj može da bude veoma korisna: možete razgovarati sa stručnjacima koji će vas umiriti i pomoći da prebrodite krizu.

8. Carski rez pogoršava situaciju?
Ne, čak u mnogim slučajevima može mnogo i da pomogne. Ako se unapred pripremite za carski rez, porođaj će biti lakši, bez bola i straha.

Dojenje pomaže

9. Dojenje.
Pomaže da se učvrsti veza sa novorođenčetom i da se prevaziđu trenuci krize. Pomaže, ali samo ako vi to osećate, a ako ne, onda može i da pogorša situaciju. Ako uzimate antidepresive i dojite, razgovarajte sa lekarem, da biste se uverili da pilule ne štete zdravlju bebe.

10. Depresivna mama može da naškodi svojoj bebi?
Da, ali samo u najozbiljnijim i najtežim slučajevima, što je retko. Događa se to jednoj od sto depresivnih mama. Te majke imaju tešku prošlost, bile su, na primer, maltretirane u detinjstvu ili u braku. U ovom slučaju, veoma je potrebna pažnja i opreznost čitave porodice. Porodica će alarmirati doktore koji će znati kako da je leče.



Izvor: Glas Javnosti