Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 13:30:06
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 8 9 11
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Zdrava ishrana  (Pročitano 223743 puta)
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Hrana za mozak



Ko želi mentalno da ostane dugo u formi mora da obrati pažnju na pravilnu ishranu, objašnjava bečki profesor Hademar Bankhofer, koji posebno ukazuje na delotvornost salata, morske ribe i orašastih plodova.

"Brejnfud" (Brainfood) je novi moderni naziv za supstance koje su potrebne mozgu, u koje spadaju vitamin C, koji pospešuje rad sivih ćelija, a koga najviše ima u citrusnim plodovima, jabukama, jagodama.

Sa B vitaminima, magnezijumom i kalijumom, banane deluju smirujuće, čime stvaraju dobru podlogu za promišljeno donošenje odluka.

Za brzo i koncentrisano učenje preporučuju se brokoli, bogati glukozinolatima, karotinoidima sa gvožđem i kalcijumom.

Pored toga, tvrdi Bankhofer, naš mozak ima potrebu za stalnim unošenjem lecitina, koga ima u jajima, proizvodima od soje i u mlečnim proizvodima.

On kaže da morska riba kao što su losos, skuša, tuna i haringa podstiču koncentraciju.

Karotinoidi u paprici takođe podstiču rad mozga, tako da profesor Bankhofer tvrdi da je dovoljno da se sa na pola presečene paprike upije sok.

Zelena salata, spanać i kupusasto povrće snabdevaju mozak bioaktivnom supstancom hlorofil koja pomaže da udahnuti kiseonik duže ostane u moždanim ćelijama i time bude bolje korišćen za mentalne aktivnosti.

Naučnici tvrde da je za rad mozga neophodno dovoljno unošenje vode, jer "ko unosi malo tečnosti, ne može da razmišlja jasno i može da postane depresivan ili agresivan", tvrdi Bankhofer.



Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 31625
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
mob
Nokia 6120
Slatki krompir efikasan protiv raka


Jedna vrsta slatkog krompira ljubičaste boje mogla bi da ima antikancerogena svojstva, pokazali su rezultati istraživanja grupe naučnika s Univerziteta u Kanzasu (SAD).

Naučnica Sojung Lim, koja je rukovodila istraživanjem, smatra da ta vrsta slatkog krompira u svojoj ljubičastoj kori sadrži veliku količinu antocijana, antioksidansa "zaduženog" za boju kore krompira, koji može da bude efikasan protiv raka.

Za potrebe istraživanja, naučnici su obavili analizu tri vrste ljubičastog slatkog krompira s različitom količinom antocijana i utvrdili da je krompir iz Kanzasa bogatiji tim antikancerogenim sastojkom od ostalih.

Istraživači su otkrili i dva derivata antocijana - cijanidin i peonidin - koje su potom koristili na ćelijama raka debelog creva.

Te dve supstance su se tokom istraživanja pokazale delotvornim u sprečavanju razvoja kancerogenih ćelija.

Naučnici su ispitivali u krompirima i ukupnu količinu fenola, hemijskih jedinjenja s antioksidativnim svojstvima.

Slatki krompir iz Kanzasa imao je veću količinu fenola od drugih slatkih krompira ljubičaste boje.


Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Supstance i procesi koji život znače



U svakodnevnim natpisima o zdravoj ishrani i očuvanju zdravlja pominju se razne supstance, mada nam neki od tih pojmova i nisu potpuno jasni. Ovde ćemo ih objasniti.

Aminokiseline – predstavljaju osnovu neophodnu za izgradnju proteina. Nama je potrebno 20 aminokiselina različitih vrsta, kako bismo funkcionisali normalno. Neke od ovih aminokiselina naše telo samo proizvodi, dok se druge, poznatije kao esencijalne aminokiseline, unose preko hrane.

Antioksidanti – su supstance poput vitamina A, C, E i beta-karotina - štite naše telo od negativnih efekata oksidacije koje prouzrukuju slobodni radikali.

Botaničke supstance – u ovu grupu spadaju sve supstance koje se dobijaju iz biljaka i koriste kao dodaci ishrani, a deo su prozvoda za ličnu negu ili farmaceutskih proizvoda.

Sagorevači masti – vitamini koji sagorevaju masti, kao što su A, D, E i K, unose se u organizam preko masti iz hrane. Višak ovih vitamina naše telo skladišti u jetri i telesnim mastima, a zatim ih koristi onda kada je to telu neophodno. Ukoliko unosite više ovih vitamina nego što je zaista neophodno vašem organizmu, oni mogu lako postati toksični i štetni, a mogu biti odgovorni i za brojne nuspojave - mučninu, povraćanje i poremećaje jetre i srca.

Energijski dodaci – u ovu grupu spadaju supstance koje se koriste kao dodaci svakodnevnim korisnim materijama, kako bi im pojačale dejstvo. Danas se npr. mleku dodaju vitamini A i D, kako bi se njegovo korisno dejstvo još više pojačalo.

Slobodni radikali – atomi ili molekuli sa najmanjem jednim slobodnim elektronom, koji ih čini nestabilnim i aktivnim. Kada dođe do reakcije slobodnih radikala sa određenim supstancama, u našem telu može doći do reakcije koja utiče na normalno funkiconisanje ćelija. Kako do ovoga ne bi došlo, radi stabilizovanja slobodnih radikala, koriste se antioksidanti.

Hranljive mikrosupstance – pod ovim imenom se kriju vitamini i minerali, koji su našem organizmu neophodni u manjim količinama. Oni igraju bitnu ulogu u procesu prerade hranljivih makrosupstanci: masti, proteina i ugljenih hidrata.

Minerali – hranljive supstance koje se mogu naći u zemlji ili vodi, a koje su neophodne biljkama i životinjama u svakodnevnoj ishrani. Kad je reč o ljudima, minerali predstavljaju glavne gradivne supstance naših zuba i kostiju, a pomažu i pri stvaranju ćelija i pružaju potporu nervnim završecima.

Multivitamin – tableta, napitak ili druge supstance koje sadrže više od jednog vitamina.

Oksidacija – hemijska reakcija u kojoj dolazi do kombinovanja kiseonika sa određenom supstancom, pri čemu se menja ili u potpunosti poništava njena osnovna funkcija. Oksidacija je veoma opasna jer može dovesti do oštećenja membrana i ometati regulacioni sistem ćelija.

Fitosupstance – predstavljaju jedinjenja koja se mogu naći u voću, povrću i drugim biljkama. U ovu grupu supstanci spadaju betakarotin, likopen i resveratrol.

Vitamini – prirodno nađeni kod biljaka i životinja, od presdunog su značaja za rast, energiju i pravilno funkcionisanje nerava. Postoje dve grupe vitamina koje naše telo koristi: sagorevači masti i rastvarači tečnosti (vode).

Vitamine rastvarače tečnosti/vode – poput vitamina B6, vitamina C i kompleksa vitamina B2, naš organizam veoma lako apsorbuje. Zatim koristi one koji su mu neophodni, a višak ovih vitamina izbacuje iz organizma putem tečnosti (urina). S obzirom na to da naš organizam ove vitamine ne čuva u organizmu, postoji mnogo manji rizik da oni imaju štetne posledice po nas, za razliku od vitamina iz grupe razlagača masti.



Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 31625
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
mob
Nokia 6120
Koliko je proteina dovoljno


Sve nalepnice na poleđini proizvoda sadrže informacije o zastupljenosti supstanci koje proizvod sadrži. Od tri najbitnije grupe, proteina, masti i ugljenih hidrata, proteini spadaju među one o kojima većina ljudi najmanje zna.

Koliko nam je proteina dovoljno da bismo održali dobro zdravlje?

Kada je reč o proteinima i neophodnoj količini, prilično je teško proceniti, jer se sama količina menja sa godinama.
Novorođenčad: oko 10 grama dnevno
Tinejdžeri: oko 52 grama dnevno
Tinejdžerke: oko 46 grama dnevno
Odrasli muškarci: oko 56 grama dnevno
Odrasle devojke: oko 46 grama dnevno

Izuzetak su trudnice, kod kojih količina iznosi do 71 gram dnevno.

Još jedan način da se prebroje proteini jeste na osnovu količine kalorija u procentima. Zato je sačinjen i piramidalni plan po kom proteini čine 17-21% ukupne količine kalorija. Internacionalni medicinski institut preporučuje da je zdravo unositi najmanje 10% i nikako više od 35% kalorija iz proteina.

Većini nas bi dobro došlo uključivanje još po kojeg dodatnog izvora proteina u svakodnevnu isranu. Analizom podataka prikupljenih putem istraživanja sprovedenog na Internacionalnom institutu za zdravstvo i ishranu, otkriveno je da 7,7% odraslih devojaka i oko 8% starijih žena ne unosi u organizam minimalnu preporučenu količinu proteina. Kod muškaraca 51-70 godina starosti, zabeležen je unos od 16% kalorija u obliku proteina, što je takođe ispod preporučene granice.

Ono što predstavlja ozbiljan problem jeste činjenica da manjak unesenih proteina može imati loše posledice po organizam. Proteini su jako bitni za pravilan rad mnogih fizioloških funkcija, počevši od građenja mišića i kostiju, pa sve do održavanja ćelija u dobrom stanju. Skorija istraživanja su takođe pokazala da proteini čine obroke konkretnijim, što nam zauzvrat može mnogo pomoći pri održavanju zdrave težine. Ono što su ova istraživanja takođe pokazala jeste i da povećanje količine proteina sa 15% na 30% od ukupnog broja kalorija i smanjenje masti od 35% na 20% od ukupnog broja kalorija rezultuje konstantnim gubitkom suvišnih kilograma.

Koji su najbogatiji izvori proteina?

Mnoge vrste hrane predstavljaju izvore bogate proteinama. To su meso, riba, mlečni proizvodi, kao i zrnasto povrće, orasi, jaja... Veoma je bitno znati da, kao što i osobe koje jedu meso mogu vrlo lako uneti u organizam svu neophodnu količinu proteina, tako mogu i vegeterijanci, ukoliko biraju hranu sa malo više pažnje.


Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Zaboravite na čokoladu i pravac u šetnju



Čežnja za čokoladom zna da bude nepodnošljiva za ljubitelje ove poslastice. Za mnoge od nas čokolada ima nešto posebno, nešto što se graniči sa ovisništvom. Iako sve ovo u neku ruku ima malo zastrašujući prizvuk, ne treba ipak toliko strahovati jer su skorašnja istraživanja pokazala da postoje brojni načini pomoću kojih se glad za čokoladom može uspešno kontrolisati. Jedan od njih je i kratka šetnja. Kratke šetnje mogu da umanje neutoljivu glad za čokoladom koja predstavlja jedan od kamena spoticanja za uspešno održavanje željene telesne težine.

Kad je u pitanju hrana koja najčešće izaziva čežnju, čokolada se nalazi na prvom mestu. U jednom od istraživanja autori su želeli da istraže ovu pojavu i otkriju načine pomoću kojih se čežnja za čokoladom može uspešno prekinuti.

Ejdrijan Tejlor i Anita Oliver sa Egzeter univerziteta okupili su u ovu svrhu 25 osoba koje redovno konsumiraju čokoladu. Ispitanici su do tada jeli najmanje dve čokoladice dnevno od po 50 grama. Za potrebe ovog istraživanja, ispitanici su bili lišeni svoje omiljene poslastice naredna tri dana. Rečeno im je i da ne smeju da unose kofein u bilo kojem obliku, niti da rade fizičke vežbe bilo koje prirode dva sata pre početka testiranja. Izlaganje stresu, uzdržavanje od čokolade, a zatim dopuštanje osobi da jede čokoladu - pokazali su se kao faktori koji samo još više pojačavaju čežnju za čokoladom.

U okviru istraživanja konstanto su praćeni otkucaji srca i krvni pritisak ispitanika, koji su takođe bili u obavezi da ispune i upitnik o čežnji za čokoladom. Određenim danima jedna grupa ispitanika je upražnjavala kratke petnaestominutne šetnje na traci za trčanje. Rečeno im je da hodaju onom brzinom kojom bi inače hodali kada hvataju autobus na stanici. Druga grupa je mirovala i sa njom je trebalo uporediti prvu. Nakon 15 minuta, bez obzira na to kojoj grupi pripada, svaki ispitanik je bio podvrgnut kompjuterizovanom testu stresa, a svako je dobio i po jednu odmotanu čokoladicu, ali mu nije bilo dozvoljeno da je pojede. Test je pokazao da je kod one grupe koja je bila podvrgunuta šetnji čežnja za čokoladom bila znatno umanjena u odnosu na drugu grupu. Kratka šetnja je takođe znatno umirila krvni pritisak, što se pokazalo za vreme kompjuterizovanog testa stresa. Za razliku od prve grupe, mirovanje druge nije dalo nikakve pozitivne rezultate niti je umanjilo čežnju za čokoladom.

Autori ovog istraživanja u svoju studiju uključili su i neke činjenice koje se odnose na čežnju za hranom uopšte, ne samo za čokoladom. Čak 98% žena i 68% muškaraca podložno je ovom osećaju. Kad je reč o čežnji, uvek je u pitanju visokokalorična hrana. Osećaj se često javlja malo pre konsumiranje hrane. Ustanovljeno je da je čežnja za hranom jedan od faktora koji su odgovorni za neuspeh mnogih dijeta, kao i da ima loš uticaj na oporavak od raznih poremećaja u ishrani.



Izvor: Krstarica
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 31625
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
mob
Nokia 6120
Sladoled od vanile protiv stresa


Želite da budete srećni? Jedite sladoled! Ovo nije šala, već preporuka britanskih stručnjaka. Oni su tokom istraživanja došli do zaključka da ova hladna poslastica pruža isti užitak moždanim centrima kao i dobitak novca ili slušanje omiljene muzike. Dovoljna je samo jedna kašičica sladoleda da izazove reakciju u zonama sreće u mozgu. Ali to nije sve… Sladoled je dobar zbog još mnogih stvari. Krenimo redom.
 
Nutritivna vrednost
Sladoled ne goji, prirodan je i bogat mineralima i vitaminima. Nutritivna vrednost sladoleda je velika jer 100 g ima oko 200 kalorija. U proizvodnji se uglavnom koriste obrano mleko u prahu i boje prirodnog porekla.

Zdravlje
Sladoled je kao stvoren za zdravlje jer ublažava delovanje stresa i tako otklanja rizik od čitavog niza oboljenja koje uzrokuje stres. Dokazano je da na psihu posebno pozitivno deluje sladoled od vanile. Hladna poslastica pruža isti užitak moždanim centrima kao i dobitak novca ili slušanje omiljene muzike, pokazala su istraživanja. To su utvrdili stručnjaci na Harvardskoj školi za javno zdravlje u Bostonu skeniranjem moždanih talasa. Ispitanici su za vreme skeniranja jeli sladoled od vanile.
Mlečni proizvodi bogati kalcijumom smanjuju jo-jo efekat, tj. povratak izgubljenih kilograma nakon prestanka dijete.
Istraživanja su pokazala da takva hrana može da spreči povratak težine i za 50 posto. Danas se skoro e vrste sladoleda prave od kvalitetne slatke pavlake, pa preko nje telo dobija i kalcijum, posebno dragocen za kosti. Zato je sladoled važan i za osobe koje ne vole da piju mleko i ne jedu fermentisane mlečne proizvode.
Nedavna istraživanja su pokazale da kalcijum ne štiti samo zdravlje kostiju nego i smanjuje rizik od razvoja raka debelog creva. Oni koji su na dan uzimali 700 mg kalcijuma i više imali su znatno manji rizik od razvoja raka od onih koji su uzimali samo 400 mg.
Oko 83 odsto nutricionista, prema jednoj studiji, smatra da „zabavne“ poslastice kao što je sladoled mogu biti od pomoći tokom držanja dijete. Ako je ishrana dosadna i jednolična, pa makar bila i zdrava, ljudi će lakše odustati od nje nego ako jelovnik ponekad obogate što raznovrsnijim jelima i ukusima.
Žene koje jedu punomasne mlečne proizvode imaju manji rizik od neplodnosti, utvrdili su stručnjaci. Zato preporučuju ženama da jedu sladoled barem dvaput nedeljno.
Istraživanja su pokazala i da žene opsednute kontrolisanjem težine, koje konzumiraju isključivo proizvode od obranog mleka, za 80 odsto povećavaju rizik za neplodnost. Stručnjaci za ishranu smatraju da punomasni mlečni proizvodi najverovatnije sadrže hemijske spojeve koji pojačavaju funkcionisanje jajnika i tako pozitivno utiču na plodnost žena. Osim što je dobar za telo, sladoled osvežava i duh.
Najveća zamerka sladoledu je dodavanje veštačkih boja i aroma. Ali ukusnu poslasticu možete da napravite i kod kuće dodajući prave ukuse čokolade, vanile ili pojedinog voća.

Vrste sladoleda
Postoje različite vrste sladoleda. Razlikuju se mlečni sladoled, krem sladoled (sadrži najmanje 8 odsto masti), sladoled za dijabetičare (koji umesto saharoze sadrži fruktozu, sorbitol, manitol ili neki drugi zaslađivač, a može da bude mlečni ili voćni) i smesa za sladoled (tečna ili u prahu). Ako se mlečni sastojci sladoleda zamene nemlečnim, potpuno ili delimično, takav proizvod se naziva zamrznuti desert.
Hranljiva vrednost sladoleda zavisi od vrednosti sastojaka od kojih je proizveden. Mlečni i krem sladoledi sadrže sve sastojke mleka samo u različitim količinama, a pojedini dodaci povećavaju mu hranljivu vrednost.

Kako se pravi
Sladoled je delimično ili potpuno zamrznuta poslastica koja se sastoji prvenstveno od mleka ili mlečnih proizvoda (mleko u prahu, slatka pavlaka ili maslac) i nemlečnih sastojaka koji se dodaju u smesu radi podešavanja ukusa, arome, boje, mirisa i koenzistencije. Osim toga, sladoled sadrži vodu i uklopljen vazduh. Uklopljeni vazduh povećava volumen sladoleda, daje bolju koenzistenciju i smanjuje osećaj hladnoće u ustima tokom konzumiranja.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 31625
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
mob
Nokia 6120
Šolja supe vraća snagu


Nestabilne vremenske prilike ovog leta kod mnogih od nas imaju za posledicu probleme sa krvotokom. Bečki profesor Hademar Bankofer izdvaja nekoliko saveta za ishranu koji pomažu kad usled promene vremena krvotok ne fukcioniše kako treba.

Ništa teško niti nadimajuće
Najvažnije pravilo ishrane kada je vreme promenljivo glasi: jesti malo i laganu hranu. Na vrhu liste treba da stoji sveže voće, na primer lubenica i lagano dinstano povrće.

Ishrana za stabilan krvotok
Promenljivo vreme često nas čini umornim i malaksalim. Bankhofer savetuje da se kod iscrpljenosti konzumira jedna šolja supe od povrća ili mesa. „To daje više snage nego šolja kafe“, kaže Bankhofer.
Za krvotok je pri naglim promenama vremena potreban i mikroelement hrom, koji se nalazi u pečurkama, jagodastim plodovima, suvom grožđu i orašastim plodovima. Ženama je posebno potrebno gvožđe, koje se može naći u kaši od jabuke, peršunu, sitnom luku, dinstanom grašku i semenkama bundeve. Kao glavno jelo preporučuje se kuvani krompir koji se kuva sa jednom grančicom nane.

Kiseli krastavci i kriška hleba namazana senfom
Na Institutu za nutricionizam u Njujorku utvrđeno je da se krvotok može stabilizovati kada se jednom dnevno konzumira jedan kiseli krastavac ili jedno parče integralnog hleba namazano senfom. Mineralni sastojci iz krastavca i ulja iz senfa daju snagu. Takođe i gorki sastojci, na primer iz rukole ili radić salate, brokolija mogu da pomognu. Najvažnije je unošenje dovoljne količine tečnosti.


Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma


Zodijak Taurus
Pol Muškarac
Poruke 31625
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
mob
Nokia 6120
Holesterol – zdrav život je ključ


Moguće komplikacije visokih vrednosti holesterola

Povišen holesterol može prouzrokovati aterosklerozu, opasnu akumulaciju holesterola i drugih materija na zidovima arterija. Pomenute naslage – pod nazivom „plak“ – mogu smanjiti protok krvi kroz arterije, o čemu je već bilo reči. U koliko su pogođene arterije koje srce snabdevaju kiseonikom (koronarne arterije) te usled toga protok krvi i isporuka kiseonika budu smanjeni, to možete osećati kao bolove u grudima (stanje koje se zove „angina“) i možete imati druge simptome koronarne arterijske bolesti o čemu detaljnije razgovarajte sa svojim lekarom.

Ako se aterosklerotski plakovi pocepaju ili puknu, krvni ugrušak se može stvoriti na tom mestu gde je plak oštećen – ugrušak dalje blokira protok krvi ili se može otkačiti i negde niže potpuno ili delimično zapušiti arteriju. Ako usled ovih događanja protok krvi ka nekom delu srca bude prekinut, dešava se srčani udar tj. infarkt miokarda. Ako nastane prekid krvotoka u mozgu, dolazi do razvoja moždanog udara – šloga.

Priprema za vašu posetu lekaru

Da biste proverili svoj nivo holesterola, potrebno je da date krv na analizu nakon kraćeg uzdržavanja od jela i pića. Najčešće, preporučuje se da ništa ne jedete i ne pijete sem vode 9 do 12 sati pre davanja krvi. Zbog ovoga, lekar će vam najverovatnije preporučiti da krv date rano ujutru.
Prilikom samog pregleda, lekar vas može pitati da li u porodici imate članove sa povišenim holesterolom ili dijagnostikovanim oboljenjem srca, zbog toga što ti poremećaji zdravlja mogu biti nasledni. Razmislite o ovim pitanjima i imajte spremne odgovore a takođe, pripremite i sva druga pitanja koja možete imati za svog lekara.

Koji su najbolji načini da snizite nivo holesterola i triglicerida do željenih, zdravih vrednosti?
Zdravi stilovi života su ključ!

Smanjite višak kilograma - Ako ste gojazni, lagani gubitak suvišnih kilograma može pomoći u regulisanju holesterola i triglicerida. Motivišite sebe fokusirajući se na benefite mršavljenja kao što su više energije i poboljšanje zdravlja. Upamtite da je jedini zdravi način mršavljenja lagani gubitak kilograma, ne više od 3 do 4 kg mesečno, uz balansiranu ishranu.

Smanjite unos kalorija - Nakon jela, svaki višak kalorija koji našem organizmu nije u tom trenutku potreban, pretvara se u trigliceride i odlaže u masne ćelije kao rezerva. Smanjenjem unosa kalorija smanjićete i trigliceride.

Izbegavajte slatkiše i proizvode od belog brašna - Prosti ugljeni hidrati kao što su šećer i hrana od belog brašna uzrokuju nagli skok insulina u krvi zbog naglog povećanja šećera u krvi a ovo pospešuje stvaranje triglicerida.

Ograničite holesterol u ishrani - Neka vam cilj bude da ne unesete više od 300mg holesterola dnevno – a manje od 200mg ako imate dijagnostikovano srčano oboljenje. Izbegavajte najkoncentrovanije izvore holesterola kao što su crveno meso, žumanca i punomasni mlečni proizvodi.

Birajte zdravije masti - Zamenite zasićenu mast za zdraviju monozasićenu mast koja se može naći u maslinovom ulju, ulju od kikirikija, bundevinog semena, semenki grožđa i sličnim uljima. Zamenite crveno meso sa ribom bogatom omega-3 masnim kiselinama (npr. Losos).

Eliminišite “Trans-masti” - Kao što smo pominjali, ove masti se nalaze u prženoj hrani i mnogobrojnim industrijski pečenim proizvodima – većina keksa, razni kolačići, čips i sl. Čitajte sadržaj na svakom pakovanju ovakvih proizvoda koje kupujete – lako ćete saznati da hrana sadrži trans masti ukoliko na etiketi piše da delimično ili u celosti sadrži hidrogenizovanu mast.

Izbegavajte alkoholna pića - Alkohol je bogat kalorijama i šećerom a ima vrlo potentan uticaj na stvaranje triglicerida. Čak i male količine alkohola mogu povisiti nivoe triglicerida preko dozvoljenih vrednosti.

Redovno vežbajte - Postavite sebi kao cilj minimum 30 minuta fizičke aktivnosti u toku većine dana u nedelji ili najbolje svakog dana. Redovno vežbanje povećava dobar a snižava loš holesterol. Svakoga dana idite u energičnu šetnju, otplivajte nekoliko dužina u bazenu ili se priključite nekom programu vežbi. Ako nikako nemate pola sata za vežbu, pokušajte da ubacite nekoliko manjih segmenata u trajanju od 10 minuta. Izađite u kratku šetnju, spustite se i popnite stepenicama na poslu ili pokušajte sa nekoliko serija čučnjeva, sklekova ili zgibova dok gledate televiziju.

Takođe je važno da kontrolišete krvni pritisak i dijabetes ako imate povišene holesterol i trigliceride a bolujete od ovih hroničnih stanja.

Mogući lekovi

Ako zdav način življenja ipak nije u celosti dovoljan da kontrolišete holesterol i trigliceride, lekar vam može predložiti terapiju lekovima. Postoji više vrsta lekova koji su jako efikasni – najpoznatiji su statini, zatim niacin i fibrati ali o njima, njihovom načinu delovanja, eventualnim neželjenim efektima i ostalim važnim elementima ćete detaljno razgovarati sa svojim lekarom.

Ako vam lekar prepiše terapiju, uzimajte je stalno i na način na koji je propisana ali upamtite značaj zdravih stilova života koje ste uveli u svoju svakodnevnicu. Lekovi mogu puno pomoći ali zdrav život ostaje izuzetno bitan i nipošto ne može biti u potpunosti zamenjen lekovima.


Izvor: B92
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije


Zivot nam vraca ono sto drugima dajemo

Zodijak Leo
Pol
Poruke 22686
OS
Windows Vista
Browser
Internet Explorer 7.0
mob
Nokia 




Mi smo ono sto jedemo . Smile
IP sačuvana
social share


Kad pripadam tebi, tada pripadam sama sebi.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Celerom protiv leukemije



Konzumiranjem hrane kao što su celer i peršun, koja sadrži prirodni flavonoid apigenin, može da se spreči leukemija, zaključili su holandski stručnjaci sa Groningenskog univerziteta.

Prema rečima Maikela Pepelenboša, jednog od učesnika istraživanja, testovi su pokazali da je apigenin - uobičajen sastojak voća i povrća - u stanju da zaustavi razvoj dve vrste leukemičnih ćelija i smanji izglede za njihov opstanak, preneo je Rojters.

S druge strane, međutim, holandski tim je utvrdio da apigenin može da umanji pozitivne efekte hemoterapije kod osoba kod kojih je leukemija već utvrđena.

Flavolnoidi su jedinjenja sa antioksidantskim svojstvima, koja štite ćelije od oštećenja molekulima kiseonika.

Neka prethodna istraživanja su pokazala da apigenin, kojeg ima u celeru, peršunu, crnom vinu, paradajz sosu i raznoj drugoj hrani na bazi biljaka, može takođe da bude koristan u prevenciji raka jajnika.

stetoskop.info
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 8 9 11
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 13:30:06
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.113 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.